Obuzdavanje fiskalnog deficita Crne Gore je od najveće važnosti u narednim godinama, te savjetujemo da treba odmah razmotriti kredibilno fiskalno prilagođavanje, poklanjajući pažnju kako mjerama vezanim za rashode tako i mjerama vezanim za prihode.
Ovo je na današnjoj konferenciji za novinare kazao šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) Srikant Seshadri, koji je poručio i da MMF prognozira da će inflacija naredne godine ostati visoka, na oko 9-10 procenata, a ta institucija savjetuje da se dalje ne povećavaju minimalne zarade u postojećim ekonomskim uslovima.
Tim MMF-a je obavio posjetu zaposlenih MMF-a Crnoj Gori prošle sedmice.
„Rat Rusije u Ukrajini ima značajne posljedice za crnogorsku ekonomiju. Veće cijene hrane i energenata na globalnom nivou doprinijele su rekordno visokoj inflaciji od blizu 17 procenata u oktobru. Istovremeno, državljani Ukrajine i Rusije koji su se prijavili za privremeni boravak pomogli su rastu domaće tražnje i prilivu strane valute. Troškovi zaduživanja su naglo porasli, a pristup međunarodnim tržištima kapitala će možda biti ograničen na duže vrijeme. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa ove godine povećati zbog visokih cijena uvoza, a vjerovatno će i ostati na visokom nivou", naveo je Seshadri.
On je naveo da se tokom naredne godine očekuje slabljenje rasta.
"Privatna potrošnja, dalji oporavak turizma i snažan kreditni rast doprinijeli su rastu realnog BDP-a od 10 odsto na godišnjem nivou tokom prve polovine 2022. godine. Međutim, očekuje se da će naredne godine ovaj impuls usporiti, kako ovi efekti budu slabili, a veće cijene budu uticale na ograničavanje potrošnje stanovništva",rekao je on.
Seshadri je poručio i da bi slab rast na globalnom nivou takođe bi mogao negativno da utiče na turizam naredne godine.
"Inflacija će se vjerovatno smanjiti tokom 2023. godine, u zavisnosti od stepena stabilizacije ili pada cijena uvoza, ali će držanje pritiska na zarade pod kontrolom biti od krucijalnog značaja. Trenutno prognoziramo da će inflacija ostati visoka, na oko 9-10 odsto", poručio je.
On je naveo da je očigledno povećanje učešća radne snage pomoglo da se stopa nezaposlenosti vrati na nivoe prije pandemije i istakao da se ne čini da je veliko povećanje minimalne zarade na početku ove godine imalo primjetnog uticaja na formalno zapošljavanje koje se evidentira, iako je potpuna procjena teška zbog ograničenja u podacima.
"Naš savjet je protiv daljeg većeg povećanja minimalne zarade u postojećim ekonomskim uslovima. Usporavanje momenta rasta otežaće preduzećima naročito malim i srednjim preduzećima koja čine značajan udio zapošljavanja u privatnom sektoru - da podnesu veće troškove, a da to ne dovede do daljeg podsticanja rasta inflacije", poručio je šef misije MMF-a.
Fiskalni deficit ove godine će biti tri do četiri odsto
Dalje je kazao da snažan rast prihoda ove godine maskira fiskalne slabosti koje se nalaze u pozadini.
"Prihodi od PDV-a ove godine oslanjaju se na snažan rast potrošnje koji prelazi 20 procenata na godišnjem nivou u prvoj polovini ove godine (podstaknut dijelom privremenim rezidentima iz Rusije i Ukrajine) i na visoku inflaciju. Učinak PDV-a više je nego kompenzovao pad poreza na dohodak fizičkih lica ostalih doprinosa na rad koji je povezan sa poreskim reformama i reformama zarada usvojenim u budžetu za 2022. godinu", saopštio je Seshadri.
Naročito, kako je istakao, zdravstveni sektor se bori sa dospjelim zaostalim obavezama.
"Mi trenutno prognoziramo da će fiskalni deficit u 2022. godini biti 3-4 procenta BDP-a, koji će zavisiti od neizvjesnosti u pogledu izvršenja kapitalnog budžeta".
Naglasio je da je obuzdavanje fiskalnog deficita od najveće važnosti u narednim godinama.
"Finansiranje velikog fiskalnog deficita povrh rastućih otplata duga tokom narednih godina pokazaće se izazovnim, naročito u okruženju visokih kamatnih stopa. Stoga, mi savjetujemo da treba odmah razmotriti kredibilno fiskalno prilagođavanje, poklanjajući pažnju kako mjerama vezanim za rashode tako i mjerama vezanim za prihode, ciljajući da primarni bilans bude najmanje nula do 2025. godine i primarni suficit najmanje 1 procenat do 2026. godine. Možda će biti potrebno da se ubrza potrebni tempo fiskalnog prilagođavanja u zavisnosti od preovladavajućih globalnih finansijskih uslova", saopštio je on.
Ovakvo prilagođavanje će, prema procenama MMF-a, doprinijeti smanjenju javnog duga i rizika finansiranja u narednim godinama, naročito uoči amortizacije Euroobveznica u 2025. godini.
"U cilju očuvanja održivosti javnih finansija biće potrebno da se izbjegava dalja potrošnja ili smanjenje poreza za koje nema izvora finansiranja", naveo je on.
Dodao je da je od ključne je važnosti kontinuirana obazrivost supervizije banaka u okruženju rastućih kamatnih stopa.
"Koeficijenti adekvatnosti kapitala banaka i likvidnosti na nivou sistema i dalje su visoki uz niske nekvalitetne kredite uprkos tome što mjere povezane sa pandemijom prestaju da važe. Međutim, nedavni snažan rast kredita usred rastućih kamatnih stopa na globalnom nivou traže pažljivo praćenje od strane Centralne banke Pozdravljamo uvođenje okvira zasnovanog na riziku za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, što iziskuje kontinuirani naglasak na njegovoj efektivnoj implementaciji", naveo je on.
Poručio je i da se u ovom trenutku ne pregovara o aranžmanu sa MMF-om, jer ne postoje neophodni uslovi za to, ali da je ta institucija uvijek otvorena za pomoć u slučaju te potrebe.
Borbom protiv sive ekonomije do većih prihoda
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za ekonomsko-finansijski sistem u Ministarstvu finansija, Danko Dragović naveo je da su postoji vrlo visok stepen saglasnosti sa sugestijama MMF-a sa onim što su planovi Ministarstva finansija.
On je kazao da taj resor ima čitav niz planova, kako bi se javni dug stavio u normalu.
"Postojeća fiskalna baza se može u unaprijedi, a prije svega se mogu iskoristiti prednosti elektronske fiskalizacije. Postojeće vrste prihoda se može uvećati. Taj dio se može dovesti u kontekstu borbe protiv sive ekonomije. Na to se nadovezuje širenje postojeće poreske baze, dakle traženje novih izvora prihoda što podrazumijeva nova zakonska rješenja koja će biti upućena Skupštini do kraja godine", naveo je.
Kao primjer je naveo izmjene zakona u oblasti igara na sreću, koje bi tokom naredne godine mogle da daju efekat.
"Indikatori CBCG na istorijskom maksimumu"
Guverner CBCG, Radoje Žugić kazao je da je CBCG ima zdrav i stabilan sistem, što pokazuju svi indikatori koji su na maksimalnom nivou.
Kazao je da je solventnost preko 18 odsto što je dvostruko više od propisanog zakonskog minimuma.
On je kazao da su zaštitili klijente komercijalnih banaka, posebno onih koji imaju kredite sa varijabilnim stopama, koji su prešli na fiksne kamatne stope.
Postojeća procedura izbora guvernera u skladu sa najboljom međunarodnom praksom
Seshadri je kazao i da je nezavisnost Centralne banke ključna za kredibilitet i stabilnost finansijskog sistema.
"Postojeća procedura izbora guvernera od strane Skupštine, nakon predloga koji treba da dostavi Predsjednik Crne Gore, je u skladu sa međunarodnom najboljom praksom. Odvajanje imenovanja i izbora ovog važnog zvaničnika na dvije odvojene grane vlasti direktno izabrane na izborima (takozvana procedura dvostrukog veta), omogućava snažnu i transparentnu institucionalnu podjelu vlasti u procesu izbora, istovremeno čuvajući nezavisnost Centralne banke", naveo je on.
U skupštinskoj proceduri se trenutno nalazi predlog izmjene Zakona o Centralnoj banci (CBCG), koji je predložio poslanik Demokratskog fronta Dejan Đurović.
Izmjenama je predloženo da guvernera CBCG bira Skupština na predlog resornog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, umjesto da ga predlaže predsjednik države.
U skupštinskoj proceduri je sada i predlog predsjednika Mila Đukanovića da se ponovo izabere na tu poziciju Radoje Žugić, kome je 14. oktobra istekao mandat na toj poziciji.
Da predlog Đukanovića ne bi prošao u parlamentu svi poslanici parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. moraju bili u sali kad se bude glasalo, jer se guverner bira prostom većinom. Ta parlamentarna većina je javno obećala da neće podrzati izbor Žugića.
Žugić je na današnjoj konferenciji kazao da se nezavisnost CBCG mora zadržati, posebno od politčkog uticaja, ko god bude guverner, baš kao što je, prema mišljenju Žugića i sada.
Bonus video:
