Rješavanje institucionalne i političke krize i sprovođenje opreznih fiskalnih politika trebaju biti ključni prioriteti koje Crna Gora mora da rješava u ovoj godini koja će biti godina velike neizvjesnosti, ocijenio je u intervjuu “Vijestima” šef Kancelarije Svjetske banke (SB) za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu Kristofer Šeldon.
On je istakao da Vlada treba da planira i smanji udio javnog duga u BDP-u prije nego što počne sa otplatom značajnog duga za obveznice, kako bi Crnoj Gori omogućila bolju poziciju za refinansiranje duga.
”Mada je u 2022. godini fiskalni učinak bio znatno bolji od planiranog, zabrinjavaju planirani srednjoročni fiskalni deficiti, posebno ako se imaju u vidu nepovoljni uslovi na finansijskim tržištima i potreba otplate tri krupne euroobveznice u periodu od 2025. do 2029. godine, počevši sa euroobveznicom u iznosu od 500 miliona eura u 2025. godini. Što bolja bude fiskalna pozicija Crne Gore do 2025. godine, to će niži biti trošak refinansiranja za sve građane”, istakao je Šeldon.
SB prognozira da će rast crnogorske ekonomije u ovoj godini pasti na 3,4 odsto kao posljedica usporavanja rasta privatne potrošnje, dok se u projekcijama ne pretpostavlja početak gradnje preostalih dionica autoputa do 2025. godine, budući da je fiskalni prostor ograničen.
Šeldon je istakao da je teško ocijeniti tačan uticaj poreske reforme “Evropa sad” s obzirom na višestruke šokove do kojih je došlo u istom periodu (rat u Ukrajini, rast inflacije, priliv državljana Rusije i Ukrajine u Crnu Goru koji podstiču potrošnju i otvaranje radnih mjesta, izražena politička neizvjesnost), uključujući tu i ograničenost podataka.
”Rast stvarno raspoloživog dohotka kroz reformu “Evropa sad” uveliko je ublažio krizu troškova života koju je uzrokovala ovogodišnja visoka inflacija, budući da je prosječna mjesečna neto zarada u prvih deset mjeseci realno porasla za 19 procenata”, naglasio je Šeldon, dodajući da bilo kakve nove politike potrošnje u bližoj budućnosti koje ne bi prošle jako pažljivu procjenu, uključujući tu i povećanje najniže zarade i/ili penzija, ne bi pogodovale putanji smanjenja duga za koju Crna Gora mora da se opredijeli.
Koji su prioritetni problemi koje Crna Gora mora da rješava u 2023. godini?
Svijet, pa i Crna Gora, ulazi u još jednu godinu velike neizvjesnosti. Crnu Goru, kao malu i eurizovanu ekonomiju, posebno pogađaju eksterni šokovi, što se najbolje pokazalo tokom pandemije, kada se našla među zemljama sa najvećom recesijom. I dok se u 2022. godini ekonomija oporavila i dosegla nivo od prije pandemije, sada se suočava sa novim izazovima. U burnom eksternom okruženju, Crna Gora mora učvrstiti svoje unutrašnje mehanizme za stabilizaciju. Neposredni prioriteti su rješavanje institucionalne i političke krize i sprovođenje opreznih fiskalnih politika. Mada je u 2022. godini fiskalni učinak bio znatno bolji od planiranog, zabrinjavaju planirani srednjoročni fiskalni deficiti, posebno ako se imaju u vidu nepovoljni uslovi na finansijskim tržištima i potreba otplate tri krupne euroobveznice u periodu od 2025. do 2029. godine, počevši sa euroobveznicom u iznosu od 500 miliona eura u 2025.godini. Vlada, prema tome, treba da planira i smanji udio javnog duga u BDP-u prije nego što počne sa otplatom ovog značajnog duga, kako bi Crnoj Gori omogućila bolju poziciju za refinansiranje duga. Što bolja bude fiskalna pozicija Crne Gore do 2025. godine, to će niži biti trošak refinansiranja za sve građane. Stoga predlažemo da se Vlada usmjeri na postizanje primarnog fiskalnog balansa, odnosno fiskalnog balansa prije otplate kamata, do 2024. godine.
Situacija na širem globalnom tržištu postala je manje povoljna za finansiranje, s obzirom na ubrzano monetarno pooštravanje i visok stepen geopolitičke neizvjesnosti. Za većinu zajmoprimaca premije na rizik su u porastu, a spremnost za apsorpciju kreditnog rizika na tržištima u razvoju se smanjuje. Takvi uslovi mogu dovesti do težeg mobilisanja velikih iznosa kapitala po povoljnim uslovima, naročito ako fiskalni ciljevi nijesu potkrijepljeni opreznim fiskalnim pristupom. Stoga je od ključnog značaja da Vlada pokaže svoju posvećenost prema smanjivanju duga. Za to su potrebni kontinuirani napori na širenju poreske baze, poboljšanju poreske discipline i oporezivanju proizvoda i djelatnosti koji štete životnoj sredini i zdravlju ljudi, kako bi se generisalo više prihoda. Istovremeno je neophodna bolja kontrola nad ukupnom državnom potrošnjom, a naročito fondom zarada i socijalnim davanjima, uključujući sektor zdravstva, gdje postoji prostor da se optimizuje potrošnja i ujedno poveća kvalitet pruženih usluga, koji proteklih godina nije išao ukorak sa rastućim troškovima.
Na čemu SB temelji procjenu da će crnogorska ekonomija zabilježiti niži rast u 2023. godini, odnosno da će rasti po stopi od 2,8 odsto, što je manje u odnosu na 2022. godinu gdje je prognoziran rast od 6,9 odsto?
Rast BDP-a od 10,3 procenata bio je izuzetno snažan u prvoj polovini 2022. godine, podstaknut rastom privatne potrošnje koja je počivala na rastu stvarno raspoloživog dohotka, kredita domaćinstava, zaposlenosti i doznaka. Privatna potrošnja, dodatno potpomognuta turističkom sezonom koja je prevazišla očekivanja, dovela je do rasta u 2022. godini, za koji procjenjujemo da će dostići 6,9 procenata. Očekujemo, međutim, da sa usporavanjem rasta privatne potrošnje, rast padne na 3,4 procenta u 2023. godini, a potom i na 3,1 procenat u 2024. godini. U projekcijama se ne pretpostavlja početak gradnje preostalih dionica auto-puta do 2025. godine, budući da je fiskalni prostor ograničen. Polazi se od pretpostavke da će se ukupne investicije oporavljati, podstaknute sektorima energetike i turizma, ali sporijom dinamikom. Očekuje se da turizam nastavi da se poboljšava u 2023, mada lošiji izgledi za rast u EU i u regionu mogu usporiti njegov oporavak.
Koje sve uslove Crna Gora treba da ispuni da bi dobila novu garanciju SB za zaduživanje od 70 miliona eura i kada će o tome biti donijeta konačna odluka?
Kao i uvijek, a naročito u izazovnim vremenima kao što su ova, SB je spremna da podrži Vladu Crne Gore pružajući najbolje međunarodne prakse kad je u pitanju kreiranje i sprovođenje ključnih strukturnih reformi, između ostalog putem operacija za finansiranje zasnovanog na razvojnim politikama kojima se podržavaju reformski programi i obezbjeđuje finansiranje po povoljnim uslovima. SB i Vlada Crne Gore rade na pripremi zajma zasnovanog na razvojnim politikama, koji ima za cilj da podrži prioritetne reforme kojima će se ojačati fiskalna otpornost i potpomoći održiviji i zeleniji ekonomski rast. Aktivnosti na pripremi ovog zajma zasnovanog na javnim politikama trenutno su u početnoj fazi i nastaviće se kroz stalni dijalog i saradnju između SB i državnih organa u budućem periodu.
Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate projekta “Evropa sad”?
Ovo je prva godina sprovođenja poreske reforme “Evropa sad”, kojom je poresko opterećenje na rad smanjeno sa 39 na prosječno 22 procenta, tako što su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i uvedeno progresivno oporezivanje dohotka. Banka je ranije isticala da ovaj program ima potencijal da poveća formalnu zaposlenost i ekonomski rast i smanji nejednakosti na srednji rok, naročito ako se dopuni dodatnim strukturnim reformama, ali i da nosi sa sobom fiskalne rizike. Tačan uticaj ove reforme je veoma teško procijeniti s obzirom na višestruke šokove do kojih je došlo u istom periodu (rat u Ukrajini, rast inflacije, priliv državljana Rusije i Ukrajine u Crnu Goru koji podstiču potrošnju i otvaranje radnih mjesta, izražena politička neizvjesnost), uključujući tu i ograničenost podataka. Pa ipak, rast stvarno raspoloživog dohotka kroz reformu “Evropa sad” uveliko je ublažio krizu troškova života koju je uzrokovala ovogodišnja visoka inflacija, budući da je prosječna mjesečna neto zarada u prvih deset mjeseci realno porasla za 19 procenata.
Na tržištu rada je u 2022. godini bilo solidnih poboljšanja, sa porastom zaposlenosti od 30 procenata u drugom kvartalu, što ukazuje da je niže poresko opterećenje na rad nakon razdvajanja finansiranja zdravstvene zaštite od formalnog zaposlenja doprinijelo boljim ishodima na tržištu rada. I dok su prihodi od indirektnih poreza, prvenstveno PDV-a, više nego kompenzovali gubitke na planu oporezivanja dohotka fizičkih lica i doprinosa za zdravstvo, održivost takvog finansiranja ostaje otvoreno pitanje. Povećanja zarada je podstaklo i dalju potrošnju, na primjer za penzije i zarade u javnom sektoru, što uvećava fiskalni deficit za sljedeću godinu. Važno je pomenuti da je Skupština odbila da usvoji nekoliko mjera iz ovog programa koje se tiču prihoda, kojima bi se kompenzovao gubitak prihoda od ukinutih zdravstvenih doprinosa, između ostalog kroz povećanje akciza na zaslađena pića i uvođenje akciza na proizvode od šećera, dok je zadržana niža stopa PDV-a od sedam procenata za ugostiteljstvo, koja je prvobitno uvedena kao mjera za ublažavanje krize. Vlada bi stoga trebalo da osigura puno finansiranje svih budžetskih obaveza sprovođenjem mjera potrebnih za ubiranje dovoljno prihoda i izbjegavanjem obaveza za potrošnju u 2023. i 2024. koje nijesu u skladu sa potrebom smanjenja deficita i duga, a koje bi, umjesto toga, mogle dovesti do začaranog kruga inflacije i uvećanja zarada.
Kreatori ovog programa su najavili ako dođu na vlast uvešće njegov drugi dio koji podrazumijeva prosječnu platu od 1.000 eura i minimalnu penziju od 450 eura. Imajući u vidu aktuelno stanje u crnogorskoj ekonomiji i javnim finansijama, koji je realni rok da se postignu ovi prosječni iznosi plate i penzije?
Kao što je pomenuto, 2023. će biti još jedna godina globalne neizvjesnosti i izazova, što će uticati i na Crnu Goru. S obzirom na znatne fiskalne deficite i otplatu duga koji dospijeva u periodu 2023-2025, kao i nepovoljno okruženje za finansiranje, čuvanje fiskalne stabilnosti treba da bude prioritet za Crnu Goru. To zahtijeva veoma pažljivu procjenu troškova i koristi koje sa sobom nose nove obaveze, kao i davanje prednosti ciljanoj i vremenski oročenoj podršci onima koji su najranjiviji, kroz javne politike. Bilo kakve nove politike potrošnje u bližoj budućnosti koje ne bi prošle jako pažljivu procjenu, uključujući tu i povećanje najniže zarade i/ili penzija, ne bi pogodovale putanji smanjenja duga za koju Crna Gora mora da se opredijeli. Međutim, kao što se navodi u Ekonomskom memorandumu SB za Crnu Goru, koji je nedavno završen i uskoro će biti objavljen, bolji životni standard se može postići uz pomoć nove, održivije strategije ekonomskog rasta, zasnovane na produktivnosti i unapređenju humanog kapitala, koja istovremeno čuva prirodne resurse sa ciljem da omogući visoke stope rasta tokom dužeg perioda. To bi zahtijevalo uklanjanje barijera koje onemogućavaju tržištima da kroz sprovođenje pravila konkurencije nagrade produktivnija preduzeća, te dosljednu implementaciju javnih politika, bolje korišćenje trgovine u svrhu održivog razvoja i unapređenje ljudskog kapitala kroz smanjenje nejednakosti prilika. Ali puni efekat ovakvih reformi u svrhu većeg i održivijeg rasta zahtijeva snaženje javnih institucija. Ako se ove reforme sprovedu, rezultat će biti dinamičniji privatni sektor, više radnih mjesta, pa time i veće zarade i veća korist za sve građane Crne Gore.
Šta bi Vlada trebalo da uradi u vezi s daljom reformom zdravstvenog sistema?
Globalna pandemija nas je podsjetila da je sistem zdravstva ključni i temeljni stub svake države. Kao i u brojnim drugim zemljama, i u Crnoj Gori se sistem zdravstva suočava sa različitim izazovima. U pitanju su strukturni izazovi koje treba pažljivo procijeniti i analizirati uz korišćenje svih raspoloživih podataka i najboljih međunarodnih praksi, kako bi se kreirale reformske mjere kojima se na najekonomičniji način dolazi do najboljih željenih ishoda. Trošak zdravstvene zaštite u Crnoj Gori je ubrzano rastao tokom proteklih godina, ali kvalitet pružanja zdravstvenih usluga možda nije nužno išao ukorak s tim porastom. Naročito su visoki troškovi za ljekove, koji su se skoro udvostručili u periodu od 2018. do 2022. To se može pripisati uključivanju velikog broja inovativnih ljekova na pozitivnu listu ljekova, što pacijentima omogućava da sa starijih i jeftinijih terapija pređu na skuplje proizvode, kao i povećanju ljekova koji se izdaju na recept, gdje izostaju adekvatna kontrola i praćenje. Crna Gora spada među zemlje sa najvećom potrošnjom antibiotika po glavi stanovnika, što izlaže populaciju riziku. Svjetska banka pruža podršku Vladi Crne Gore u analiziranju uzroka ovog porasta troškova i potrošnje i kreiranju reformskih mjera kojima bi se pomoglo optimizovanje troškova i ujedno unaprijedio kvalitet pruženih usluga.
Politički patronat eliminisati iz državnih preduzeća
Kako postići da preduzeća u većinskom državnom vlasništvu iz oblasti saobraćaja efikasnije posluju?
I pored toga što je broj preduzeća u većinskom vlasništvu države ograničen, i dalje postoje izazovi koji se tiču upravljanja tim preduzećima i njihove profitabilnosti. Ta preduzeća su često služila za intenzivno zapošljavanje, a ona koja posluju u sektoru transporta su godinama nezakonito dobijala državnu pomoć, kao što se navodi u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru. Nijesu dostupni zbirni podaci o broju zaposlenih u svim preduzećima u većinskom vlasništvu države, što odražava slabosti u praćenju od strane Vlade i upravljanju tim preduzećima. Državna revizorska institucija je utvrdila da je državna pomoć često uplaćivana sa različitih budžetskih linija i bez pravno obavezujućeg mišljenja Agencije za zaštitu konkurencije. Državna preduzeća su u vrhu liste najvećih poreskih dužnika koju sačinjava Uprava prihoda i carina. Nesolventna preduzeća u većinskom državnom vlasništvu u velikoj su mjeri posljedica lošeg upravljanja, koje je potrebno ojačati odlučnim djelovanjem. To podrazumijeva eliminisanje političkog patronata, veću transparentnost, odgovornost i nadzor od strane Vlade. Za rješavanje pitanja u vezi s ovim preduzećima, ne samo na centralnom nego i na nivou lokalnih samouprava, potrebna je jasna strategija i snažna posvećenost vlasti.
Rastuća inflacija usporiće dalje smanjenje siromaštva
Da li imate podatke o kretanju stope siromaštva u Crnoj Gori u 2022. godini i da li je ona povećana ili smanjena u odnosu na raniji period?
Prije pojave COVID-a-19, Crna Gora je ostvarila napredak u smanjenju siromaštva, ali su poboljšanja na planu blagostanja zaustavljena kada je kriza uzrokovana pandemijom gurnula zemlju u naglu recesiju 2020. godine. Zahvaljujući oporavku rasta koji je imao široku osnovu, procjenjuje se da je siromaštvo nastavilo da opada u 2021. i projektuje dalje opadanje u 2022. godini, budući da je poreska reforma doprinijela rastu raspoloživog dohotka. Procjenjuje se, međutim, da će negativni efekat rastuće inflacije značajno usporiti dalje smanjenje siromaštva. U prvih 10 mjeseci, cijene hrane su porasle za 21,2 procenta, što najteže pogađa siromašna domaćinstva. Procjenjujemo da bi procijenjena stopa siromaštva mogla da poraste za 1,5 procentnih poena zbog rasta cijena hrane. Ali svaki odgovor Vlade treba da bude usmjeren na one koji su u najvećem stanju potrebe. Podaci iz posljednjeg objavljenog Istraživanja o prihodima i uslovima života za Crnu Goru ukazuju da je stopa onih koji se nalaze u riziku od siromaštva opala sa 24,5 procenata u 2019. godini na 21,2 procenta u 2021. godini, a da su najranjivija djeca – u riziku je 30,5 procenata djece mlađe od 17 godina, dok stariji od 65 godina predstavljaju kategoriju koja je u najmanjem riziku od siromaštva. Ovi podaci bi trebalo da posluže kreatorima politika prilikom kreiranja i usvajanja odgovarajućih odgovora na planu javnih politika u cilju smanjenja siromaštva.
Bonus video:
