Prva dionica auto-puta od Smokovca do Mateševa, po procjeni stručnjaka koji su radili Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, smanjiće lovnu površinu u lovištima kroz koja prolazi i dovešće do uznemiravanja divljači, dok iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede navode da se granice lovišta neće mijenjati i da divljač na tom području neće biti ugrožena.
Procjena stručnjaka koji su Elaborat uradili 2015. je da je granice lovišta treba promijeniti da bi lovišta ostala kao zaokružena prirodna cjelina.
Bez lova u blizini puta
Ova dionica biće danas puštena u saobraćaj bez posebno izgrađenih prelaza za divljač koju lovci neće moći da love na udaljenosti od 100 metara od puta. Ona prolazi kroz lovišta Podgorica, Bratonožići, Lijeva Rijeka i mali dio lovišta Kolašin.
”Vijesti” su tražile objašnjenje od resora kojim rukovodi ministar Vladimir Joković kako će otvaranje auto-puta uticati na funkcionisanje lovišta, da li će se mijenjati granice, da li će smjeti da se lovi u bizini auto-puta i kako će ga divljač prelaziti.
”Dionica puta od Podgorice do Mateševa može na neznatan način uticati na gazdovanje sa divljači u lovištima kroz koja prolazi ova dionica auto-puta, prije svega, kada je u pitanju mir u lovištu, kada će puštanjem u rad ove dionice doći do određenog povećanja uznemiravanja divljači izazvanog bukom na toj saobraćajnici. Ali, kako u ovom slučaju nije izvršena fragmentacija (podjela) koja bi u znatnoj mjeri uticala na stanište, divljač na ovom području neće biti ugrožena, na šta je ukazao Elaborat o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu”, tvrde u Ministarstva poljoprivrede.
Na auto-putu nijesu pravljeni posebni prelazi za životinje, ali postoji nekoliko prirodnih prelaza, odnosno tunela, podvožnjaka, i dužih nadvožnjaka preko kojih divljač može nesmetano da prelazi, navode u Ministarstvu poljoprivrede
Iz ministarstva ističu da procjene ne ukazuju da je potrebno izmijeniti granice lovišta. O kojim procjenama je riječi ko ih je radio nije precizirano.
”Zakon o divljači i lovstvu jasno propisuje koje su nelovne površine u lovištu, između ostalog, to su površine svih javnih puteva, pri čemu je divljač zabranjeno loviti na udaljenosti manjoj od 100 metara od javnih puteva”, poručili su iz ministarstva.
Iz ovog resora su naveli da na ovoj dionici nisu pravljeni posebni prelazi za životinje, ali da postoji nekoliko prirodnih prelaza, odnosno tunela, podvožnjaka, i dužih nadvožnjaka preko kojih divljač može nesmetano da prelazi.
U Elaboratu piše da je potencijalno negativan uticaj prisutan kod lovišta ‘’Podgorica I’’ koja trasa autoputa presijeca na dva dijela, tako da preostali dio više nije racionalno uključiti u domicilno lovište.
Problem migracije
”Suštinski je važno ostvariti veoma dobru povezanost između novoformiranih djelova lovišta. Osim direktnog gubitka površina lovišta zbog auto-puta, treba imati u vidu i površine koje su ograđene i čine zaštitni pojas uz auto-put koje lovište ne obuhvata. Trasa auto-puta direktno narušava ekološke uslove staništa, a prema kojima je postojeće brojno stanje divljači koje na tom području može prirodno boraviti bez većeg uticaja na okolinu i ostale životinjske vrste”, navodi se u laboratu.
U elaboratu se dodaje je činjenično stanje da trasa auto-puta presijeca stogodišnje prirodne migracijske puteve pojedinih vrsta divljači, koja ima areal (oblast) kretanja na stotine kilometara udaljenosti.
”Jedan od značajnih uticaja u toku izgradnje auto-puta kroz lovišta, je problem migracije divljači (dnevno i sezonsko), problem uznemiravanja divljači, smanjena mogućnost gniježđenja, izlijeganja i uzgoj mladunaca ili mijenjanje prirodnog životnog ritama divljači. Takođe, biće prisutan problem fizičkog stradanja divljači u pokušaju prelaska pristupnih puteva ili zona intenzivnih građevinskih radova. Uticaj na divljač će se manifestovati kroz smanjenje površine staništa, površine za hranjenje i napajanje i površine za kretanje”, piše u elaboratu.
U dokumentu Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu na program razvoja lovstva se navodi da saobraćajni putevi, kao i drugi objekti treba da se grade na način da se umanji negativan efekat na puteve migratornih vrsta divljači, a to se postiže primjenom posebnih konstrukcijskih rješenja (ekološki koridori).
”Na primjer, ekološki mostovi iznad auto-puteva, široki preko 100 metara, sa zemljišnim slojem i vegetacijom na njima, omogućavaju sigurno prelaženje divljih životinja. Potrebno je ekološke mostove postavljati na odgovarajućim prostornim razmacima. Ovakvi mostovi služe za migraciju krupnih vrsta divljači, dok je za sitnije vrste neophodno graditi tunele, cijevi, jarkove i usmjeravajuće objekte”, navedeno je u dokumentu koju je naručilo Ministarstvo poljoprivrede za period od 2014. do 2024. godine.
Lovišta bi morala biti jedna prirodna cjelina
U elaboratu se navodi da je prije izgradnje auto-puta trebalo definisati “nove” granice lovišta u kojima postoje prirodni i drugi uslovi za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njenih djelova da bi lovišta ostala kao zaokružena prirodna cjelina.
”U zoni uticaja auto-puta, još uvijek nema vrsta za koje su doneseni posebni nacionalni i akcioni planovi upravljanja, ali prema raspoloživim podacima, u budućnosti se može očekivati donošenje akcionih planova za vrste divljači mrki medvjed, vuk i veliki tetrijeb, gluhan”, piše u dokumentu.
Stručnjaci su preporučili da je neophodno analizirati postojeće staze divljači da bi se na vrijeme preduzele mjere za sprečavanje šteta koje mogu nastati udarom vozila u divlja i da se ta mjesta obilježe upozoravajućim znacima.
Uz to, zajedno sa lovačkim udruženjima neophodno je izmjestiti postojeće objekte (čeke, hranilišta, poilišta, solila) na druge lokacije u neposrednoj blizini, a navedeno je i da je u zoni lovišta zabranjeno izvođenje građevinskih radova, koji bi remetili ili sprječavali nesmetano izvođenje reprodukcije životinja, čije faze su parenje, polaganje, izlijeganje i uzgoj mladunaca.
”Pristupne puteve nije dozvoljeno graditi preko rastinja, gnjezdilišta, područja brloga, zimovališta i pasišta divljači, trase svih pristupnih puteva moraju biti najmanje 100 metara udaljene od mjesta koja su posebno važna za opstanak i ishranu divljači”, piše u elaboratu.
Bonus video:
