Bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je u decembru 2020. godine napravio rješenje koje je fiktivno sprovedeno kroz državni trezor, a kojim je obuhvaćen novac u iznosu od 3,51 milion eura koji se odnosi na troškove u vezi sa emisijom državnih obveznice iz te godine i koji je navodno prenesen na obračunski račun Centralne banke Crne Gore (CBCG), tvrdi ministar finansija Aleksandar Damjanović
Damjanović je na sjednici Vlade tražio da se informacija u vezi sa ovim slučajem proslijedi tužilaštvu na dalje postupanje kako bi se ispitao cijeli proces zakonitosti emisije euroboveznica i mogućnost zloupotrebe i nezakonitog obogaćenja trećih lica korišćenjem javnih finansija radi sticanja nezakonite dobiti.
Damjanović je kazao da je Ministarstvo finansija tražilo od CBCG potvrdu o prenosu novca i da ga je vrhovna monetarna institucija 8. februara ove godine informisala zvaničnim dopisom da taj novac iz državnog trezora nikad nije stigao na njen obračunski račun.
Ovaj novac se odnosi na troškove koje je država imala po osnovu emisije eurobveznica - popusti za kupovinu obveznica, bankarske naknade, troškovi u vezi sa vezani za ugovaranjem obveznice…
„Dakle, sredstva od 3,5 miliona obustavljena su kod ino banaka sa mogućnošću da se ista prenesu kod pravnih i fizičkih lica, kao i mogućnošću podmićivanja i drugih zloupotreba", rekao je ministar.
Damjanović je na sjednici Vlade detaljno objasnio šta je njegov resor utvrdio:
„U decembru 2020. godine se Vlada zadužila 750 miliona eura emisijom obveznica na međunarodom tržištu, suprotno odredbama članova 1, 13 i 14 Zakona o budžetu za 2020. iz sljedećih razloga - prekoračen je iznos kreditnog zaduženja planiran članom 1 i članom 14 i nije bilo ovlašćenja za potpisivanje u pogledu iznosa novca i potrebe zaduživanja shodno članu 13 Zakona o budžetu. Članom 14 je propisano da su nedostajuća sredstva 878 miliona i da će se ona koristiti iz depozita u iznosu od 540 miliona, dok će se preostalih 338 miliona obezbijediti kroz kreditno zaduženja na međunarodnom i domaćem tržištu. Važno je napomenuti da je zaduženje bilo nakon objavljenog prospekta o emisiji obveznica i pored ograničenja u gore citiranim zakonskim rješenjima i bez objavljivanja odluke o kreditnom zaduženju", rekao je Damjanović, dodajući da su za realizaciju obveznica angažovane Erste grupa, Siti grupa, Sosijete Generale i Bofa Sekjuritis.
Prekršen Zakon o javnim nabavkama
On je istakao da je angažovanje pravnih lica o posredovanju i konsultantskim uslugama sprovedeno suprotno članovima 8, 9, 10, 13 i 14 Zakona o javnim nabavkama.
„Uvidom u dokumentaciju i prema podacima iz Zakona o završnom računu budžeta za 2020. godinu utvrđeno je sljedeće - za ovu vrstu transakcije su obračunati troškovi od 5,098 miliona eura koji su razvrstani na popust kupcima obveznica prilikom trgovine ( 3,5 miliona), naknada bankama za posredovanje i organizovanje posla (1,35 miliona), naknada za pravne savjetnike, onlajn roadshaw troškove Erste banke i troškove organizacije globalnog poziva Societe generale banke u iznosu od 113,594 hiljade i naknada za pravnog savjetnika "Linklatersa" od 125.000 eura. Plaćanje nastalih troškova tokom transakcije predviđeno iz emisije obveznica, izuzev naknade za pravnog savjetnika“, rekao je Damjanović.
Bez mišljenja institucije Zaštitnika
On je objasnio da je Zakonom o budžetu (član 61) definisano da Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države na zahtjev kreditora daje pravno mišljenje kojim se potvrđuje da je ustavna i zakonska procedura zaduživanja ispoštovana, a koje nije pribavljeno u ovom postupku.
“Prilikom realizacije transakcije emitovanja obveznica pored naknada bankama za posredovanje i organizaciju posla, prema mandatornom pismu koje je sa bankama potpisano 7. decembra 2020. godine (0,18 odsto) u iznosu od 1,35 miliona eura, obračunata je i naknada na popust kupcima obveznica prilikom kupovine (0,468 odsto) u iznosu od 3,5 miliona eura (iznos koji se oduzima od ukupne emisije), te pored probijanja procenata naknade ova obaveza nije definisana ni mandatornim pismom, ni ugovorom, te je u ovom dijelu neophodno sprovesti istražne radnje u smislu opravdanosti realizacije ovih aktivnosti”, naveo je Damjanović.
Prema njegovim riječima, nakon izuzetih ovih troškova po osnovu naknada na račun državnog trezora je evidentirana emisija obveznica od 745,026 miliona eura.
„Dalje, po realizovanim aktivnostima, Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić donio je rješenje broj 06-6016/1 od 23. decembra 2020. godine koje je fiktivno spovedeno kroz državni trezor sa nalogom da se izvrše sljedeća knjiženja: da se u sistemu trezora na dan 16.12. 2020. evidentira priliv sredstava po osnovu emisije od 4,93 miliona (pripadajuća sredstva po osnovu emisije), da se evidentira odliv sredstava od 3,5 miliona (iznos diskonta za emisiju obveznica), odliv sredstava od 1,35 miliona (bankarska naknada) i odliv sredstava od 113,594 hiljade (troškovi vezani za ugovaranje).“, naveo je Damjanović, dodajući da u rješenju pišu da se ovi troškovi diskont za emisiju obvezenica, bankarska naknada i troškovi vezani za ugovaranje) evidentiraju u korist obračunskog računa CBCG.
Važno je istaći da obrazloženje pomenutog rješenja, kako je pojasnio ministar, ne sadrži poziv na zaključak Vlade kojim se odobravaju ove transakcije , dok su navedeni prilivi i odlivi nastali 16. 12. 2020. navode kao rezultat zaduženja na međunarodnom tržištu po osnovu euroobveznica u iznosu od 750 miliona.
Dopis CBCG
„Postupajući po ovom rješenju u Državnom trezoru je pripremljen nalog za plaćanje za prenos sredstava CBCG od 3,5 miliona eura . S tim u vezi, a kako je već utvrđeno jednom izvršeno je umanjenje emisije obveznica u pomenutom iznosu i ako višak popust kupcima nije bio definisan ugovorenom obavezom, ovo ministarstvo je zatražilo potvrdu od CBCG o detaljima transakcije koja je u Državnom trezoru evidentirana od 3,5 miliona na dan 16. decembra 2020. u smislu kojem subjektu je dalje izvršeno plaćanje”, naveo je Damjanović.
CBCG je 8. februara ove godine dostavila obavještenje da na dan 16. 12. 2020. nije bilo uplate na iznos od 3,5 miliona sa računa Ministarstva finasija na račun CBCG.
„Dakle, sredstva od 3,5 miliona obustavljena su kod ino banaka sa mogućnošću da se ista prenesu kod pravnih i fizičkih lica, kao i mogućnošću podmićivanja i drugih zloupotreba. Sve aktivnosti su sprovedene nakon prozivke nekoliko poslanika i analitičara koji su se javno oglašavali ovim povodom.Važno je istaći i činjenicu da je nakon svih sprovedenih aktivnosti u Zakonu o završnom računu budžeta prikazan transfer od 750 miliona eura po osnovu emisije obveznica, dok je priliv sredstva po osnovu emisije na račun državnog trzora evidentiran 16. 12. 2020. u ukupnom iznosu od 745 miliona eura“, rekao je Damjanović.
On je kazao da shodno tome zahtijevaju da se preispita cijeli proces zakonitosti emisije obvzenica sa praćenjem toka novca, na domaćem i međunarodom tržištu koji otvara mogućnost zloupotrebe i nezakonitog obogaćenja trećih lica korišćenjem javnih finansija radi sticanja nezakonite dobiti.
Abazović: Nadležni da utvrde šta se desilo
Premijer Dritan Abazović kazao je da je najvažnija informacija da je postojao nalog prema CBCG da se izvrši uplata od 3,51 milion eura, a da je CBCG u zvaničnom odgovoru utvrdila da se to nikada nije desilo.
“Nadležni treba da vide šta se zapravo desilo, jer sve što se plaća elektronski, mora se ostaviti trag. Nadam se da se taj trag može pronaći i onda riješiti sve nedoumice”, naveo je Abazović.
Šćekić: Tužilaštvo treba da postupi hitno po ovom slučaju
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić naveo je da očekuje da će državno tužilaštvo ekspresno reagovati u ovom slučaju, kako bi poslali poruku "da se sa državnim novcem, Ustavom i zakonima Crne Gore niko ne smije igrati".
On je upitao kako je moguće da su se državne obvneznice emitovale 7. decembra 2020. godine, a da je samo tri dana prije toga formirana Vlada Zdravka Krivokapića.
"Kako je neko mogao da obezbijedi logistiku da se za tri dana emituju obveznica. Znači da je neko prije nego što je stupio na mjestu ministra finansija (Spajić) ušao u proceduru emitovanje obveznica. U čije ime je to radio i ko mu je to dozvolio", upitao je Šćekić.
Bonus video:
