Pismo koje se pojavilo u medijima u vezi sa Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ne predstavlja mišljenje Evropske komisije (EK) već propratno pismo, a i ono se, u najvećoj mjeri odnosi na bojazan u vezi sa budućom implementacijom ovog zakona, a ne na sam normativni dio.
To je zvanično rečeno “Vijestima” u Ministarstvu pravde kojim rukovodi ministar Marko Kovač.
“Uostalom, ministar pravde je na jučerašnjoj sjednici Vlade, kao i u više prethodnih nastupa jasno isticao da smo svjesni izazova koji se tiču primjene ovog zakona zbog stanja u kojima se naše institucije nalaze, ali to ne umanjuje potrebu usvajanja ovog zakona. Takođe smo ukazivali i činili sve da, u mjeri sopstvenih kapaciteta, kadrovski i administrativno osnažimo državno tužilaštvo, kao i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa. Ovakva praksa biće nastavljena i ubuduće. Osim toga, u cilju snaženja postojećeg predloga zakona, juče je Vlada usvojila i predlog izmjena i dopuna Zakona o sudovima, a najavljena je izmjena i Zakona o parničnom postupku čime će se značajno očvrstiti pravno tle za adekvatniju implementaciju ovog predloga zakona”, rekli su u tom resoru.
Povezani članci
Ekspert Evropske komisije u svojoj pravnoj ocjeni navodi da zakon sam po sebi može biti prihvaćen, uz određene i već formulisane komentare – preporuke u okviru pravne procjene, naročito druge pravne procjene novog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću od 23. septembra 2022. godine.
“Ministarstvo pravde je upravo u postojeći predlog zakona ugradilo sve preporuke i sugestije koje su date u pomenutoj drugoj pravnoj procjeni, koja predstavlja i posljednju pravnu ocjenu eksperata EK. Još jednom napominjemo da smo tokom skupštinske procedure otvoreni za sve sugestije i kritike, kao i dobronamjerne amandmane na postojeći predlog kako bismo došli do najboljeg mogućeg teksta koji će podržati parlamentarna većina u cilju efikasne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kazali su u tom Vladinom resoru.
Ministarstvo pravde će predložiti i formiranje određenog relevantnog međuinstitucionalnog tijela, koje će se baviti primjenom zakona i koje će moći da sugeriše Vladi i Skupštini u kom pravcu su potrebna dodatna snaženja relevantnih institucija kao i normativnog okvira.
“Nadamo se da će ovaj predlog zakona ujediniti sve donosioce odluka i istinske borce za vladavinu prava u namjeri da stvorimo još jedno snažno i efikasno oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ministarstvo pravde će u tom procesu biti otvoren i iskren saveznik. Uostalom, kome smeta zakon koji ima za cilj oduzimanje imovine onima koji su je stekli na štetu svih građana u Crnoj Gori”, zaključilu su u Ministarstvu pravde.
Šta piše u zvaničnoj procjeni Evropske komisije
"Vijesti" imaju uvid u procjenu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koju je sprovela Evropska komisija i koji objavljujemo integralno. Dokument je dostavilo Ministarstvo pravde.
Ovaj dokument je na datum 9. decembar, što je isti datum kada je Crnoj Gori poslato pismo eksperata.
O definicijama: činjenica da se izrazi iz nacrta crnogorskog zakona razlikuju od izraza koji se koriste u EU zaista nije idealna. Vodeći cilj Direktive 2014/42/EU. kada je iznesena kao predlog 2012. godine, bio je usklađivanje mnogobrojnih različitih definicija za korist i sredstva stečena kriminalnom djelatnošću u državama članicama. Izostanak usaglašenih definicija predstavljao je jedan od najvećih problema koji je ometao međunarodnu saradnju u postupcima oduzimanja imovine. Bilo bi najbolje uskladiti terminologiju sa aktuelnim definicijama usaglašenim u Direktivi 2014/42/EU. Ovo je zauzvrat ispratilo usklađivanje definicija koje se može naći u članu 2(a) Konvencije Ujedinjenih nacija o transnacionalnom organizovanom kriminalu ili u članu 2(f) Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, gdje su odslikani međunarodni napori na usaglašavanju definicije koristi". Bilo bi dobro u ovom trenutku nastojati usaglasiti terminologiju sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim konvencijama, kako bi se izbjegla zabuna.
O oduzimanju imovine bez presude (pri čemu treba razlikovati postupak u proširenom oduzimanju od novopredloženog načina neobjašnjivog bogatstva u okviru gradanskopravnih postupaka): mjere iz člana 10 crnogorskog zakona ne obuhvataju slučaj oboljevanja optuženika, što je aktuelno obuhvaćeno Direktivom 2014/42/EU.
O novom modelu oduzimanja imovine u građanskopravnom postupku: nijesmo saglasni sa procjenom eksperta da treba napraviti jasnu razliku između oduzimanja in personam (na osnovu presude) i in rem (bez presude). Oduzimanje bez presude treba smjestiti u građansko-pravni postupak, ukoliko se gore navedene tačke o efikasnosti mogu riješiti." Mi, na nivou EU, nastojimo da idemo prema hibridnom režimu na osnovu člana 16 novog predloga (https://eur- lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52022PC0245). Dakle, ne mora da znači da je nova metoda oduzimanja imovine iz crnogorskog zakona problematična, ali bi trebalo da sadrži sve proceduralne zaštitne mjere iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava.
Metodu neobjašnjivog bogatstva treba razlikovati od proširenog oduzimanja. Prošireno oduzimanje na osnovu presude i dalje je dio pravnih tekovina EU u Direktivi 2014/42/EU i u njenoj predloženoj izmjeni, a ako je cilj nacrta crnogorskog zakona da nastoji da se usaglasi sa pravnim tekovinama EU, onda ovo treba i održati.
Bonus video:
