Potpisan Opšti kolektivni ugovor

Opšti kolektivni ugovor kojim su regulisana brojna radnička prava potpisan je u Ministarstvu rada.

To je potvrđeno Vijestima u Socijalnom savjetu.

OKU su potpisali predstavnici Unije slobodnih sindikata, Saveza sindikata, Unije poslodavaca i Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica je novinarima kazao nakon potpisivanja ugovora, da novi OKU predstavlja mjeru kompromisa jer ni sindikati ni poslodavci nisu dobili sve što su tražili.

"Ovo je prvi OKU kojem nije umanjeno nijedno pravo zaposlenih, već naprotiv. Mislim da su poslodavci i Vlada pokazali jednu društvenu odgovornost", naveo je on.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković naglasio je nakon potpisivanja ugovora da se konačno pravi ravnoteža između privatnog i prefesionalnog života.

"Uveli smo pravne institute - uvećanje zarade za pripravnost za rad od kuće, dvokratni rad i za rad nedjeljom", naveo je Keković.

Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović je u ime Vlade potpisao OKU i tom prilikom istakao da OKU predstavlja jedan od najznačajnijih dokumenata za “svijet rada”.

On je kazao da se i sa aspekta države ovim pokazuje da je ova Vlada usmjerena i opredijeljena ka evropskim integracijama, jer je potpisivanje OKU u skladu sa politikom Vlade i doprinosi ispunjavanju završnih mjerila pregovaračkog poglavlja 19, čime se dokazuje opredijeljenost države Crne Gore i ove Vlade.

"Ovim ugovorom definisane su određene koristi koje će ostvarivati svi zaposleni u Crnoj Gori, naročito gdje imamo situaciju da nemamo zaključene Granske kolektivne ugovore i Kolektivne ugovore na nivou poslodavca. Imajući u vidu nedostatak radne snage u određenim djelatnostima, smatram da ćemo ovim Opštim kolektivnim ugovorom doprinijeti tome da ljudi budu motivisaniji da ostaju ovdje, da kod naših poslodavaca traže radna mjesta. Smatram da je to interes svih u Crnoj Gori, kako poslodavaca tako i zaposlenih, odnosno sindikata, a svakako i države", poručio je Adrović.

Upitan da li će zaposleni u medijama biti izuzeti od odredbe uvećane dnevnice za rad nedjeljom, Adrović je kazao da je primjena ta prava odložena na šest mjeseci, uz sugestiju da poslodavci sindikati medija naću dogovor oko potpisivanja granskog kolektivnog ugovora.

"Ako do toga ne dođe u narednih pola godine, važiće odredbe koje su precizirane u OKU", precizirao je Adrović.

Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović je naveo da su sva tri socijlna parnera pokazali veliki nivo društvene odgovornosti.

"Smatrali smo da treba da vodimo društvenu brigu da mladi ne napuštaju Crnu Goru. Vodili smo se osnovnim interesima za poslodavca... Moramo da damo šansu pogotovo mladim ljudima i zato smo prihvatili i neke, možda malo i „bolne“ situacije oko stavova određenih članova, ali svakako mislim da smo napravili jedan veoma korisan korak. Takođe, treba imati u vidu da je socijalni dijalog proces koji će i te kako, posle Nove godine odmah ući u novu rundu", rekao je Mitrović.

Upitan da prokomentariše zamjerke od strane "Crnogorskog udruženja poslodavaca" koje UPCG osporova pravo reprezentativnosti u socijalnom dijalogu, Mitrović je naveo da UPCG potpuno legitimno, ozbiljno radi svoj posao, po svim konvencijama.

"Da li su neke grupe sa raznim interesima željele nešto drugo, to je pitanje za njih, a ne za mene... Onaj ko oće da sprovodi afere, treba na tu adresu da idete... Vidjela žaba da se konj potkiva pa hoće i ona", rekao je Mitrović koji je iznenađen da "bilo ko od novinara može da pomisli a kamoli da postavi ovakvo pitanje".

Dodao je da uvijek spremni da dokažu reprezentativnost.

Mitrović je naveo i da menadžmenti medija novim OKU nisu ugroženi jer su se prvo sa Vladom dogovorili vrstu kompenzacije za pomenutu odredbu za rad nedjeljom.

On je kazao da se rad nedjeljom širom Evrope nadoknađuje od 50 do 150 odsto.

"Potpuno logično mi smo našli rješenje od 80 odsto", naveo je on.

Jedna od ključnih novina Opšteg kolektivnog ugovora jeste da osnovi za uvećanje zarade po osnovu rada noću, za vrijeme državnih i vjerskih praznika, prekovremenog rada, rada nedjeljom i dvokratnog rada ne ulaze u minimalnu zaradu, već se obračunavaju na iznos minimalne zarade, što do sada nije bio slučaj.

Unaprijeđeni su osnovi za uvećanje zarade u dijelu za rad nedeljom, dvokratni rad i rad za vrijeme pripravnosti. Zarada za vrijeme rada nedjeljom uvećava se u iznosu od 80 odsto po času, s tim što su zbog prirode posla pojedine djelatnosti izuzete tj. radna mjesta čija priroda zahtijeva neprekidan rad, zaposleni u hotelijerstvu i javnom prevozu. Za zaposlene u oblasti medija navedena norma je odgođena na rok od 6 mjeseci u kojem se nadležne organizacije sindikata i poslodavca obavezuju da pregovaraju granski kolektivni ugovor za medije.

Novim Opštim kolektivnim ugovorom se prvi put u skladu sa odredbama Zakona o radu ograničava trajanje prekovremenog rada na 250 časova na godišnjem nivou, uz mogućnost drugačijeg uređenja na granskom i na nivou poslodavca.

Unaprijeđene su odredbe koje se odnose na zaradu kao osnovno primanje zaposlenog. Koeficijenti zarade su povećani u rasponu od 3.30 do 7 u odnosu na važeće 1.03 do 4.12.