Crnogorska ekonomija će, prema najnovijim prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u ovoj godini rasti 3,7 odsto.
EBRD je snizila izglede crnogorske ekonomije za dva odsto, s obzirom na to da je u novembarskim projekcijama prognozirala ovogodišnji rast crnogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,7 odsto.
Prema danas objavljenom novom izvještaju o regionalnim ekonomskim izgledima, u koji je agencija Mina-business imala uvid, naredne godine se očekuje rast od četiri odsto.
U izvještaju se navodi da ekonomije na Zapadnom Balkanu imaju samo ograničenu izloženost Rusiji ili Ukrajini u smislu direktne ekonomske veze kao što su trgovina, investicije, doznake i drugi prilivi.
“Međutim, Crna Gora ima određenu izloženost preko turizma. Ukrajina je bila drugi najveći izvor turista prošle godine, iako je ovo vjerovatno privremeni efekat usljed pandemije, odnosno lakši pristup Crnoj Gori nego drugim tržištima prošle godine”, naveli su iz EBRD-a.
U izvještaju se dodaje da je prije pandemije Rusija bila važan izvor turista.
Iz EBRD-a su ocijenili da je rat u Ukrajini izazvao najveći šok u snabdjevanju od 70-ih godina prošlog vijeka, dodavši da će viši troškovi hrane, nafte, gasa i metala snažno uticati na ekonomske aktivnosti, posebno u zemljama s niskim prihodima.
“Rusija i Ukrajina značajni su dobavljači sirovina poput pšenice, kukuruza, vještačkog đubriva, titanijuma i nikla. Postrožene sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu rezultirale bi višim cijenama i problemima u snabdjevanju, posebno gasom”, navodi se u izvještaju.
Glavna ekonomistkinja EBRD-a, Beata Javorczik, kazala je da su inflatorni pritisci bili izuzetno snažni i prije rata i čini se gotovo izvjesnim da će situacija sada biti još gora, što će nesrazmjerno uticati na mnoge zemlje s nižim dohotkom u kojima posluju.
“Evropa svjedoči i najvećem broju raseljenih ljudi od Drugog svjetskog rata”, konstatovali su u banci.
Kvalifikovani radnici iz Ukrajine mogli bi, kako se dodaje, na duži rok podržati ekonomski rast u zemljama sa starijom populacijom, ali kratkoročno će značiti pojačani pritisak na budžet zbog nužne zdravstvene i stambene zaštite i i školovanja.
Bonus video:
