Međunarodni monetari fond (MMF) ocijenio je da zbog globalne ekonomske situacije uslovi finansiranja bi mogli da se postrože naredne godine zbog čega bi bilo od koristi da se Crna Gora prethodno priremi za taj scenario i da fiskalnu politiku usmeri na tri ključna prioriteta očuvanje prihoda, snažniju kontrolu rashoda i obezbjeđivanje adekvatnog finansiranja.
Stav MMF-a je da je bankarski sistem dobro kapitalizovan i likvidan, ali da narastajući globalni rizici traže kontinuirani snažan supervizorski nadzor.
Tim MMF koji je predvodio šef misije Srikant Seshadri je obavio posjetu Crnoj Gori u periodu 18. jula do 27 jul. 2022. godine nakon čega je Seshadri dao sledeću izjavu:
„Rat u Ukrajini baca dugačku sjenku nad globalnim ekonomskim i finansijskim izgledima. Izazovno okruženje ove godine bi moglo da se dodatno pogorša naredne godine usljed pogoršavanja izgleda za rast u Evropi, SAD-u i Aziji. Vjerovatno je da će globalni uslovi finansiranja ostati strogi. Kreditni spredovi na dug ekonomija u ekspanziji su se značajno povećali zajedno sa globalnim kamatnim stopama. Postoji jasna mogućnost da bi naredne godine pristup kreditima na međunarodnom nivou mogao biti čak naglo ograničen.
„Slično tome, ekonomija Crne Gore ulazi u period visoke neizvjesnosti. Rast u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine je bio snažan i iznosio je 7,2 procenta (na godišnjem nivou). Raspoložive informacije ukazuju da je privatna potrošnja takođe ostala na snažnom nivou i tokom drugog kvartala. Intenzitet ovogodišnje ljetnje turističke sezone zavisi od toga da li će niži nivo dolazaka iz Rusije i Ukrajine biti izbalansiran sa većim dolascima sa drugih destinacija. Kreatori politika bi trebalo da se pripreme unaprijed za rizik od naglog usporavanja globalnog rasta naredne godine. Izdašna prirodna bogatstva Crne Gore u obnovljivim izvorima energije je nisu zaštitila od globalnih inflatornih pritisaka, kako je došlo do skoka cijena hrane, đubriva, goriva i građevinskog materijala. Pored toga, zaposleni MMF-a su mišljenja da inflacija nije u cjelosti „uvezena“. Čini se da pritsci od povećanja zarada usljed nedavnog povećanja minimalne zarade i poreske reforme takođe imaju ulogu.
„U kontekstu relativno visokog javnog duga, fiskalna politika treba da ostane agilna u reakcijama. Tri su stvari ključne za snažnu pripremu za moguće povećane turbulencije u narednom periodu:
Prvo, moraju su se očuvati prihodi države. Dok su s jedne strane razumljiva smanjenja poreza i druge mjere podrške koje su imale za cilj zaštitu stanovništva od rastućih cijena, one bi trebalo da su usmjerene ka najosjetljivijim segmentima drušva, sa jasnom naznakom da će iste biti na snazi samo onoliko koliko je potrebno da služe svojoj svrsi.
Drugo, pod okolnostima već ionako visokog nivoa javnog duga, sada je naročito neprikladan trenutak da se država optereti velikim permanentnim povećanjima tekuće potrošnje, ili kapitalnim rashodima čiji su dugoročni ekonomski povrati na investicije neizvjesni. S obrzom na teške globalne uslove, bilo bi mudro da se sada uputi poruka mnogo snažnije kontrole rashoda, kako bi se spriječile nepotrebne buduće ekonomske poteškoće.
Treće, da bi se zadovoljile potrebe za finansiranjem u trenutku kada su globalni uslovi strogi, država treba da ima fleksibilnost kod razmatranja svih mogućih izvora finansiranja ne samo za ovu godinu, već i za buduće periode. Takođe bi svi akteri u društvu trebalo da prepoznaju da će cijena novca vjerovatno ostati na visokom nivou u odnosu na onu iz prethodnih nekoliko godina.
„Bankarski sistem posluje dobro. Snažan ekonomski oporavak iz prošle godine, zajedno sa anticipativnim naporima Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG) u pogledu usklađivanja zakonskog i regulatornog okruženja sa globalnim standardima sada daju snažne direktne benefite. Indikatori adekvatnosti kapitala, likvidnosti i kvaliteta aktive na nivou sistema su i dalje snažni, što je omogućilo da kreditiranje ove godine nastavi da raste kako za sektor privrede tako i za sektor domaćinstava, uprkos narastućim ekonomskim čeonim udarima. MMF takođe snažno podržava napore Centralne banke na modernizaciji platnog prometa zemlje, kao sastavni dio njenih širih napora za unapređenje integracije sa EU.
„Ipak, kontinuirani snažan supervizorski nadzor je od suštinskog značaja kako globalni rizici budu nastavili da rastu. Cijene stanova se naglo povećavaju. Iako se čini da su u velikoj mjeri rezultat kupovine od strane stranaca, biće važno da se napravi zaštita od znakova prekomjerne domaće zaduženosti. Mogu se pojaviti neki segmenti slabosti u bankarskom sistemu, naročito ako se rast naglo uspori u predstojećem periodu. Planiranje za nepredviđene situacije dobija na većem značaju kako bi se ublažili rizici od poremećaja u jednom takvom okruženju. To uključuje održavanje bliskih odnosa i razmjenu informacija sa supervizorima matičnih zemalja inostranih finansijskih institucija. I na kraju, napori ka snaženju okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma, zajedno sa djelotovornom implementacijom zasnovanom na procjeni rizika, zahtijevaju kontinuiranu pažnju.
„MMF jeste i ostaće snažan partner Crnoj Gori. Mi smo pružali iskrene procjene i savjete o planovima budžeta nadležnih organa, kao i tehničku pomoć u oblastima poreskih politika i politika rashoda, upravljanja javnim finansijama i upravljanja dugom. Mi smo takođe aktivno pružali savjete i tehničku pomoć nadležnim organima u širokom spektru oblasti koje se odnose na finansijski sektor, od supervizije do fintech-a, kao i u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Očekujemo nastavak naše saradnje sa nadležnim organima u svim ovim oblastima.
„Misija je imala razgovore sa predsjednikom Vlade Crne Gore gospodinom Dritanom Abazovićem, ministrom finansija gospodinom Aleksandrom Damjanovićem, guvernerom Centralne banke Crne Gore gospodinom Radojem Žugićem, zvaničnicma Vlade i Centralne banke, regulatornih agencija i predstavnicima privatnog sektora"
Bonus video:
