Skupštinski Odbor za ekonomiju prihvatio je jednoglasno u načelu predlog Vlade o izmjeni Zakona o akcizama kojim se omogućava smanjenje akciza na gorivo do 40 odsto.
Zatim je na predlog članova odbora iz Demokratske partije socijalista, Građanskog pokreta URA, Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrata i Bošnjačke stranke, usvojen i zaključak kojim se od predsjedavajućeg Skupštine Strahinje Bulajića traži da najkasnije do kraja marta sazove sjednicu o izmjeni zakona o akcizama, kako bi se što hitnije zaštitio standard građana.
Prije glasanja o zaključku sjednicu su napustili poslnik DF-a Dejan Đurović i poslanici Demokrata Zdenka Popović i Momo Koprivica.
Njihov stav je odbor ne može od predsjedavajućeg da zahtjeva kada će održati sjednicu, kao i da je predlog zakona dobro dugoročno rješenje ali da Vlada može shodno Zakonu o energetici, Uredbi o cijenama naftnih derivata sniziti cijenu i subvencijama nadoknaditi dio tih troškova.
Predsjednik odbora Vladimir Joković je prilikom glasanja o zaključku bio uzdržan.
Smanjenje akciza za 40 odsto uticalo bi na smanjenje cijena goriva, zavisno od vrste za 21 do 26 centi po litru.
Predstavnici većine stranaka najavili su amandmane.
Poslanik DF-a Dejan Đurović već je predao više amandmana kojim traži da se ne povećavaju akcize na dezdimni duvan i na plastiku za jednokratnu upotrebu, da se smanjenje akciza za 40 odsto ne produžava svakih 30 dana već da važi za duži period.
Dragica Sekulić iz DPS-a kazala je da se u trenutku promjena akciza mora uraditi popis akcizne robe, i da je prema ovom predlogu pitanje kolika bi akciza i cijena bila za gorivo koje je trenutno u skladištima i za koji je već plaćena kaciza prilikom uvoza.
Zbog toga je najavil da će predložiti amandman po kojem bi i za to gorivo važila umanjena akciza prilikom stavljanja u prodaju, a da se dio unaprijed plaćene akcize subvencioniše trgovcima.
Navela je i da je potrebno izmjeniti i podzakonska akta da bi umanjenje akciza moglo biti primjenljivo.
Branko Radulović (PzP) je prije glasanja o zaključku za sazivanje sjednice predložio i svoje zaključke da se plata poslanika ograniči na 1.500 eura, da se lideri parlamentarnih stranaka pozovu na hitno rješenje političke krize, kao i da Vlada i Skupština pozovu na kontinuirani rad kako bi rješavali probleme građana. Nakon toga je napustio sjednicu, a ostali članovi se nijesu izjašnjavali o njegovim predlozima navodeći da nisu vezani za zakon koji je na dnevnom redu i da njihovo usvajanja zbog toga nije moguće na današnjoj sjednici.
Prije početka rasprave poslnici SDP-a Raško Konjević i SD-a Boris Mugoša su povukli svoje predloge za izmjenu zakona o akcizama, navodeći da će naknadno u toku skupštinske procedure predložiti svoje amandmane.
Ministar finansija Milojko Spajić je kazao Vlada nije imala zakonsku mogućnost da smanji cijene goriva, za razliku od nekih zemalja u regionu koje su imali takve zakona, zbog čega je predložila ove izmjene zakona koje su dugoročno rješenje i za sve buduće Vlade.
Nakon što je Petar Ivanović (DPS) kazao da se rast inflacije mogao očekivati nakon povećanja plata kroz program "Evropa sad", Spajić je odgovorio da ova inflacija nema veze sa povećanjem zarada već o rastu uvoznih cijena zbog krize na međunarodnim tržištima ali i uništenjem domaćih resursa proteklih godina.
Ministar je poručujući Ivanoviću, naveo da je vrijeme da se naviknete da u Crnoj Gori postoji ekonomski rast koji pripada svima a ne samo privilegovanim pojedincima kao i da je nova Vlada za 15 mjeseci uradila više nego prethodne za 30 godina.
Konjević je predlagao da se ne povećavaju akcize na dio duvanskih proizvoda, navodeći da će to takođe pospješiti inflaciju.
Boris Mugoša (SD) je kazao da su od decembra 2020. godine cijene dizela povećane za 75 centi a benzina za 60 centi, da rastu ili se najavljuje rast svih osnovnih životnih namirnica, i da se ne može Skupština zaključati na probleme građana.
Zdenka Popović je kazala da se cijena goriva mogu sniziti i bez izmjena Zakona o akcizama, jer Zakon o energetici definiše da se cijene uređuju uredbom Vlade.
Ona smatra da Vlada može sniziti dio troškova koji čine cijenu goriva, a da ih kasnije subvencioniše, kao i da bi to bila kraća procedura.
Momo Koprivica je kazao da cijene goriva rastu zbog odluka bivše Vlasti, jer je ona povećala akcize na sadašnji nivo, uništila sistem robnih rezervi goriva a nije formirala nove iako je bila obavezna da to uradi još 2016. godine, kao i da je privatizacijom Jugopetrola privatniku prepustila državne instalacije i rezervoare, čijim državnim korišćenjem bi se sada mogla sniziti cijena.
Miloš Konatar (URA) je kazao da nije moralno istovremeno se pozivati na potrebu smanjenja akciza i niže cijene za gorivo a tražiti da se odlaže sjednica na kojoj bi se ti zakoni usvojili.
Dejan Đurović je kazao da nije potrebno povećanje akciza na duvanske proizvode, navodeći da je prošle godine naplata akciza na cigarete bila za 40 odsto ili 14 miliona bolja nego godinu ranije i da je to više nego što se očekivalo od povećanja akciza.
On je naveo da je šverc cigarete iz Luke Bar sada zamjenjen sa krađom cigarete iz skladišta Luke, kao i da će nastaviti da priča o ovom problemu iako je nadavno imao neprijatnosti zbog toga. Nije precizorao o čemu je riječ, ali je njemu prošlog mjeseca zapaljen automobil.
Predstavnica NVO sektora Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu podsjetila je da u Crnoj Gori ima 16.000 penzionera koji primaju manja primanja od 150 eura, da su njima kao i korisnicima socijalne pomoći, primanja povećana za par eura, i da sa tim novcem treda da izdrže sva ova poskupljenja.
Ona je predložila da se penzionerima i drugim ugroženim kategorijama češće dodijeljuju jednokratne naknade na ime ušteda koji se mogu ostvariti u javnoj upravi na ima smanjenja troškova kao i raznih primanja koja funkcioneri sebi dodijeljuju.
Bonus video:
