Bivši radnici ulcinjske solane tvrde da im je stečajni upravnik tog preduzeća Miloš Popović obećao pomoć u isplati zaostalih potraživanja
Predstavnik radnika Saša Mitrović kazao je da je Popović izrazio spremnost da im pomogne i prilikom rješavanja drugih problema, iako neki od njih nijesu u njegovoj nadležnosti.
”Čovjek je prosto stao uz nas. Nakon toliko godina, prijatno smo iznenađeni razgovorom sa nekim stečajnim upravnikom solane i vidimo svjetlo na kraju tunela. On je kristalno jasno razumio sve naše probleme i potrebe i prvu pomoć obećao već oko Nove godine, odnosno kada JP Nacionalni parkovi uplate narednu ratu za solanu”, kazao je Mitrović za “Vijesti”, nakon što su bivši radnici u petak razgovarali sa stečajnim upravnikom.
Popović je na funkciji stečajnog upravnika naslijedio Žarka Ostojića. On je i stečajni upravnik i u “Radoju Dakiću” i “Meljine kompleksu” iz Herceg Novog.
Iako se činilo da su vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića trajno riješile pitanje solane i nespornog državnog vlasništva nad 15 miliona kvadrata zemljišta, presuda Upravnog suda od 17. oktobra, kojom je poništeno mišljenje Savjeta za privatizaciju, nanovo je zakomplikovalo situaciju u najstarijem ulcinjskom kolektivu. Presudom je usvojena tužba Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli “Bajo Sekulić” Ulcinj u stečaju, a postupak vraćen Vladi na ponovno odlučivanje. Upravni sud je cijenio da će u ponovnom postupku, Vlada imati u vidu primjedbe ukazane ovom presudom, s tim što će tužiocu omogućiti učešće u postupku, shodno Zakonu o opštem upravnom postupku.
Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) ocijenila je da iz presude Upravnog suda vidi da je mišljenje Savjeta za privatizaciju ukinuto iz formalno-procesnih nedostataka.
Ona je apelovala na Savjet da u skladu s tim što prije sprovede proceduru kako se ne bi ostavljalo prostora za različita tumačenja u javnosti i nekorektna vršenja pritiska na određene aktere, poput Opštine Ulcinj, koja bi uskoro trebalo od CZIP-a da preuzme upravljanje tim parkom prirode. Naglasila je da se uspostavljanjem upravljačke strukture ne dira u pravo svojine vlasnika ma ko god on bio, niti da za takav čin postoji svojinsko-pravna smetnja.
”Pritisak koji se vrši ovih dana putem medija predstavlja nekorektno i djelimično izvlačenje činjenica iz konteksta te presude od strane manjinskih akcionara i dovođenje javnosti u zabludu kako bi se isti finansijski okoristili situacijom. Ne zaboravimo da je solana obespravljena, očerupana i da nema toga koji nije pokušao da na plećima radnika i te uništene fabrike zgrne milione”, kazala je Janjušević.
JP Nacionalni parkovi, shodno odluci Vlade, najstarijim ulcinjskim preduzećem upravlja od avgusta 2015. godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Opština Ulcinj koja je trebalo da preuzme upravljanje solanom 24. avgusta prošle godine, ranije je odustala jer nije stvorila pravne pretpostavke da uđe u taj posao.
Upravljačka struktura na solani zvanično bi mogla biti uspostavljena na sjednici SO Ulcinj do kraja godine. Budžetom za narednu godinu, u te svrhe Opština je planirala 100 hiljada eura.
Ulcinjska Solana je nakon usvajanja odluke na sjednici SO Ulcinj 24. juna 2019. godine proglašena zaštićenim područjem - parkom prirode.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma kandidovalo je Solanu za Ramsar, treće močvarno područje u Crnoj Gori, u julu 2019.
”Vijesti” su ranije objavile da su početkom septembra počeli prvi radovi na sanaciji terena ulcinjske solane, koji zajedno sa kupovinom pumpe i bagera, koštaju blizu pola miliona eura. Prva faza krenula je pod pokroviteljstvom CZIP-a i donatora te NVO, u saradnji sa bivšim radnicima.
Stečaj u ulcinjskom preduzeću uveden je u prvoj polovini 2005. godine, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. Kako plan reorganizacije nije uspio, ulcinjska kompanija je u klasičnom stečaju od 2011. godine.
Postupak privatizacije Solane je počeo 2001. godine masovnom vaučerskom privatizacijom, nakon koje je bivši privatizacioni fond Eurofond, kojim je tada rukovodio biznismen Veselin Barović, postao većinski vlasnik ulcinjske kompanije.
Uprava za katastar i državnu imovinu, na osnovu mišljenja Savjeta za privatizaciju, donijela je 17. decembra 2021. rješenje kojim se dozvoljava da se zemljište Solane upiše kao državna imovina i da je Vlada jedini nosilac prava raspolaganja. Država je kao vlasnik zemljišta Solane zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine, dok je kompanija u stečaju korisnik većine imovine.
Predstavnici manjinskih akcionara nakon toga su najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i više od 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića, jer smatraju da su akcije kompanije tokom privatizacije i naknadno na berzi kupovali smatrajući da je Solana vlasnik 14 miliona kvadrata zemljišta koje je koristila.
Dogodine jubilej - decenija bez soli
Sljedeće godine navršiće se jubilej - decenija od kada solana ne proizvodi so. Istovremeno, prije tačno 102 godine, rođena je ideja da se u Ulcinju u blizini kanala Port Milena sagradi solana. Te 1920. monopolska uprava bivše Jugoslavije, kako je zapisao graditelj solane Ante Koludrović, a u svojoj knjizi “Solana Ulcinj” prenio Ulcinjanin Vaso Radović, angažovala je njega i ing. Grisogona da na jadranskoj obali nađu zgodan teren za podizanje morske solane većeg kapaciteta.
Koludrović i Grisogon, nakon detaljnog pregledanja obale, dali su mišljenje da je u tu svrhu najpodesnije Ulcinjsko polje kod Port Milene i predložili da se tamo podigne solana kapaciteta 12.000 tona soli, ukupne površine oko 1,8 miliona kvadrata. Tako je počelo, ostalo je istorija. Kapacitet je kasnije povećan na 40 hiljada tona, a površina na 15 miliona kvadrata. Kako je zapisao Radović, radovi na solani okončani su 1934, a prve slane kristale, preduzeće je proizvelo godinu kasnije. Iz tabelarnog prikaza, vidi se da solana u svojoj istoriji od 1935. do 2005, nije proizvodila samo 1944, 1968 i 2002. godine zbog ratnih i (ne)vremenskih prilika. Zbog ljudskog faktora, to ne čini od 2013.
Bonus video:
