Prosječna zarada u pljevaljskom Rudniku uglja je oko 1.000 eura, a kompanija nema neizmirenih obaveza niti kredita.
To je kazao izvršni direktor Rudnika uglja Milan Lekić na svečanoj sjednici organizovanoj povodom 70 godina postojanja i rada Rudnika uglja i 24. septembra Dana rudara Crne Gore.
Lekić je istakao da je Rudnik uglja bio i ostao temelj industrijske proizvodnje u Pljevljima i Crnoj Gori.
"Ova energetska kriza koja je pogodila i Evropu i svijet ona je dala još veći značaj našem energetskom lancu Termoelektrani i Rudniku uglja. U prethodna tri mjeseca TE je proizvela preko 70 odsto električne energije u Crnoj Gori. Da ove godine nije bilo Rudnika uglja i Termoelektrane Pljevlja Crna Gora bi bankrotirala. Koristim priliku sa ovog mjesta da pozovem da apelujem na rukovodstvo EPCG da ozbiljno razmotri mogućnost realizacije projekta Drugog bloka TE. Da smo ove godine imali izgrađen drugi blok cvjetala bi Crna Gora, imali bi izvoz struje i novca za druge investicije“, rekao je Lekić.
Kazao je da su prije godinu i po preuzeli kompaniju koja je imala velike probleme.
"Mehanizacija je bila zastarjela pa smo imali slučajeva da od 17 imamo samo tri ispravna dampera. Magacini za rezervne djelove bili su prazni. Nabavljena su četiri dampera 2018. godine i oni se vode kao novi, a radi se o polovnim damperima. Nabavljen je hidraulični bager koji je od prvog dana trošio po 25 litara ulja između dvije zamjene. Nije iskorišćena mogućnost reklamacije. Nije poštovan projekat. Zatekli smo nepovoljnu starosnu strukturu radne snage 50 i više godina. Morali smo da isplatimo preko 400.000 eura za otpremnine bivšem rukovodstvu. Za godinu i po dana mi smo nabavili novu mehanizaciju, četiri dampera nosivosti 92 tone i dva dampera nosivosti 136 tona, hidraulični bager zapremine kašike 12 metara kubnih, hidraulični bager zapremine kašike 7 metara kubnih, hidraulični bager sa čekićem, buldozer gusjeničar, eksplatacionu bušilicu, utovarač grejder cisternu i viljuškar. Ukinuli smo otpremnine i smanjili zarade menadžmentu kompanije. Donijeli smo odluke da ni jedan naš radnik ne može otići u penziju a da pritom nema riješeno stambeno pitanje", rekao je Lekić.
Kazao je da je tokom prošle godine RU uplatio 20.401.000 eura državi i lokalnoj upravi po osnovu poreza i koncesionih naknada.
"Sprovodimo snažne aktivnosti sa izvršnom vlasti kada je u pitanju izgradnja cemnntare što će omogućiti nova radna mjesta. Uskoro ćemo otvoriti i novi kop u selu Glisnica. Obezbjedili smo tržište za manje kvalitetne ugljeve. Otpisali smo sporazum sa EP Srbije. Cijena uglja koju isporučujemo za Srbiju je 6,85 centi je skuplja nego tona za TE. To je ugovor za 40 hiljada tona. Međutim kada bude novi ugovor o tome ćemo pričati sa EPCG ali treba da znamo da je ta saradnja za nas korisna a posebno kada se obavlja rekonstrukcija TE", rekao je Lekić.
Predsjednik Odbora direktora RU Dušan Janjušević kazao je da Rudnik uglja respektabilnu kompaniju koja itekako opravdava svoje postojanje i doprinosi razvoju energetskog sektora Crne Gore.
"U ovoj godini pokrenuli smo zhnačajan investicvioni ciklus i značajno uvećali broj transportnih vozila dok dok se u narednom periodu očekuje isporuka utovartne mehanizacije, što će svakako uticati na povećanje proizvodnje i na uglju i otkrivci. U ovoj godini imamo značajno povećanje proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu upravo zahjhvaljujući ovako velikom investicionom ciklusu pa smo tako u proizveli 1, 026 miliona tona oglja što je za 26,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine, Kada je u pitanju otrkivka imamo značajan rast. Proizveli smo 5,288 miliona metara kubnih čvrste mase što je 22 odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine. Za potrebe TE Pljevlja od početka godine isporučili smo 865.000 tona uglja što je 20 odsto više nego lani. Ogromna potražnja za ugljom kao energentom učinila je da na tržištu široke potrošnje bude značajno veća ito čak 75 odsto u odnosu na prethodnu godinu a to znači da smo ove godine prodali preko 160.000 tona uglja", rekoa je Janjušević.
Očekuje da će ove godine imati rekordnu proizvodnju oktkrivke, što im kako je rekao predstavlja veliki trošak, ali stvara preduslove za dalji nesmetani rad Rudnika kao i realizaciju najznačajnijeg projekta izmještanje korita rijeke Ćehotine.
"U tom smislu na menadžmentu kompanije je racionalizacija svih troškova u svim segmentima poslovanja kako bi se obezbjedila finansijska sredstva za nesmetan rad Rudnika uglja imajući u vidu da nas u našem gradu očekuje veoma značajan projekat kojeg ovog puta realizuje EPCG a to je ekološka rekonstrukcija sa toplofikacijom a što podrazumjeva zastoj u isporuci uglja prema TE od nekih šest do osam mjeseci“, kazao je Janjušević.
Janjušević i Lekić uručili su plakete i novčane nagrade najboljim radnicima između dva praznika.
Proizvodnja u Rudniku uglja počela je 1952. godine kada je 37 zaposlenih iskopalo 16.200 tona uglja. Najviše uglja je proizvedeno 1985. godine 2,7 miliona tona.
Rudnik je 45 godine poslovao kao državno preduzeće sve do 1998. godine kada sde konstituiše kao akcionarsko društvo. Elektroprivreda Crne Gore trenutno je stopostotni vlasnik Rudnika uglja.
Đukanović: Rudnik i Termoelektrana kičma, srce i duša energetskog sistema
Predsjedik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović kazao je da su u ovom vremenu Rudnik uglja i Termoelektrana Pljevlja kičma, srce i duša energetskog sistema Crne Gore.
"Mi smo naslijedili jedno stanje u energetskom sektoru za koje je malo reći nedopustivo. Četrdeset godina da se u Crnoj Gori ne napravi ni jedan izvor električne energije a da ne govorimo da imamo odlične uslove da pravimo drugi blok TE Pljevlja. Zelena tranzicija je krenula i mislimo da je to sjajan projekat i da je to izvanredno, ali imamo naše resurse i moramo da vodimo računa o našim interesima. Mi imamo potencijal da proizvodimo električnu energiju iz uglja. U EPCG ćete imati potpunu podršku da se krene u realizaciju drugog bloka TE. Da je neko prije pet godina saopštio da je nuklearna energija ekološki dozvoljena šta bi mu rekli jasno je. A danas oni koji su nas učili da gasimo termoeletrane oni ih pale. Zelena tranzicija je odlična ali i drugi blok TE treba da se radi", rekao je Đukanović na svečanoj sjednici.
Tvrdi da od energetike Crna Gora može da živi.
"Ulaganje u energetiku danas je suvo zlato. Ajmo da budemo bolji od ovih koji su imali šansu 60 godina a nisu je iskoristili. Ubjeđen sam da u naredne dvije tri godine možemo da uradimo više nego što se uradillo u prethodnih 50 godina“, kazao je Đukanović.
Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Nikola Rovčanin kazao da su pljevaljski rudari snaga i oslonac energetskog sistema Crne Gore.
"Svaki vaš rad nalazi iskodište u svjetlosti Crne Gore i energiji Crne Gore i Pljevalja. Tako je uvijek bilo a danas u vremenu globalne energetske i regionalne krize koja na žalost nije zaobišla ni Crnu Goru to je naročito izraženo. U avgustu TE je proizvela 75 odsto ukupno proizvdnje", rekao je Rovčanin.
Dodao je da je poslednji elektroenergetski objekat u Crnoj Gori izgrađen 1982. godine - Termoelektrana Pljevlja.
"To stanje moramo da promijenimo. Prije sedam osam godina Crna Gora se nalazila na raskrsnici i napravljena je jedna nedopustiva greška za sadašnjost i nove generacije a to je izgradnja Drugog bloka TE Pljevlja. Mi imamo projektnu dokumentaciju, imamo ekonomsku opravdanost. Da je te 2016. kada je položen kamen temeljac u Pljevljima realizovan taj projekat ja bih sada sa ovog mjesta mogao da saopštim "poštovani građani od sledećeg mjeseca imate 50 odsto manje račune za struju" a država 500 miliona eura u budžet, nema potrebe za zaduženjem, a Crna Gora energetski nezavisna i ima dovoljno energije", rekao je Rovčanin.
Kazao je da će u Pljevljima za godinu ili dvije biti izgrađena mala hidrocentrala Otilovići a uskoro će biti i zaključen ugovor o toplifikaciji grada.
"Kompletnom energetskom sektoru nedostaje drugi blok TE Pljevlja i ja dajem punu podršku izgradnji tog energetskog objekta. To je nešto što se praktično isplaćuje po ovim cijenama za jednu godinu", rekao je Rovčanin.
Bonus video:
