Pljevaljski Rudnik uglja kupio je kompletnu imovinu nekadašnje zemljoradničke zadruge Doganje, u kojoj je prošle godine na zahtjev Poreske uprave uveden stečaj.
Izvršni direktor Rudnika Milan Lekić kazao je da su kupili više od 150 hektara zemljišta za 1,38 miliona eura, odnosno 0,86 eura po metru kvadratnom.
U Rudniku tvrde da je osnovni razlog kupovine imovine eksploatacija uglja sa 13 hektara površine koja se nalazi u Pljevaljskom polju, a koja je vlasništvo Agrokoperative Doganje.
”Svakako smo morali kupiti oko 13 hektara zemljišta u Pljevaljskom polju. Kupovina 150 hektara zemljišta koštala je Rudnik uglja, maltene, isto kao što bi nas koštala kupovina 13 hektara u postupku eksproprijacije”, kazao je Lekić.
Tvrdi da kupljeno zemljište neće opteretiti poslovanje Rudnika uglja, iako se na njega mora plaćati porez na nepokretnosti.
”Na kupljenom zemljištu postoji izvjesna količina drvne mase koja uveliko prevazilazi poreske obaveze za najmanje 10 godina. Postoji drvna masa čiji godišnji prirast, prema određenim računicama, pokriva godišnje troškove poreza na imovinu. Dakle, sve ostalo, pored eksploatacije uglja, što budemo radili - predstavljaće čist profit”, istakao je Lekić.
U Rudniku smatraju da su kupovinom zemljišta od nekadašnje zemljoradničke zadruge napravili dobar posao, s obzirom na to da su ranije zemljište na tom prostoru, zbog napredovanja rudarskih radova, otkupljivali po cijeni od osam eura po metru kvadratnom.
Kandidat za odbornika DPS-a, pravnik Saša Ječmenica, smatra da je kupovina zemljišta Doganja jedan od boljih poteza rukovodstva Rudnika uglja, navodeći primjer da je od te zadruge Opština Pljevlja eksproprisala dio parcele na sadašnjoj zaobilaznici Balkan po cijeni od 12,5 eura.
On, međutim, kaže da zadruga nije mogla otuđiti zemljište.
Gostujući na RTV Pljevlja, kazao je da je zadruga prestala sa radom 2013. godine, a da zakon propisuje da prestaje sa radom kada duže od dvije godine ne obavlja svoju osnovnu djelatnost.
”Znači da su se 2015. ili 2016. stekli uslovi za dobrovoljnu likvidaciju Zadruge i povraćaj zadrugarima uloga u visini od tadašnjih 500 ili 1.000 maraka, a da ostatak nepokretnosti bude vraćen Opštini Pljevlja. Sada imamo apsurdnu situaciju da je stečajni upravnik prodao zadružno zemljište koje je na zadrugu prevedeno 2009. iz prava korišćenja u pravo svojine, bez plaćanja tržišne vrijednosti. Sad su prodali zemlju u vrijednosti od skoro 1,4 miliona eura i kada se podmire stečajni povjerioci, Opština Pljevlja će dobiti 800.000 eura za nepokretnosti koje daleko više vrijede i koje su već trebalo da budu u njenom vlasništvu. Mi smo imali situaciju da se u toj zadruzi isplaćuju neki stambeni krediti od prodaje zemljišta. Iako je zadrugama zabranjena prodaja zemljišta u nezadružne svrhe. Pa su za desetak lica isplaćeni stambeni krediti, a potom su ta lica na skupštini zadrugara donijeli odluku da otpisuju potraživanja zadruge prema njima samima. To znači da ste za ulog od 500 do 1.000 eura mogli da dobijete od 50 do 100 hiljada eura. Smatram da se radi o krivičnom djelu od strane zadrugara jer su raspolagali nečim što je vlasništvo svih građana Pljevalja. To je kao društvena svojina njima ustupljeno na korišćenje, a oni su to prodavali u nezadružne svrhe”, kazao je Ječmenica, direktor opštinskog preduzeća “Čistoća”.
Kazao je da je Opština Pljevlja 2015. stekla pravni interes da to zemljište povrati.
”Zadrugari su sve vrijeme, iako su prestali sa radom, obračunavali zarade, i na osnovu poreza i doprinosa na te zarade Poreska uprava je pokrenula stečaj. Znači, nema pokrenute proizvodnje, nema izdatih fiskalnih računa, a vi obračunavate zarade”, rekao je Ječmenica.
Grupa radnika i kooperanata nekadašnje Zemljoradničke zadruge “Doganje” prije nekoliko godina podnijela je krivičnu prijavu protiv tadašnjeg direktora Zorana Šiljka i 10 kooperanata zbog, kako su naveli, zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju, neracionalnog trošenja i pribavljanja sebi i drugima imovinske koristi i korupcije.
Krivična prijava proslijeđena je u julu 2018. godine Specijalnom državnom tužilaštvu, jer je iznos prijavljene štete prelazio 40.000 eura.
Iz Specijalnog tužilaštva nema povratnih informacija, osim da je predmet još u izviđajnom postupku.
Nezadovoljstvo dijela radnika kulminiralo je kada je više od deset hektara zemljišta zadruge Rudnik uglja kupio na javnoj licitaciji za 620.700 eura, koliko su iznosila ukupna potraživanja kooperanata, Opštine i Poreske uprave.
Većina novca, tvrde radnici, je nezakonito potrošena.
Grupa radnika tvrdi su od novca dobijenog prodajom zemlje isplaćeni stambeni krediti zaposlenima, što je, smatraju, suprotno zakonu.
Bonus video:
