Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom raspisala je javni poziv za Program podsticanja preduzetništva u okviru kojeg će odobravati kredite do 50.000 eura.
U Direkciji očekuju veliko interesovanje jer smatraju da treba biti odvažan i uz ovako povoljne kreditne aranžmane krenuti u privatni biznis i izaći iz zone razmišljanja da je država najveći i najbolji poslodavac.
“Kako smo već u prvom javnom pozivu 2015. godine definisali budžet od milion eura, ovo je samo nastavak saradnje između Ministarstva ekonomije, Direkcije i IRF-a u realizaciji Programa razvoja preduzetništva koji je namijenjen onima koji planiraju da počnu sopstveni biznis i preduzećima koja posluju do godinu. U toku je treći javni poziv koji je otvoren do 6. oktobra ove godine. Slobodno možemo kazati da je u prvom i drugom javnom pozivu uspješnost upućenih projekata od strane Direkcije prema IRF-u na konačno odlučivanje bila 100 odsto”, rekao je “Vijestima” direktor Direkcije Aleksandar Pavićević.
Krediti se odobravaju po kamatnoj stopi od 2,5 odsto godišnje uz proporcionalni sistem obračuna kamate. Kamata za projekte na sjeveru i slabo razvijenim opštinama, je dva odsto. Rok otplate je do 12 godina, a grejs period do četiri godine.
“Pored povoljnih uslova kreditiranja, kroz Program smo obezbijedili i obuke za početnike u biznisu koje sadrže treninge iz oblasti izrade biznis plana, pravni okvir i procedure za registraciju, poreski sistem, marketing i istraživanje tržišta. Cilj održavanja obuka je podizanje nivoa preduzetničkih znanja i vještina i preduzetničke kulture, čime se otvara mogućnost formiranja novih privrednih subjekata i podstiče nivo privrednog razvoja, a što će dovesti do smanjenja nezaposlenosti kroz samozapošljavanje i otvaranja novih radnih mjesta”, kazao je Pavićević.
Krediti su, kako je naveo, namijenjeni za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva. Namjensku kontrolu korišćenja kredita sprovodiće IRF.
Prema riječima Pavićevića, sredstva obezbjeđenja definisana su važećom politikom kolaterala IRF-a.
“Kao instrumenti obezbjeđenja zavisno od iznosa kredita prihvataju se mjenice, hipoteke na nepokretnostima, bankarske garancije, administrativne zabrane i drugi uobičajeni instrumenti obezbjeđenja u bankarskom poslovanju”, naveo je Pavićević.
Najviše prijava do sada bilo iz centralnog i južnog dijela
Na pitanje iz kojih djelova Crne Gore očekuju najviše zahtjeva i za koje oblasti, Pavićević je odgovorio da je dosadašnja praksa pokazala da pored toga što očekuju valorizaciju svih kapaciteta sjevernog regiona Crne Gore, ipak najviše aplikacija i interesovanja došlo je iz centralnog i južnog dijela. “Vjerujemo da će se to mijenjati i da će ovog puta prevagnuti zahtjevi za počinjanje biznisa iz sjevernog dijela Crne Gore. Oblasti su šarenolike i odnose se od proizvodnje do usluga u svim djelatnostima”, kazao je Pavićević.
IRF može finansirati do 75 odsto vrijednosti investicije. Podnosioci zahtjeva svoje učešće mogu obezbijediti u roku od godinu nakon potpisivanja ugovora.
Bonus video:
