Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović u intervjuu “Vijestima” je kazao da očekuju da će prihodi od turističke sezone u 2023. preći milijardu eura i da se ne treba plašiti da Crna Gora nije atraktivna turistička destinacija.
On je najavio da će država finansijski pomoći nacionalnog avio-prevoznika “ToMontenegro” koji je važna podrška razvoju turizma, a što se tiče cjenovne politike turističke privrede ona je prilagođena svačijem budžetu.
”Crna Gora kao atraktivna turistička destinacija mora imati ponudu za sve. Mislim da prošle godine nijesmo nešto iskočili sa ekstremnim cijenama. Ko je bio na nekim drugim destinacijama vidio je da je skuplje nego kod nas, uporedite samo sa Hrvatskom i da ne idemo dalje. Crna Gora ima diverzifikovanu ponudu i za milijardere i one sa prosječnim budžetom”, istakao je ministar.
On nije precizirao da li će se u ljetnoj sezoni otvoriti hotel “Sveti Stefan” i kada se može očekivati konačni ishod arbitražnog postupka između države i zakupca “Adriatik propertis” koji se vodi pred sudom u Londonu.
”U trenutnoj situaciji koju imamo sada svi smo na gubitku, operater i država Crna Gora. Slučaj je na sudu, arbitraža je u toku, a obje strane imaju zahtjeve i pritužbe o kojima će sud odlučiti”, kazao je Đurović, dodajući da što prije treba riješiti pitanje koncesije za Aerodrome Crne Gore (ACG) koji više ne odgovaraju broju turista koji dolaze u Crnu Goru.
Kolike prihode država može da očekuje od turizma u 2023. godini i na čemu temeljite tu procjenu?
U 2022. godini smo uspjeli da se približimo cifri od milijardu eura prihoda od turizma. Tačnije, za devet mjeseci smo imali 916 miliona prihoda i očekujemo da ćemo godinu iza nas preći sa milijardu eura. Vjerujem da ako geopolitičke okolnosti se normalizuju i ako se smiri situacija sa ratom u Ukrajini da možemo i u 2023. preći milijardu eura do 1,1 milijardu prihoda od turizma.
Imate li plan kako možemo nadomjestiti nedostatak turista sa ruskog i ukrajinskog tržišta?
To smo uspjeli da uradimo u prethodnoj godini. Bilo je opravdane priče na tu temu, jer je značajan broj turista dolazio sa tržišta Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Vidjeli ste da su naši turoperatori, hotelijeri, ugostitelji i država našli alternativu, da smo kao atraktivna turistička destinacija našli turiste u većem broju iz Izraela, Skandinavije, zapadnog tržišta...Mislim i da u narednom periodu treba da se fokusiramo na ta tržišta koja su prije 90-tih bili tradicionalna iz kojih su turisti dolazili u Crnu Goru na određene destinacije poput Ade Bojane ili ostrva Sveti Marko. Te turiste nakon 90-tih smo izgubili i vrijeme je da ih vratimo kroz bolju promociju i vidljivost na tim tržištima. Za 2023. je potpisan ugovor sa “Jet2 holidays”, jednim od najvećih britanskih avio-prevoznika koji će letjeti iz Mančestera za Tivat sa rotacijama dva puta nedjeljno. Imamo interesovanja iz Poljske, a radimo da pojačamo konekcije iz Njemačke. Što se tiče atraktivnosti Crne Gore kao turističke destinacije ne treba se plašiti da neće biti tako.
Da li je trebalo naći balans između političkih zahtjeva zapadnih partnera kada je riječ o sankcijama Rusiji i ekonomske održivosti zemlje?
Crna Gora je napravila ispravnu odluku i tu nije bilo dileme. Mi smo dio NATO pakta i želimo da uđemo u Evropsku uniju i ne želimo da bilo ko vodi rat u Evropi i protivimo se svakoj agresiji, a ovo što je uradila Rusija može se nazvati jedino agresija na jednu nezavisnu državu kao što je Ukrajina. Mislim da smo kao dio civilizovanog svijeta pokazali jedinstvo i solidarnost.
Hoće li hotel “Sveti Stefan” biti otvoren u narednoj sezoni ili će otvaranje čekati ishod arbitražnog postupka? Jesi li imali razgovore sa zakupcem “Adriatik propertisom” na tu temu i šta je ishod tih razgovora?
Naše želje su da se on otvori. U trenutnoj situaciji koju imamo sada svi smo na gubitku, operater i država Crna Gora. Slučaj je na sudu, arbitraža je u toku, a obje strane imaju zahtjeve i pritužbe o kojima će sud odlučiti. Mogu da kažem da možemo poštovati ono što je u skadu sa Ustavom i zakonima. Direktne razgovore sa zakupcima nijesmo imali. Moj kabinet je otvoren za sve investitore i raspoloženi smo ako ima želje da se nađe neko kompromisno rješenje.
U kojoj je fazi arbitražni postupak i kad je realno da se završi?
Ja odgovor na to pitanje ne znam, to su dosta kompleksne procedure na sudu u Londonu.
Premijer Dritan Abazović je ljetos u špicu sezone izjavio da su nam cijene kao na Azurnoj obali i da treba da budemo realni. Hoće li turiste u predstojećoj ljetnoj sezoni opet sačekati cijene kao na Azurnoj obali ili će biti korekcija?
Crna Gora kao atraktivna turistička destinacija mora imati ponudu za sve. Mislim da prošle godine nijesmo nešto iskočili sa ekstremnim cijenama. Ko je bio na nekim drugim destinacijama vidio je da je skuplje nego kod nas, uporedite samo sa Hrvatskom, i da ne idemo dalje. Smatram da treba da se malo više brendiramo kao elitnija destinacija, imamo potencijal za to i ljepote Crne Gore zavređuju da to neko plati da bi mogao uživati u tome. Nijesam siguran da je naš pravac da idemo u masovni turizam, nego održiv turizam gdje bi turisti koji su spremni da izdvoje više novca uživali u našim prirodnim ljepotama. Crna Gora ima diverzifikovanu ponudu i za milijardere i one sa prosječnim budžetom. Treba da imamo skupe rizorte poput Porto Montenegra, Luštice Bay, Porto Novi sa hotelima koji zahtijevaju veći novčani znos da bi neko bio u njima, ali imamo hotele sa manje zvjezdica i skromnijom ponudom, te privatne apartmane. Tako da u našoj ponudi svi mogu da se nađu shodno svom budžetu.
Koji je stav turističke privrede u vezi sa cijenama i jeste li sa njima o tome razgovarali?
Ne može biti zajedničkog stava, niti u ijednom biznisu postoji zajednički stav. Ako neko napravi hotel i kaže da hoće da mu kafa bude pet eura to se mora poštovati. On ide na klijentelu i goste koji hoće tu kafu od pet eura ili sobu 500 eura. Ne mora da se spava u Porto Novom gdje je noćenje i do 10.000 eura. Ono što mogu reći da je moja želja i apel da bilo koja cijena treba da prati nivo usluge. Recimo, jednu ležaljku koja je kupljena prije 10 godina ne možete izdavati sve skuplje, a da se ne da neki novi kvalitet, odnosno, bolji suncobran ili bolja ležaljka.
Kako ocjenjujete aktuelnu poslovnu klimu u Crnoj Gori imajući u vidu političku nestabilnost? Da li je ona demotivišuća za strana ulaganja?
Kada se vratimo na početak mandata ove Vlade možemo da pričamo o tome da je politička nestabilnost mogla ozbiljno da ima uticaj na ekonomiju, ali i svi parametri na sreću svih građana govore da to nije imalo uticaja. Imali smo odličnu turističku sezonu, a strane direktne investicije su premašile 932 miliona ove godine i više od toga smo imali jedino kada smo prodali Elektroprivredu. Sada ništa nismo prodali, niti smo dali bilo kakve koncesije, nego smo dokupili imovinu i akcije Luke Bar i Željezare. Podaci demantuju bilo kakve tvrdnje da je politička nestabilnost odvratila bilo koga od bavljenja biznisom. Sa adresa opozicije imali smo neke manupulacije u vezi sa Svetim Stefanom i arbitražom u kojoj su nejasni ugovori prethodne vlasti koja je dovela do ovoga što sada imamo. Spominjan je u negativnom kontekstu i odlazak Falkenštajnera iz hotela koji je zakupio od CKB banke, a što je bila biznis odluka
Kad pominjete odlazak Falkenštajnera bile su nezvanične informacije da bi “Budvanska rivijera” mogla da preuzme taj hotel i radnike. Da li je moguć taj scenario?
Nemam bilo kakvu konkretnu informaciju da vam kažem, osim da je postojalo načelno interesovanje.
Šta Vlada treba da uradi na unapređenju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori u 2023. godini?
Pokušaćemo da radimo na uočavanju biznis barijera. Mnoga udruženja, domaća i strana, ukazuju na njih i moramo da ih smanjimo u mjeri mogućeg. Najvažnije je da se napravi dobar investicioni ambijent i da investitorima dajemo odgovore na brži način. Svi koji investiraju bilo da su iz Crne Gore ili inostranstva oni žele da što je prije moguće valorizuju tu investiciju da ne gube vrijeme. Kada taj model ubrzamo sigurno ćemo imati preko milijardu stranih investicija.
Zvanično ste izjavili da Aerodrome Crne Gore treba dati pod koncesiju. Zašto?
Sad da zajedno pođemo na aerodrom u Tivtu ili Podgorici dobićemo odgovor na ovo pitanje. Aerodromi više ne odgovaraju broju turista koji dolaze u Crnu Goru. Imao sam priliku da ljetos putujem sa podgoričkog aerodroma i vidio da nema gdje da se sjedi, a kada dođe više aviona nemamo fizički prostor za taj broj putnika. Slična situacija je i u Tivtu. Suština svega je da donesemo odluku. Ako kažemo da ostaje da budu državni moramo naći nekoliko stotina miliona da investiramo, a nijesam siguran da imamo taj novac. Uz to, osim novca treba i veliko znanje za koga isto sumnjam da u tom obimu postoji u Crnoj Gori. U okruženju imamo Srbiju gdje je beogradski aerodrom nakon davanja pod koncesiju postao svjetski aerodrom. Svi koji su imali priliku da vide taj aerodorm prije i nakon koncesije u to će se uvjeriti. Smatram da naši aerodromi mogu da budu kvalitetniji uz bolje ulaganje i menadžment koji će znati da to sprovede. Ne bih bježao od koncesije sa jednim kvalitetnim ozbiljnim operaterom koji bi nam dao garanciju da to uradi na dobar način i da nam omogući da budemo bolje povezani sa Evropom i svijetom.
Zahtjev ukrajinsko-crnogorske kompanije “Liko Soho Group” da luksuzni hotel u Baru gradi po mješovitom modelu poslovanja umjesto po kondo modelu. Šta vam je bilo sporno u tom zahtjevu, pa ste ga vratili na doradu?
To su uobičajene procedure da se nešto odloži zbog tehničkih stvari koje treba dopuniti. Ono što bih prvo da kažem je da u kondo hotelu možete da prodate svaku jednicu i da je uslovno izdajete 10 mjeseci godišnje što se nije dešavalo u Crnoj Gori i često je zloupotrijebljen kao pojam. Kod mješovitog hotelskog smještaja minimalno 40 odsto mora biti klasičan hotel, a ostale jedinice koje se prodaju i koje se mogu uključiti u ponudu hotela. U razgovorima sa velikim operaterima koji bi da budu prisutni u Crnoj Gori njih najviše zanima da budu mješoviti smještaj jer hoće da imaju sigurnost i ne žele da imaju dilemu da li neko hoće ili neće da izdaje smještajnu jedinicu kao što je slučaj sa kondo hotelom. Da bi neko investirao 70 miliona ili više taj povrat investicije bi bio 100 godina jer nijesmo još cjelogodišnja turistička destinacija. Ako želimo neke hotele sa pet zvjezdica, a Baru je prijeko potreban takav hotel jer je ponuda katastrofalna, a vjerujem da Bar ima veliki turistički potencijal onda neko bi da investira minimum 70 miliona želi da taj novac što prije vrati. To bi donijelo novu vrijednost Baru i više stotina zaposlenih.
Iz odgovora na prethodno pitanje možemo zaključti da ćete im izaći u susret?
Pa kažem treba da sagledamo sve tehničke i administrativne detalje, a Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma ima obavezu da sve uklopi u postojeće zakonske okvire.
Pominjanje i operatera koji bi upravljao tim hotelom, a investitor je već predstavio da se dogovorio sa kompanijom Radison Blu. Da li je to izvjesno?
Oni su, koliko imam informaciju bili u priči sa više operatera, sa Radison Blu, a imaju i razgovor sa Akorom koji je jedan od najvećih svjetskih operatera koji ima više brendova. Mislim da će mimo ovoga još jedan Akorov brend biti u Crnoj Gori.
Znači premijer Dritan Abazović, bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i investitor nijesu novinarima dali tačne informacije u vezi sa operaterom koji bi upravljao ovim hotelom?
Biznis je rastegljiva kategorija. Sve do momenta dok ne dođe do potpisivanja ugovora u biznis modelu možete da mijenjate razne stvari, to se i meni u mom biznisu dešavalo, dogovorite nešto i onda nekom nešto ne odgovara ili se promijene okolnost. Ako ne bude Radison biće Akor ili Hilton. Važno je da bude poznati operater koji će znati da upravlja tom destinacijom.
Da li je grad Bar, čiji ste stanovnik, oštećen za višemilionsku svotu novca prilikom prodaje ovog zemljišta i da li tim poslom treba da se bavi Specijalno državno tužilaštvo kako tvrde vaši koalicioni partneri iz DF-a i Demokrata?
To ja ne znam. To je pitanje na koje ne mogu da dam odgovor. Nisam prodavao zemljište, niti sam se time bavio. Postoji transakcija o kupovini koja je sigurno javno dostupna kome treba, a ministarstvo se bavi kategorizacijama, davanjem saglasnosti za hotele.
Kad će biti riješeni problem između državnog preduzeća Skijališta Crne Gore i privatnog skijališta Kolašin 1450, zbog kojih je blokirana oprema od šest miliona eura?
Pri kraju smo sa tim i ne bi trebalo da bude većih problema. Naš je cilj da Kolašin dobije skijaliste koje će biti jedinstveno. Turiste koji dođu ne interesuje naziv nego skijalište i na nama je da im to omogućimo. Biće dogovoren zajednički ski pas, skijališta su povezana i imaćemo blizu 40 kilometara staza. Što se tiče žičare ona će biti dislocirana na drugu poziciju i neće biti problema.
U kontekstu turističke ponude kako vidite trenutni položaj nacionalne aviokompanije “Air Montenegro” koja posluje u minusu? Smatrate li da to preduzeće može postati održivo i profitabilno i na koji način?
Prvo bih apelovao na sve medije da o nacionalnoj aviokompaniji pišu afirmativno jer je ona nama prijeka potrebna. Informacija od prije nekoliko dana je da je Wiz air u BiH sveo operacije na jednu liniji i ostavljena je ova država bez avio-saobraćaja. Kada nemate svoju nacionalnu avio-kompaniju vi ste praktično ucijenjeni. Hrvatska je prije nekoliko dana dala veliku pomoć svojoj aviokompaniji. Mi smo turistička destinacija i aviokompanija nam je potrebna, zato moramo naći model da joj pomognemo, da je održimo i povećamo broj aviona kako bismo servisirali potrebe građana i turista tokom ljetnje sezone sa onih destinacije koje pokažu interesovanje. Na ovu cijenu goriva i karti za godinu se ne može napraviti čudo.
Taj model koji pominjete podrazumijevaće finansijsku pomoć?
Tako je.
Nije opravdan zahtjev Brisela u vezi sa ekonomskim državljanstvom
Završen je projekat ekonomskog državljanstva. Kako ocjenjujete njegov efekat na ekonomiju države?
To je pozitivan projekat od koga se nije slio mali novac u Crnu Goru. Projekat je bio poprilično nedefinisan i formirali smo komisiju koja će da redefiniše neke procedure. Veći dio novca će biti vraćen na sjever i to je strateški važno za razvoj turizma na sjeveru koji ima značajan potencijal. Kada je riječ o kriterijumima po kojima će se dijeliti novac to je otvoreno pitanje koje će rješavati ova komisija ili neka druga koju bi formiralo Ministarstvo finansija.
Jesu li opravdani zahtjevi briselske administracije da se obustavi ovaj projekat?
Ako mene pitate nijesu, ali mi moramo ići ka EU i poštovati njihove zahtjeve da se ukine ovaj model državljanstva. Malta je imala nešto slično, Portugal, Kipar i svi su imali velike benefite od tog ekonomskog državljanstva. Nadam se da ćemo modifikovati ovaj model koji bi bio prihvatljiviji Evropskoj komsiji, a ostvario Crnoj Gori određene benefite.
Godina završena s uspješnim pokazateljima
U toku su pregovori o formiranju nove vlade. Hoćete li biti u njoj?
Ne znam i u ovom trenutku je o tome pričati nezahvalno. Mogu reći da sam u prethodnoj godini na ovoj poziciji završio s uspješnim pokazateljima - dobrom sezonom, nikad manjom nezaposlenošću, velikim izvozom... Ne znam da li će se moja misija završiti formiranjem vlade, ali mi je bila čast što sam dio nje
Bonus video:
