Za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina Brskovo postoje tri scenarija razvoja, a samo jedan ne podrazumijeva otvaranje rudnika.
Nacrtom Detaljnog prostornog plana (DDP) za taj dio mojkovačke opštine, dvije varijanta predviđaju eksploataciju rude, a razlikuje se po tehnologijama za preradu, odnosno obimu štete na životnu sredinu.
Prema DDP, koji će ubrzo naći i na javnoj raspravi i od kojeg se očekuje da riješi brojne nedoumice Mojkovčana, jasno je da će planiranje i realizacija rudnika Brskovo predstavlja veliki zahvat u prostoru, sa značajnim negativnim uticajima na životnu sredinu, ali, s druge strane, sa brojnim ekonomskim benefitima za Mojkovac.
Prvi scenario razmatra razvoj tog područja kroz turizam, poljoprivredu i očuvanja biodiverziteta, arheoloških lokaliteta i spomenika kulture. U toj varijanti bilo bi isključeno otvaranje rudnika.
Autori DDP Brskovo ocjenjuju da su pozitivni aspekti te varijante očuvanje prirodnih predjela, biodiverziteta, mogućnosti razvoja ruralnog i avanturističkog turizma, razvoja naučno-istraživačkih djelatnosti iz oblasti biologije, arheologije... Takođe, i unapređenja poljoprivrede, šuma i šumskih staništa. No, upozoravaju i na zahtjevan, obiman i dug proces stvaranja pretpostavki za taj oblik razvoja.
Posljedice po prirodu
Ekološki problematičan je drugi scenario prema kojem se razmatra otvaranje rudnika na lokalitetima Žuta prla i Brskovo, uz primjenu konvencionalne tehnologije za preradu, odlaganje i flotaciju jalovine. Ta varijanta bi, precizirano je u nacrtu DPP, imala pozitivne efekte u smislu investiranja u lokalnu zajednicu, koncesione naknade, zapošljavanja lokalnog stanovništva... No, ocijenjena je i kao neprihvatljiva zbog primjene konvencionalnih tehnologija.
Negativan uticaj na predio, kako se navodi, obuhvata smanjenje i degradaciju šumskog pokrivača, mijenjanje slike predjela, izmjene vodenih tokova, preseljenje dijela stanovništva sa lokaliteta, izmještanje arheoloških lokaliteta i groblja. Takođe, i zagađenje vazduha, vodotoka, zauzimanje zemljišta... U toj varijanti, kako piše u nacrtu DPP Brskovo, trajno bi se ostvario negativan uticaj na predio, njegov karakter i sliku zbog odlagališta jalovine i zona slijeganja tla.
Treći scenario razmatra razvoj tog područja uz otvaranje rudnika, s tim da se primenjuje nova tehnologija obrade mineralnih sirovina. On podrazumijeva i “aktiviranje nalazišta Žuta Prla i Brskovo, izmješta rijeka Rudnica u dijelu koji je podložan kontaminaciji, pri čemu se vodi računa o održivom razvoju i smanjenju negativanih uticaja na životnu sredinu”.
Pored brojnih pozitivnih efekata, koji su od interesa za razvoj Mojkovca, kako piše u DDP, i ta varijanta ostaviće brojne posljedice na životnu sredinu. No, objašnjeno je da će primjenom nove tehnologije “biti degradira manja površina”.
”Negativni aspekti su uticaji na predio u smislu smanjenja i degradacije šumskog pokrivača, mijenjanje slike predjela, izmjene vodenih tokova, preseljenje dijela stanovništva sa lokaliteta, izmještanje arheoloških lokaliteta i groblja, zagađenje vazduha, vodotoka, zauzimanje zemljišta... Ono što će trajno ostaviti negativan uticaj na predio, njegov karakter i sliku jeste odlagalište jalovine i zona slijeganja tla, s tim da se primjenom nove tehnologije degradira manja površina u odnosu na konvencionalnu tehnologiju”, piše u nacrtu DPP Brskovo.
Taj scenario je u nacrtu DPP detaljno obrađen i date su sve smjernice i uslovi, kako bi se “na osnovu njih moglo pristupiti izradi glavnog rudarskog projekta koji je sastavni dio koncesionog ugovora”.
Porostor koncesionog područja, kako piše u tom dokumentu, graniči se sa tranzicionom zonom međunarodno zaštićenog područja sliva rijeke Tare, a u neposrednom je kontaktu sa zaštitnom zonom Nacionalnog parka “Biogradska gora”.
Neposredno uz lokaciju predviđena i gradnja skijaških centara Žarski i Cmiljača.
”Projekat će snažno uticati na biljne vrste i staništa u koncesionom području. Površinski kopovi na lokalitetima Žuta prla i Brskovo imaju direktan uticaj visokog intenziteta na bukove i hrastove šume, šume crnog bora, močvaru i livade. Posljedica je gubitak staništa i/ili fragmentacija... Dodatni pristisak na biljne i životinjske vrste i njihova staništa su planirani pristupni putevi. Negativan uticaj za sisare će se posebno osjetiti u predjelima gdje sada imamo rubove šuma prema livadama i koridore uz potoke koji su za većinu vrsta od izuzetnog značaja...”, piše, između ostalog, u opisu posljedica otvranja rudnika na biodiverzitet.
Prihod do 120 miliona
Međutim, kako tvrde autori DPP, rudarske aktivnosti u skladu sa trećim scenarijom “podrazumijeva zatvoreni sistem deponovanja reaktivnog matrijala i jalovine, te samim predstavlja znatno bolje rješenje sa aspekta zaštite životne sredine”.
Dokumentom su predviđene brojne mjere, kojima bi se smanjio negativan uticaj na životnu sredinu, zaštitila kulturna baština.
Očekivano trajanje rudnika je 13 i više godina, a predviđeni početak proizvodnje je dvije godine nakon početka izgradnje, koja je planirana za 2023/2024. godinu.
Planirani rudnik Brskovo bio bi, kako piše u nacrtu DPP, jedan od vodećih rudnika cinka u Evropi, proizvodeći 45 kilo-tona (kt) koncentrovanog cinka, 13 kt koncentrovanog olova, 3 kt koncentrovanog bakra, te približno milion unci srebra na godišnjem nivou u koncentratima bakra i olova.
Godišnji ukupan prihod rudnika projektovan jer na 60 do 120 miliona eura.
Nova radna mjesta
Očekivani direktni efekti razvoja i poslovanja rudnika, kako piše u DPP su značajno povećani državni i opštinski prihodi od različitih vrsta poreza, kao povećanje zaposlenosti u Mojkovcu.
”Projekat bi, pod uslovom angažovanja cjelokupne radne snage sa biroa rada u Mojkovcu, apsorbovao oko 28 odsto cjelokupnog broja trenutno nezaposlene radne snage u opštini. Da bi lokalno stanovništvo imalo koristi od predložene izgradnje, biće potrebna znatna obuka iz oblasti rudarske proizvodnje. Predložena izgradnja neće donijeti značajnu korist lokalnom stanovništvu ukoliko im se ne omogući obuka iz oblasti jezika, upravljanja savremenim industrijskim postrojenjima, učešćem na svjetskim berzanskim tržištima roba i usluga”, obješnjeno je u nacrtu DPP.
Vlada Crne Gore je prije 12 godina sklopila ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika “Brskovo” kod Mojkovca sa kompanijom “North Mining”. Od tada je sklopljeno šest aneksa ugovora, kojima je produžavan rok ugovorenih obaveza.
Kompanija “Tara Resources” je nakon preuzimanja projekta 2018. radila dodatno bušenje kako bi potvrdili resurse. Iz kompanije su ranije obećavali da će na projektu zaposliti približno 700 ljudi tokom izgradnje, dok će stalnu radnu snagu tokom rudarskih radova činiti oko 450 zaposlenih.
Većina građana "za"
Nazavisno istraživanje javnog mnjenja, koje je sprovedeno prošle godine, kako piše u DPP, pokazalo je da ubjedljiva većina ispitanih podržava otvaranje rudnika (83,4 odsto). Najveći procenat (79,1 odsto) podržava otvaranje rudnika zbog mogućnosti zaposlenja.
Od 13,8 odsto isptanih koji ne podržavaju otvaranje rudnika, 75,6 odsto navodi narušavanje životne sredine kao razlog.
Oni koji koji su za otvranje rudnika smatraju i da će taj projekat rezultirati novim mogućnostima za zaposlenje stanovnika Mojkovca, manjim stepenom migracija stanovnika u druge djelove države, doprinijeti očuvanju industrijskog identiteta tog grada…
Otvaranje rudnika je, uz skijalište, jedan od dva projekta, koji, kako je nadavno ocijenio predsjednik Opštine Vesko Delić, daju razloge za optimizam kada je riječ o budućnosti Mojkovca.
No, on i predsjednik SO Marko Janketić više puta su ponovili kako otvaranje rudnika neće dozvoliti na uštrb zaštite životne sredine”.
Janketić je kazao da je važna saradnja sa civilnim sektorom za zaštitu životne sredine, kako bi se oprezno pristupilo budućoj velikoj investiciji rudniku Brskovo.
Rudnik “Brskovo” radio je od 1966. do 1991. Ruda je kopana u ležištima “Žuta prla” i “Brskovo”, a zapošljavao je blizu 700 radika.
Za vrijeme rada rudnika na prostoru bivšeg jalovišta deponovano je oko 2,5 miliona tona toksičnog otpada prosječne dubine 12 metara.
U zvaničnoj Studiji o kvalitetu životne sredine za Mojkovac iz 1990. godine piše da čestice mulja iz jalovišta sadrže visoke koncentracije gvožđa, cinka, olova, arsena, antimona i žive. U studiji je navedeno da je količina deponovanog mulja dovoljna da trajno uništi živi svijet u rijeci Tari.
U novembru 1992. godine stručni tim iz Ženeve konstatovao je da jalovište najhitnije treba sanirati. Jalovište je do sanacije važilo za bioregionalni ekološki problem. Više miliona eura vrijedan projekat sanacije završen je prije desetak godina.
Bonus video:
