Crna Gora ima ambiciju da gradi značajne energetske objekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kazao je predsjednik Vlade Dritan Abazović.
Abazović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, na regionalnoj konferenciji o energetici, koja se u organizaciji Srbije i Ambasade Norveške održava u Beogradu, kazao da je energetika vrlo aktuelna tema jer energetska kriza pogađa čitavu Evropu.
„Crna Gora ima ambiciju da gradi značajne energetske objekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora kako bi na taj način eliminisala disbalans između proizvodnje električne energije i urednog snabdijevanja i da bi sebe brendirala kao zelenu destinaciju“, rekao je Abazović.
On je naveo da je problem Crne Gore disbalans i to što u jednom periodu godine proizvodi električnu energiju, a u drugom dijelu je uvozi.
„To je za nas neprihvatljiv koncept jer većina naših gradova ima više od 250 sunčanih dana godišnje“, kazao je Abazović.
Cilj je, kako je rekao, da se krene u izgradnju novih energetskih objekata jer posljednjih 40 godina nijesu građeni značajniji objekti.
„Naša ambicija je da imamo veliku aktivnost na izgradnji novih energetskih objekata, solarnih elektrana, vjetroelektrana i ideja da za početak gradimo skladišta za tečni gas u Luci Bar sa mogućnošću izgradnje centrale koja bi proizvodila električnu energiju", naveo je Abazović.
On je pozvao na regionalnu saradnju kada je riječ o projektima u energetici.
Abazović je pozvao norveške investitore i kompanije da učestvuju u projektima u Crnoj Gori, kako onim čija je planska dokumentacija već gotova, tako i onim za koje se pokaže obostrani interes.
On je rekao da će do kraja godine biti potpisan ugovor za vjetroelektranu "Gvozd" za koju se očekuje da će 2024. biti puštena u pogon.
"U planu je izgradnja solarne elektrana na Veljem Brdu kod Podgorice, vjetroelektrane kod Budve i solarne elektrane kod Ulcinja", naveo je Abazović.
Pored Abazovića, na konferenciji su učestvovali i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, izaslanik premijera Norveške Andreas Eriksen, premijer Albanije Edi Rama, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija i Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije.
Bonus video: