Rezultati Vladine ekonomske politike su ohrabrujući, o čemu govori rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvih šest mjeseci od 4,2 odsto, broj turista i naplata prihoda, što je obaveza više ka unaprijeđenju kvaliteta života građana, smatra vicepremijer Milutin Simović.
On je kazao da je BDP u prvom kvartalu, prema podacima Monstata, porastao tri odsto, u drugom 5,1 odsto, kao i da se očekuje još veći rast.
“Značajno raste broj turista i ostvarenih noćenja, svi vidovi transporta, trgovina na malo, poljoprivreda, šumarstvo, vrijednost građevinskih radova i naplata poreskih prihoda, strane direktne invesicije, pokrivenost uvoza izvozom i zaposlenost”, rekao je Simović na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, u poređenju sa evropskim državama, Crna Gora je na petom mjestu po ekonomskom rastu. Ispred nje su Malta, Rumunija, Irska i Estonija.
“Ekonomskom rastu su doprinijeli rast u građevinarstvu, gdje je vrijednost građevinskih radova u prvih šest mjeseci u odnosu na isti prošlogodišnji period porasla 45,3 odsto, a rast efektivnih sati rada u građevinarstvu, 22,6 odsto”, precizirao je Simović.
Crnu Goru je, kako je dodao, posjetilo 17,3 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine i ostvareno je 10,5 odsto više noćenja, kada je riječ o kolektivnom smještaju.
“Pad je u prvih osam mjeseci zabilježen u industrijskoj proizvodnji od 5,7 odsto, prerađivačke industrije 4,7 odsto, koji je uslovljen nižom proizvodnjom osnovnih metala, i električnoj energiji 28,5 odsto, kao posljedica veoma loše hidrološke situacije koju smo imali. Došlo je do povećanja u sektoru vađenja rude i kamena od 124,7 odsto, kao povećane eksploatacije uglja i boksita”, naveo je Simović.
On je rekao da je izvoz neobrađenog drveta, odnosno trupaca u prvih devet mjeseci 23 puta manji nego prošle godine i iznosi 88,72 hiljade EUR. U odnosu na 2015. godinu je 30 puta manji kada je izvoz iznosio skoro četiri miliona eura.
“To kao efekat proizvodi povećanje izvoza peleta koji je veći 2,23 miliona eura, a obrađenog drveta 2,32 miliona eura”, dodao je Simović.
Kada je riječ o transportu, došlo je do pozitivnih stopa rasta, odnosno bilježi se veći promet putnika na aerodromima u prvih šest mjeseci 23 odsto, prevoza robe željeznicom 59,4 odsto, a pretovar robe u lukama 50,6 odsto. Ti podaci govore o rastu ekonomske aktivnosti i njenoj diverzifikaciji.
“U prvih osam mjeseci došlo je do rasta spoljnotrgovinske razmjene 9,1 odsto, izvoza 19,5 odsto, a uvoza 7,6 odsto. To znači da imamo veći stepen pokrivenosti uvoza izvozom, pri čemu je važno uspostavljanje tog trenda”, saopštio je Simović.
Kada je riječ o broju registrovanih zaposlenih, prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), postoji rast od 3,6 odsto i 6,3 hiljade radnih mjesta, a prema anketnoj 3,5 odsto i 7,8 hiljada novih radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti je prema ZZZ, 20,99 odsto, a prema anketoj metodologiji, 15,1 odsto.
“Rast poreskih prihoda do kraja septembra iznosi 32,8 miliona eura, odnosno tri odsto, što je 1,12 milijardi naplaćenih prihoda u proteklom periodu”, naveo je Simović.
Do sada je, usljed reprograma poreskih potraživanja, naplaćeno 17 miliona eura, a realno je da se ove godine naplati 23 miliona eura.
“Veoma odgovorno ćemo raditi na tu temu, nema privilegovanih, jer je to novac koji pripada građanima Crne Gore”, dodao je Simović.
Prema njegovim riječima, postignuti rezultati su rad posvećenog rada privrednih subjekata i menadžerskih struktura u njima i zaposlenih, nadležnih institucija, povoljnog ukupnog ambijenta u uslovima kontinuiranih integracionih iskoraka Crne Gore i stabilnog unutrašnjeg političkog ambijenta.
“Postignuti rezultati su i obaveza više ka zajedničkom cilju, a to je unaprijeđenje kvaliteta života svih građana”, poručio je Simović.
On je podsjetio i na ocjenu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od sredine septembra, da lada dobro upravlja ekonomijom, kao i da su mjere fiskalne konsolidacije dobro izbalansirane.
“Ključne ocjene su da ekonomija Crne Gore nastavlja da raste, uz očekivani nastavak rasta u srednjem roku i nastavak osnažen implementacijom velikih projekata uključujući izgradnju autoputa”, rekao je Simović.
Prema njegovim riječima, očekuje se da Vladine mjere do 2020. povećaju primarni fiskalni suficit od 4,5 odsto na BDP i da će se do te godine bilježiti pad državnog duga na 66 odsto BDP-a.
Simović je podsjetio i da je Crna Gora, prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), zabilježila napredak od pet mjesta, dok je i kreditna agencija Moody's povećala kreditni rejting državi na B1 sa stabilnim izgledom.
On je, odgovarajući na pitanje da li će se graditi petlja Smokovac na autoputu Bar-Boljari, rekao da je tu “stvar potpuno jasna”.
„Gradiće se i platiće se ono što je ugovoreno. Jasno da mi ne razmišljamo sada o petlji, jednom ili drugom tunelu, već kako da ukupni projekat autoput završimo i kako da, dok se intenziviraju radovi na prvoj dionici, već stvorimo pretpostavke da krene realizacija i druge faze“, rekao je Simović.
On je naveo da je razmišljao da li je ta priča plasirana da bi se u javnosti zamaglila ključna poruka - intenzivirani radovi na autoputu.
„Ove godine ćemo potrošiti svih 193 miliona eura za autoput koliko je planirano. Trudimo se, tražimo rješenja i mislim da ćemo ih naći, da po nekom novom modelu obezbijedimo gradnju druge dionice“, kazao je Simović.
On je poručio da autoputa nema ni bez petlje, ni bez nastavka druge dionice.
„Ono što je ugovoreno to će biti predmet gradnje, a ono što je predmet ugovora to će biti plaćanje. Konačni cilj je izgradnja autoputa“, saopštio je Simović.
Na pitanje odakle će se obezbijediti novac za izgradnju druge dionice, Simović je odgovorio da su petlja, 41 kilometar puta koji se sada gradi, kao i novi kilometri koji treba da se grade do kraja dionice, jedan cjeloviti projekat.
„Treba da se potrudimo da počene gradnja druge dionice, možda i dok još traje prva dionica“, kazao je Simović.
On je, na pitanje kako se realizuje planiranje budžeta za narednu godinu i da li su potrošačke jedinice tražile više novca, odgovorio da nije primijetio neka posebne iznenađenja u odnosu na dosadašnju praksu.
„Sve potrošačke jedinice dolaze sa povećanim zahtjevima o važnosti projekata i žele više i mnogo više. Cilj je da budžet bude realan, razvojni, socijalno pravedan i sve to treba složiti“, kazao je Simović.
On je rekao da se, paralelno sa planiranjem budžeta, radi i na kapitalnom budžetu sa ključnim porukama da on bude izraz realno ostvarivih projekata, a ne zbir pojedinačnih želja.
„Dio kapitalnog budžeta treba da budu projekti koji imaju projektnu dokumentaciju, a prednost treba dati projektima koji će obezbijediti nova radna mjesta“, kazao je Simović. Na pitanje zašto je Vlada ponovo donijela uredbu o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika, s obzirom da je Skupština krajem prošle godine usvojila Zakon o reprogramu poreskog duga koji je ukinuo takav oblik naplate poreza, on je rekao da se to pitanje već čulo “od glasnogovornika tih teza, odnosno onih koji u tome traže prostor za svoju političku aktivnost“. Vlada, kako tvrdi Simović, do sada nije nijedan cent starog poreskog duga naplatila imovinom poreskih dužnika. „Ova Vlada je nedavno donijela uredbu, i to ne neku za koju se kaže da je Ustavni sud već u nekom ranijem periodu proglasio neustavnom, već uredbu o naplati poreskog duga imovinom poreskih dužnika utemeljenu ne u Zakonu o reprogramu poreskog duga, nego u Zakonu o budžetu“, kazao je Simović.
Bonus video:
