Pomoćnici, direktori direktorata u Ministarstvu finansija, Bojan Paunović, Jelena Jovetić i Snežana Mugoša prihodovali su prethodne tri godine po nekoliko desetina hiljada eura po osnovu naknada u različitim komisijama, radnim tijelima, savjetima uz redovnu zaradu.
Do ovih podataka “Vijesti” su došle na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI). Za tri aktuelna pomoćnika u Ministarstvu finansija traženi su podaci o svim isplatama, mimo redovne plate, za 2019. 2020. i 2021. godinu.
Paunović, pomoćnik za državni budžet je za tri godine od države, od 2019. do kraja 2021. godine, ostvario skoro 40.000 eura dodatnih prihoda.
Prema dostavljenim podacima, on je lani na ime različitih naknada ostvario 11.985 eura, od čega samo u decembru preko 2.000 eura. Prema imovinskom kartonu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zarada Paunovića na poziciji generalnog direktora Direktorata za državni budžet je u decembru prošle godine iznosila 1.048 eura, što znači da je za cijelu prošlu godinu prihodovao preko 22 hiljade eura po osnovu plate. On je 2019. godine po raznim osnovama, mimo plate, prihodovao 14.591 euro, a 2020. godine 13.228 eura.
Pomoćnici za investicono-razvojne projekte Jeleni Jovetić je iz državnog budžeta, pored osnovnih zarada, za tri godine isplaćeno nešto više od 22 hiljade eura. Prema imovinskom kartonu lani je njena plata bila 1.055 eura, dok je mimo toga zaradila dodatnih 6.682 eura po osnovu drugih isplata. U 2020. je mimo plate zaradila 6.688 eura, a godinu ranije 8.889 eura.
Mugoši, koja je pomoćnica za lokalnu samoupravu i privredna društva u većinskom vlasništvu države, je za tri godine ukupno isplaćeno 16.500 eura mimo osnovne zarade. Prema izvještaju ASK njena plata prošle godine je bila 1.097 eura. Po podacima dostavljenim po SPI uz platu je lani dobila po drugim osnovama 6.357 eura, 2020. godine 5.351 euro, a 2019. godine 4.792 eura.
Prema zakonu o zaradama u javnom sektoru koeficijet za obračun zarada generalnim direktorima u ministarstvima je 15.56 i oni su svrstani u okviru kategorije “C” koja se uz “A”i “B” kategoriju računa kao fukcionerska. Kada je ovaj zakon usvojen 2015. godine iz Ministarstva finansija je tada obrazloženo da se svim zaposlenim u javnom sektoru uvećavaju zarade, a da se ukidaju naknade za radna tijela, komisije i slične forme, kao i veliki broj dodataka, preko kojih su do tada zarade uvećavane.
”Zakon ima elemente pravednosti, jer su predlozi zakona u funkciji veće vladavine prava kojima se ukidaju određene naknade za upravne odbore, komisije, savjete i radna tijela. Više neće postojati dva kolosijeka u osvarenju zarada u javnom sektoru već isključivo jedan. Tako da ono što se dobije na jednoj strani, kroz odnos povećanja zarada, štedi se na drugoj po osnovu takozvanog duplog kolosijeka koji smo imali do sada”, objasnio je 2015. godine tadašnji ministar finansija Radoje Žugić.
Od ovog koncepta se odustalo na šta je više puta upozoravala Unija slobodnih sindikata (USS) koja je lani u avgustu predala Vladi incijativu da se formira radna grupa koja bi u što kraćem roku uradila izmjene i dopune zakona o zaradama u javnom sektoru. Generalni sekretar USS Srđa Keković za “Vijesti” je lani kazao da su inicijativu uputili zato što zakon nije postavljen na realni i održivim osnovama i što se odstupilo od početnog koncepta da se njime ujednače zarade.
USS je i Skupštini uputila incijativu istim povodom, ali se niko od zakonodavne i izvršne vlasti na ovaj apel nije osvrnuo.
Bonus video:
