Većina državnih kompanija ove godine značajno bolje posluje nego što je to bilo u uporednom periodu pred krizne 2019. godine, što govori da se posljedice pandemije sve manje osjećaju, ali i da su nove uprave kompanija ostvarile bolje rezultate nego u do sada rekordnoj 2019. godini.
Značajno bolje bilanse, među akcionarskim kompanijama prema predatim kvartalnim i polugodišnjim izvještajima, imaju Luka Bar, Montekargo, Crnogorski elektroprenosni sistem, Željeznički prevoz, Crnogorska i Barska plovidba, Željeznička infrastruktura, Plantaže, dok lošije rezulatate imaju energetske kompanije Elektroprivreda i Rudnik uglja, zbog većih troškova za uvoz struje i pauze u radu Termoelektrane ali i povećanja troškova za zarade, kao i Hotelska grupa Budvanska rivijera gdje posjeta na nivou prvih šest mjeseci nije bila na nivou istog perioda iz 2019. godine.
Luka i Montekargo ostvarili veliki uspjeh
Nova uprava Luke Bar ostvarila je nevjerovatan poslovni uspjeh jer je za šest mjeseci ostvarila prihod od 11,6 miliona eura, dok je čisti profit bio 5,2 miliona. U uporednom periodu 2019. godine prihod kompanije iznosio je 4,3 miliona eura a neto profit svega 358 hiljada eura, osnosno sadašnji profit je 15 puta veći.
Prihodi Luke Bar samo za ovih šest mjeseci veći su nego za cijelu 2019. godinu kada su iznosili 9,1 milion eura ili za cijelu 2018. kada su bili 8,6 miliona eura. Neto profit u cijeloj 2019. godine ove kompanije iznosio je 930 hiljada eura, dok je u 2018. godini zbog ispravljanja bilansa prikazani gubici od 22 miliona eura koji ranije nisu bili knjiženi.
Velike rezultate osvarila je i državna kompanija za teretni željeznički saobraćaj Montekargo, koja je nakon višegodišnjeg poslovanja sa gubitkom osvarila profit. Ova kompanija je za šest mjeseci imala prihod od četiri miliona eura, dok je u istom periodu 2019. godine on iznosio 3,2 miliona eura. Montekargo je te godine imao gubitak od 591 hiljadu eura, dok je sada za istih šest mjeseci ostvaren profit od 386 hiljada eura, odnosno bilan uspjeha je poboljšan za skoro milion eura.
Napredak kod željeznica, ali veliki dugovi
Slično je bilo i u putničkom Željezničkom prevozu koji je za šest mjeseci ove godine imao prihod od 4,3 miliona eura, dok je u istom periodu 2019. godine on iznosio 3,5 miliona eura. Ova kompanija je u prvom polugodištu pri tri godine imala gubitak od 754 hiljade eura, dok je sada bila u plusu od 231 hiljadu eura.
Željeznička infrastruktura je u ovom periodu 2019. godine imala prihod od sedam miliona eura, dok je u ovogodišnjem polugodišnjem izvještaju on iznosio 7,9 miliona eura. Poslovni gubitak je smanjen sa 760 na 618 hiljada eura.
Sve tri željezničke kompanija imaju veliki teret dugova i gubitaka iz ranijih perioda koji su uvećani tokom prethodne dvije krizne “kovid godine”. Akumulirani gubitak Željezničke infrastrukture iznosi 35,5 miliona eura, Željezničkog prevoza 26,7 miliona, a Montekarga 8,3 miliona eura.
Radnici Željezničke infrastrukture su prošle sedmice formirali štrajkački odbor i organizovali štrajk upozorenja. Oni zahtijevaju da se poboljša organizacija i bezbjednost saobraćaja, kao i njihova egzistencija, odnosno povećaju zarade, poboljšaju uslovi rada i korišćenja godišnjih odmora.
CGES u plusu, EPCG čeka kišu
Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je za šest mjeseci ove godine ostvario prihod od 53,5 miliona eura i čisti neto profit od 10,7 miliona eura. U istom periodu 2019. godine, kada još nije bio pušten u rad energetski kabl za Italiju, kompanija je imala prihod od 19,5 miliona eura i neto profit od 1,8 miliona eura. Neraspoređena dobit CGES-a na kraju juna ove godine iznosila je 52,8 miliona eura.
Elektroprivreda je za šest mjeseci ove godine ostvarila profit od 6,5 miliona eura, a on je značajno smanjen jer je Termoelektrana u aprilu i maju bila van pogona, dok je u maju i junu značano umanjen i rad hidroelektrana zbog manjka padavina. U istom periodu 2019. godine EPCG je imala profit od 13,3 miliona eura.
Zbog rekordne suše EPCG je i naredna tri mjeseca bila prisiljena da uvozi struji i po osam puta većim cijenama nego što ih prodaje građanima i privredi. Očekivali su da će u oktobru, novembru i decembru biti očekivanih jesenih i zimskih kiša koje će napuniti akumulacije, zaustaviti uvoz i omogućiti izvoz znatnih količina struje, kako bi do kraja godine ostvarili višemilionsku dobit. Međutim i dalje nema ni najava značajnijih padavina.
Rudnik jedva u plusu
Rudnik uglja je za šest mjeseci imao prihod od 20,7 miliona eura što je četiri miliona više nego u istom periodu 2019. godine. Međutim, sada je ostavren profit od svega 53 hiljade eura, a prije tri godine je bio 1,4 miliona. Međutim, značajno su porasli troškovi u ovom uporednom periodu. Rashodi za plate za ovogodišnjih šest mjeseci iznosili su 8,5 miliona eura, dok su u istom periodu 2019. godine bili 6,2 miliona eura, ostali poslovni rashodi povećani su za 8,9 na 11,7 miliona u ovoj godini. Iz kompanije su navodili da povećane troškove imaju zbog potreba za većom otkrivkom, nabavkom mehanizacije i remontom.
Budvanska u minusu jer fale Rusi
Budvanska rivijera se tek bila oporavila od pada prihoda zbog pandemije COVID-19, a ove godine je izgubila nekada najznačajnije goste iz Rusije i Ukrajine, zbog ratnih dešavanja između te dvije zemlje koje traju od februara ove godine. Ukupni prohodi ove državne hotelske grupe za šest mjeseci iznosili su 3,7 miliona eura, dok su u uporednom periodu 2019. oni bili 6,7 miliona eura. Na kraju juna gubitak Budvankse rivijere iznosio je 3,4 miliona eura, dok u za tih šest mjeseci 2019. godine on bio 1,8 miliona eura.
Marina Bar je za šest mjeseci ove godine imala prihod od 459 hiljada eura, za oko sto hiljada manji nego u istom periodu prije tri godine. Razlog takođe može biti manje prisustvo vlasnika jahti iz Rusije i Ukrajine, ali je neto profit na kraju juna u obje godine bio isti i iznosio 156 hiljada eura.
U državnom vlasništvu, direktno i indirektno, nalazi se više firmi koje su registrovane kao jednočlana društava i društva za ograničenom odgovornošću. Oni imaju obavezu da objavljuju samo godišnje finansijske izvještaje i to do kraja marta naredne godine, tako da će se tada znati njihovi rezultati poslovanja.
Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) će najvjerovatnije imati značajan gubitak zbog spora oko regulisanih cijena struje, koji za pokrivanje tehničkih gubitaka mora da kupuje od EPCG pa duplo većim cijenama u odnosu na one koje može nadokanditi od kupaca.
Aerodromi mogu očekivati manji prihod nego 2019. godine, prevashodno zbog gubitka putnika iz Rusije i Ukrajine. Monteput će imati veći prihod jer je od sredine jula, pored prolazaka kroz Sozinu, počeo i naplatu putarine na dionici auto-puta Podgorica - Mateševo, ali to ne znači da će na kraju godine imati i profit zbog velikih troškova za opremanje auto-puta instalacijama i potrebnom mehanizacijom...
Obje pomorske kompanije sada profitabilne i same plaćaju dugove
Obje državne pomorske kompanije su značajno popravile svoje poslovanje, uduplale prihode i po prvi put nakon više godina same platile rate za po dva broda kupljena 2010. i 2013. godine.
Za vrijeme bivšeg resornog ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića formirani su novi bordovi direktora ovih kompanija sastavljeni dijelom i od profesionalaca, koji su prošle godine raskinuli većinu ranijih nepovoljnih ugovora o najmu brodova i sklopili nove koji su bili znatno profitabilniji.
Barska plovidba je za šest mjeseci ove godine imala prihod od 6,3 miliona eura, dok je u istom periodu 2019. godine prihod bio 3,1 milion eura. Te godine, i pored toga što je država u ime njih platila većinu kreditnih obeveza za brodove, ostvarili su gubitak od 329 hiljada eura, dok su sada i pored plaćanja punih troškova imali profit od 85 hiljada eura. Ova kompanija je za šest mjeseci 2018. godine imala gubitak od 1,6 miliona eura.
Crnogorska plovidba je za polugodište ove godine imala prihod od 6,4 miliona eura, a za šest mjeseci 2019. svega 2,5 miliona eura. Tada je gubitak, i pored neplaćanja obaveza za rate, iznosio 286 hiljada eura, dok je sada sa plaćanjem svih obaveza profit iznosio 982 hiljade eura. Gubitak u prvom polugodištu 2018. godine iznosio je 1,6 miliona eura.
I pored ovog uspjeha, manjinska Vlada je na predlog sada resornog ministra Ervina Ibrahimovića smijenila odbor direktora Crnogorske plovidbe, a na nihova mjesta izabrani su članovi rodbine i stranaka iz partija koje su podržavale novu vlast.
Plan Vlade je da objedini ove dvije kompanije, čime bi poboljšala njihovu ekonomičnost, međutim problem je što se ne mogu spajati pravna lica koja imaju negativan kapital, a kod Barske bi za to bila potrebna i saglasnost značajnog broja privatnih malih akcionara.
Zbog gubitaka iz ranijih godina Barska plovidba ima akumulirane gubitke od 17 miliona eura, a Crnogorska plovidba od 15,5 miliona.
Plantaže značajno povećale prodaju, problem stari gubici i falsifikati
Plantaže su ove godine objavile samo izvještaj o poslovanju za prvi kvartal. Nova uprava kompanije i pored problema sa naslijeđenim dugovima od oko 45 miliona eura, ima problema i zbog toga što je dugogodišnja uprava predvođena izvršnom direktorkom Vericom Maraš i predsjednikom borda Veselinom Vukotićem falsifikovala finansijske bilanse, što je utvrdio i nove eksterni revizor.
Zbog toga se u novim bilansima pegla i dio gubitaka i problematičnih stavki iz prethodnih bilansa, pa se ne daje realan rezultat poslovanja u novoj godini, ali se vidi značajan napredak kompanije.
Plantaže su za prva tri mjeseca ove godine imale prihod od prodaje u iznosu od četiri miliona eura, dok je on u istom periodu 2019. godine iznosio 2,6 miliona eura. Prije tri godine je “prihod” bio i rast zaliha učinaka od milion eura, ali je revizor naveo da je ta stavka proteklih godina nerealno prikazivana.
Kompanija je ove godine morala u rashodima da navede amortizaciju od milion i po eura, koja nije ranije prikazivana. Ova stavka je za isti period 2019. vrijedila 700 hiljada eura. Upravo zbog nje je za ovaj period ostvaren gubitak od 1,5 miliona eura. Za ista tri mjeseca 2019. godine gubitak je bio 1,9 miliona eura, i pored tada nerealno prikazanog prihoda od “rasta učinaka od milion eura” i nižih rashoda za amortizaciju. Da nije bilo tih spornih stavki, gubitak Plantaža za tri mjeseca 2019. godine trebalo je da iznosi oko 3,5 miliona eura, a ne od “samo” 1,9 miliona.
Zbog specifičnosti svog poslovanja, ova kompanija u prvom dijelu godine ima značajno veće sezonske troškove zbog radova u vinogradima i voćnjacima, a niže prihode. Dok veće prihode ima tokom ljeta i jeseni. Tako da će puni učinak novog menadžmenta biti poznat kada se objave rezultati za cijelu godinu.
Neraspoređeni gubici Plantaža iz ranijih godina, koje je utvrdio novi revizor, iznose 30 miliona eura. Dok ne ostvari isto toliko neto profita, kompanija neće doći na “zelenu granu”.
Bonus video:
