Odbor za politički sistem, pravosuđe i uprave se na današnjoj sjednici nije izjasnio na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Na konsultativnom saslušanju koje je trajalo preko šest sati predstavnici tužilaštva, sudova i nevladinog sektora, te pravni eksperti, kao i poslanici iznijeli su niz primjedbi na predložene odredbe.
Skupština je na plenumu o ovom predlogu trebala da raspravlja sjutra, a dogovor sa Odbora, koji je prihvatljiv i ministru pravde Marku Kovaču, je da se dnevni red sa tom tačkom utvrdi, nakon čega će biti data pauza, kako bi se tekst zakona unaprijedio.
Zaključak Odbora je da se formira radna grupa koju će činiti predstavnici svih poslaničkih klubova i koja će u dogovoru sa Ministarstvom pravde i zainteresovanim institucijama analizirati zakon i raditi na njegovom poboljšanju.
Ministar pravde Marko Kovač kazao je da sjutra, kada poslanici trebaju da se izjasne na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, nije "sudnji dan", već da je resor na čijem je čelu spremno i raspoloženo da sasluša sve konstruktivne primjedbe i sugestije kako bi se tekst poboljšao.
"Nije mi ego toliki da ne priznam da ne postoji neko bolje rješenje, ali mi ga dajte. Ja sam čuo danas kritike, ali nisam čuo rješenja", rekao je Kovač.
Poslanik Momo Koprivica rekao je da će predložiti da se Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu ne izjašnjava o Predlogu zakona o izmjenama Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
On je kazao da sjutra, kada trebaju poslanici na plenumu da se izjasne o predlogu zakona, nije "sudnji dan.
"Stav ovog Odbora i različita stručna mišljenja koja smo danas čuli ipak obavezuje Skupštinu da zastane i da se poradi na ovom rješenju", naveo je Koprivica, koji je predsjednik Odbora.
Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je da bi predlog zakona, sa mnogo kritika koje su se čule danas, teško dobio prohodnost na plenumu.
"Sa druge strane svi imamo želju da se unaprijedi zakon. Imamo tehničko-poslovničku mogućnost da sjutra formalno otvorimo sjednicu i damo pauzu dok ne pokušamo u saradnji sa Ministarstvom pravde i drugim zainteresovanim kroz neku ad hoc radnu grupu da se dogovorimo za nekoliko dana",rekao je on.
Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović kazao je da današnja rasprava može poslanike da uputi da se o predlogu zakona na sjutrašnjoj sjednici ne izjašnjavaju, nego da se prvo prikupe sve primjedbe i onda vidjeti u kojem pravcu treba da se ide.
"Ovo nije Zakon o porijeklu imovinu. Ovo nije antimafija zakon", rekao je Bulatović.
On je pozvao poslanike, Vladu, tužilaštvo i sudove da se vidi šta je suština.
"Da jesmo da se oduzme imovina onima koji su pljačkali ovaj narod, a to nije samo škaljarski i kavački klan. Da se napravi zakonski projekat i da se vidi šta je sve neophodno. I onda Dritan Abazović (premijer) može da kaže 'da vidim ja te ljude koji neće glasati za zakon'", rekao je Bulatović.
Poslanica Pokreta za promjena Branka Bošnjak kazala je da ovaj predlog zakona predstavlja "marketing i predizborna kampanja partija Vlade".
"Ovako vrlo kompleksna materija se ne prelama preko koljena, a stiče se utisak da je prelomljena preko koljena. I sad se nama daje 'uzmi ili ostavi'. Ja to ne prihvatam", rekla je Bošnjak.
Ona je kazala i da iako najavljivan novi zakon, ovim rješenjem se vrše izmjene i dopune Pažinovog (Zorana) zakona.
"Nijeste me ubijedili da se ne može donijeti poseban zakon".
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da ne prihvata kao argument da ako niste za ovaj Predlog zakona, onda ste protiv oduzimanja nelegalno stečene imovine.
U odnosu na mišljenja EK rekao je to nije nametanje rješenja, već da ako Crna Gora želi da bude dio evropske porodice zemalja treba da prihvati preporuke.
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću naći će se sjutra u skupštinskom plenumu.
Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i poslanik Demokrata Momo Koprivica nagovijestio je da postoji mogućnost da se dogradi predlog zakona, te nisu jedine dvije mogućnosti glasati ili ne glasati predlog zakona.
Kovač je kazao Ćalović - Marković da nije išla tako u dubinu i bila puna kritika kada je bio u pitanju Zakon o upravnom sporu, koji je dobio "zeleno svijetlo" Evropske komisije.
"Ali ste vodili javnu kampanju protiv njega jer ste podnijeli preko 2.500 tužbi i tražili usmene rasprave kako bi od građana Crne Gore zbog besmislenih sporova uzeli preko milion eura. To građani treba da znaju... Sa kojih pozicija se ovdje priča, sa pozicije NVO sektora ili političke partije ili pokreta koji aktivno nastupa", rekao je Kovač.
Na to je Ćalović Marković istakla da su ministru prioritet upravni sporovi koje MANS vodi.
“Ja mislim da treba da vam bude neprijatno od građana. MANS je 20 godina radio posao tužilaštva... Vodilo smo te postupke jer da nismo ni ono sto je otuđeno Svetozaru Maroviću ne bi bilo otuđeno...”, kazala je Ćalović - Marković.
Ministar pravde Marko Kovač odgovarajući na prethodne komentare kazao je da se promašila suština i da su se pomiješale "babe i žabe".
"Predstavljanje se javnosti da Zaštnitnik ima 60 dana rok da podnese tužbi ili da se gubi mogućnost podnošenja tužba. Takva rješenja imamo sijaset u sadašnjem pravnom sistemu... Ovo nije ništa novo i nije intencija da se nekome omogući da zloupotrebljava, jer će u tom slučaju odgovorati, već je namjera da se podstaknu organi na brže djelovanje", rekao je Kovač.
Govoreći o međunarodnoj pravnoj pomoći on je kazao da sada postoji situacija da nijedan zahtjev od tužilaštva nije podnijet radi zamrzavanja imovine koja se nalazi u inostranstvu.
"I mi sad umjesto da se fokusiramo na ono što je ovdje nezakonito stečeno i što se nalazi ovdje, a tu su nam instrumenti međunarodne pravne pomoći koji su sekundarni, mi odma problematizujemo i kažemo da će svi imovinu prenijeti na of-šor firme", rekao je Kovač.
On je kazao da sada imaju teoretsku situaciju da Djevičanska ostrva ne odgovore na zahtjev.
"To je stvar politike svake zemlje i ne možemo nijednim zakonom regulisati sve i predvidjeti sve da će nam u svakom situaciji biti 100 odsto ishod", rekao je Kovač.
Izvršna direktorica NVO MANS-a Vanja Ćalović Marković kazala je da od novembra 2021. godine nije bilo javne rasprave o ovom zakonu.
Ćalović Marković kazala je da je veliki problem predloga izmjena ogromna diskreciona ovlašćena koja su ostavljena tužiocima, a odnose se na to da li će i u kojim slučajevima iskoristiti ovaj zakon.
"Zakon Zaštitniku omogućavaju dodatno da li će pokrenuti postupak i ako je tužilaštvo utvrdilo da postoje osnovi da se procesuira neko i za sve to ima rok od 60 dana... Ako Zaštitnik ne stigne ta imovina će ostati onima koji su je nezakonito stekli", rekla je ona.
Ona je dodala da novi postupak oduzimanje imovine treba da bude kompatibilan sa postojećim.
"Ni jedna druga država ne prepoznaje sistem u kojem u potpunosti ukidate oduzimanje imovine u krivičnom postupku i ostavlja te ga isključivo da se ono čini u parnici. Dolazimo ovim predlogom u apsurdnu situaciju, da čak i ako je u krivičnom postupku dokazana da je određena imovina stečena krivičnim djelom, vi morate da vodite parnicu - dupli postupak. Šta ako imamo drugačije rezultate u ta dva postupka", upitala je ona.
Ona je kazala i da ju je Pavličić neprijatno iznenadila kada je samo pročitala dio mišljenje Evropske komisije.
"Hibridni režim građansko-pravnog i krivično-pravnog postupka ne mora biti problematičan, ali je potrebno obezbijediti sve proceduralne zaštitne mjere iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava", rekla je Pavličić prethodno.
Ćalović Marković je saopštila da sljedeća rečenica glasi:
"U vezi sa tim procjena eksperata ukazuju na ozbiljne rizike u toku implemetacione rasprave", rekla je Marković Ćalović i dodala da onda Evropska komisija kaže "nemojte da ga usvajate, vratite ga na javnu raspravu, uskladite ga sa međunarodnim standardima, jer neće biti moguća međunarodna saradnja".
Ona tvrdi da je 99 odsto nezakonito stečene imovine na ime of-šor firmi, a ne na imena javnih funkcionera.
Ćalović Marković je istakla da se kriminalizacija krivičnog djela nezakonitog bogaćenja ne može sprovesti retroaktivno, ali da je važno da se napravi kontabilni sistem kako bi se to krivično djelo sprovodilo u budućnosti.
"Ali mi nemamo političku volju gospodine Kovač da se sprovodi u buduće, jer bi značilo da bi se sprovodilo nad vama koji ste sada javni funkcioneri", kazala je.
Zaštitnica imovinsko pravnih interesa države Bojana Ćirović naglasila je da taj organ nije učestvovao u kreiranju izmjena zakana i naglasila je da oni samostalno djeluje, a ne kao dio Ministarstva finansija.
Saopštila je da nakon finansijske interese, u kojoj neće biti uključen Zaštitnik, nema razloga da Zaštitnik ne napiše kvalitetnu tužbu sa svim neophodnim dokazima.
"Naglašavam da je neophodno uskladiti zakone da bi potrebno uskladiti zakone da bi u procesnom smislu do kraja doveli kompletan postupak. Zaštitnik je tu da kada riječ zadnju da Skupština primijeni to", rekla je ona.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, Valentina Pavličić naglasila je da su se do sada postojećim rješenjima oduzimali "manžetne, telefoni i satovi", osim u tri ili četiri predmeta.
"Radi se o predmetima koji su završeni sporazumom o priznnanju krivica. Je li to vama efikasan postupak", rekla je Pavličić.
Ona je naglasila da Evropska komisija (EK) nije rekla da predloženi zakon nije u redu.
Pavličić je navela da ispred sebe ima mišljenje EK.
"Hibridni režim građansko-pravnog i krivično-pravnog postupka ne mora biti problematičan, ali je potrebno obezbijediti sve proceduralne zaštitne mjere iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava", citirala je.
Dodala je da EK sugeriše uvođenje hibridnog oblika, građanskog i krivičnog zakonodavstva, a da je na državi da li će ga uvesti, u građanskom ili parničnom ili krivičnom postupku.
Sekretarka Vrhovnog suda Ksenija Jovićević takođe je naglasila neophodnost razgraničavanja nadležnosti u fazi vođenja postupka.
Jovićević je podsjetila je da je prema crnogorskom zakonodavstvu ograničenje prava svojine moguće samo u slučaju eksproprijacije.
Ona je kazala i da uprkos opravdanosti kritika o neefikasnosti sudskih presuda, mišljenja sam da treba zadržati postojeće modele oduzimanja imovine u krivičnim postupcima.
"Intencija države treba da bude da goni učinioce krivičnih djela, a uz gonjenje da nanese dodatni udarac. Tek ako se tu ne postigne rezultat onda treba da se pribjegne modelima oduzimanja imovine", rekla je Jovićević.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić kazao je da je predloženi rok od 30 dana da tužilac dostavi formiran predmet zaštitniku imovinsko-pravnih odnosa i 60 dana da zaštitnik pokrene postupak kratak.
Savić je kazao da je najbitnije pitanje za sprovođenje ovog zakona pitanje nadležnosti.
"Do sada smo imali u najvećem broju slučajeva da ovu vrstu finansijske istrage vodi Specijalno tužilašto, da sudi specijalno odjeljenje Višeg suda. Ti postupci su pred sudom relativno kratko završavana. Sada imamo da se ovaj postupak razbija na specijalnog tužioca koji će voditi istragu, pa specijalni sud, pa poslije toga predmet ide kod Zaštitnika, pa onda u parnični sud. To je velika razuđenost organa koji će voditi postupak.", ukazao je Savić.
On je kazao da je sistem predloženog zakona izuzetno iskomplikovan i da nigdje u svijetu ne postoji ovakvo rješenje, navodeći da izražava skepsu uz naglasak da je to stav cijelog Višeg suda.
Poslanica SDP Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da se ta partija zalaže da svakom ko je nezakonito stekao imovinu ista oduzme, ali da postoji problem sistemske primjene predloženog zakona u Crnoj Gori.
"Pravni instituti ovog zakona nisu definisani kako je tačno. Vi miješata institute građanskog i krivičnog zakonodavstva. Vi ne znate šta je imalac", izjavila je Vuksanović Stanković.
Ona se i dotakle da će ovim predlogom zakona Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa imati ovlašćenja kojoj joj ne pripadaju.
"Ovim zakonom se štite javni funkcioneri koji su kriminalci...", ocijenila je Vuksanović Stanković.
Specijalni državni tužilac Milutin Šoškić govoreći o odbredbi zakona da se imovinska korist može oduzeti ako je stečena u periodu 10 godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela, kazao je da je ta norma u sukobu sa drugom odredbom u kojoj se navodi da "državni tužilac zaključuju finansijsku istraga kada utvrdi da je stanje stvari dovoljno razriješeno za podnošenje zahtjeva za trajno oduzimanje imovinske koristi, a najkasnije potvrđivanjem optužnog akta".
"To znači da ako imamo osobu koju je izvršilo krivično djelo, istraga traje šest mjeseci, potvrđivanje optužnog akta dva mjeseca, mi smo u tom roku dužni da zaključimo finansijsku istragu. A šta ćemo sa imovinom ako se stekne u roku od 10 godina ili u toku trajanja glavnog pretresa", upitao je Šoškić.
On je uputio šta će raditi ako nema potvrđivanja optužnog akta.
"Koji je to rok da u kojem je državni tužilac dužan da zaključi finansijsku istragu", rekao je Šoškić, između ostalog.
On je naveo i da je za krivično djelo zloupotreba službenog propisana kazna od šest mjeseci do pet godina, ali da se za isto ne propisuje naredba za sprovođenje istrage.
" Šta ćemo sa javnim funkcionerom koji je izvršio to krivično djelo, nemamo naredbu, a on očigledno ima imovinu čija vrijednost prelazi 50.000 eura.Tu nam situaciju predlagač nije riješio", naveo je Šoškić.
Ekspert Savjeta Evrope i pravni stručnjak Milorad Marković kazao je da kada se govori o oduzimanje imovinske koristi to se mora odvojiti od krivičnog postupka.
"Mi ovdje ne govorimo o krivičnom postupku... Ovaj zakon se odnosi na imovinsku korist koja se stekla kriminalnom djelatnošću, to je ona djelatnost koja se ne može utvrditi precizno kroz izvršenje krivičnog djela. U finansijskoj istrazi se ne preispituje krivica, već imovina. Utvrđuje se disproporcija između vrijednosti imovine nekog lica i njegovih redovnih prihoda. Dakle ne utvrđuje se eventualna krivica, već da li postoji ta disproporcija", rekao je Marković.
On je podsjetio na Ustavnu odredbu da se zakoni ne mogu primjenivati retroaktivno, osim kada postoji javni interes, navodeći da je zato odabrana opcija izmjena i dopuna važećeg zakona.
Marković je dodao da je ograničavajuća okolnost to što bi se izmjenama Krivičnog zakonika i uvođenjem krivičnog djela nezakonito bogaćenje to moglo primjenjivati za buduće slučajeve, ali ne i za funkcionere koji su ranije nezakonito sticali imovinsku korist.
Pomoćnik ministra pravde, Branimir Janjević kazao je da je Evropska komisija konstatovala u svojim izvještajima da su postupci trajnog oduzimanja imovine rijetki.
"Nije bilo trajnog oduzimanja imovine u inostranstvu, stoga ne čudi što se povećava broj počinilaca ovakvih krivičnih djela", saopštio je Janjević.
On je ukazao da se u građanskoj parnici teret dokazivanja prebacuje na osumnjičenog.
Generalni sekretar Vlade Boris Marić naglasio je da je ovakav zakon neophodan crnogorskom pravnom sistemu.
"Da bi koncept pravde mogao da zaživi. Ova rješenja su jedna vrsta izazova za crnogorske institucije, ali će se ovdje primarno raditi od volji i od toga će zavisit rezultati", rekao je Marić.
On je naglasio da će zakon zahtijevati opreznu primjenu u dijelu poštovanja korpusa ljudskih prava i sloboda i ustavnosti, jer se radi o vrlo osjetljivom pitanju koje u nekom dijelu može biti zloupotrijebljen.
Marić je naglasio i da će najveću ulogu u sprovođenju finansijskih istraga imati tužilaštvo.
Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ana Delić i član Radne grupe za izradu zakona navela je da se najveće izmjene tiču parničnog postupka.
"Da bi se ovaj zakon primjenjivao njega će morati pratiti i izmjene drugih zakona", kazala je Delić.
Ministar pravde Marko Kovač u uvodnoj riječi je naveo sve korake koji su preduzeti prije podnošenja predloga zakona, ukazujući da je cijeli postupak tekao transparentno.
On je naveo da je najveća novina ovog zakona to što se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovinska korist ako je stečena kriminalnom djelatnošću a njena ukupna procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50.000 eura, ako je donijeta naredba o sprovođenju istrage iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
"Djela iz SDT smo izdvojili jer akumuliraju najveću dobit. Ova krivična djela su fokusirana na korupciju počinjena od javnih funkcionera...", naveo je Kovač.
Dodao je da je važno i da su predlogom izmijenili rok koji se tiče vremenskog intervala u koji će biti moguće napadati imovinu stečenu kriminalom.
"Važeći zakon definiše da se može oduzeti imovina kada sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u koji je stečena imovinska korist i drugih okolnosti konkretnog slučaja koji opravdavaju oduzimanje imovine. Ova norma pruža mogućnost za individualno tumačenje. Mi smo propisali mogućnost da je to period od 10 godina prije ili poslije izvršenja krivičnog djela", naveo je Kovač.
Bitna novina predloga je i kako je kazao uvođenje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države u cijeli postupak oduzimanja imovine.
Kovač je ukazao da kod građanskog postupka oduzimanja imovine u središnjem pažnju nije okrivljeni, već da je fokus na samoj imovini.
"Ne targetiraju se bića krivičnog djela. Zaštitnik neće voditi istragu protiv bilo kojeg lice već će se usredsrediti samo na imovinu".
Nakon finansijske istrage, objasnio je, da slijedi parnični postupak teret dokazivanje se prebacuje na lice do dakaže zakonitost sticanja imovine.
Kovač je saopštio da ne postoji bojazan da će izvršenje presude pred parničnim postupkom biti oteženo, ukazujući da međunarodne konvencije koje je potpisala Crna Gora.
Bonus video:
