Nacrt Zakona o solidarnom doprinosu, kojim se kompanije koje su ostvarile prihode veće od pet miliona eura obavezuju da plate vanredni porez, odnosno solidarni doprinos, predstavlja nedopustivo opterećenje i svojevrsno kažnjavanje uspješnih kompanija, te ukazuje na lošu praksu donošenja mjera koje konstantno destimulišu poslovni ambijent, kao i hroničnu nemogućnost države da resurse obezbjeđuje kroz smanjenje stope sive ekonomije.
Ovo je za "Vijesti" zvanično rečeno iz Američke privredne komore (AmCham).
Vlada, odnosno, Ministarstvo finansija odlučili su se da predlože ovu mjeru kako bi kompanije koje su tokom ekonomske krize stekle dodatnu dobit, zahvaljujući Vladinim mjerama u vidu brojnih podsticaja, sada pokazale solidarnost i da bi se teret krize ravnomjerno rasporedio i omogućilo Vladi da kreira nove pakete pomoći građanima.
Ministarstvo je u obrazloženju nacrta zakona navelo da i pored negativnih uslova poslovanja, neki privredni subjekti ostvaruju povećanu dobit i taj porast dobiti je primjetan kod različitih djelatnosti.
Nacrt zakona je na javnoj raspravi do 20. marta, a "solidarni doprinos" je definisan kao krizna mjera za dvije godine, odnosno, njime će biti obuhvaćen period za 2022. i 2023. godinu.
Ministarstvo se pozvalo i na uporednu praksu iz zemalja EU koje su takođe uvele ovaj porez (mandatory temporary solidarity contribution) definisan uredbom EU.
"APK u Crnoj Gori neprestano ukazuje na važnost predvidivog i stabilnog poslovnog ambijenta. U tom kontekstu, mjere donosioca odluka ne ulivaju povjerenje i opravdano se nameće zaključak da se nedovoljno vodi računa o dalekosežnim posljedicama za poslovnu zajednicu i ekonomiju uopšte, a nametanje novih izdataka samo sankcioniše uspješne kompanije koje regularno vode tržišnu utakmicu. Objašnjenje nacrta Zakona je nedostatno, ne nudi ubjedljive razloge, a i u pojedinim segmentima čak sadrži informacije koje su pogrešno interpretirane ili imaju u sebi mogućnost za dalje loše tumačenje", kazali su iz ove organizacije.
Oni su poručili da zabrinjava činjenica da donosioci odluka ne mogu da se uhvate u koštac sa privrednim subjektima koji nijesu registrovani, što se ukazuje svakim AmChamovim Izvještajem o poslovnom ambijentu.
"Kao i kroz aktivno učešće u radu Savjeta za konkurentnost pri Vladi Crne Gore, a koji upravo treba da snose pritisak u ovakvim okolnostima, a ne pravni subjekti koji posluju u skladu sa važećim zakonima i propisima i redovno izmiruju obaveze. Smatramo i da će uvođenje pomenutih mjera takođe nesumnjivo uticati negativno na dolazak potencijalnih uspješnih kompanija na crnogorsko tržište", poručili su iz ove asocijacije.
PKCG: Svaki namet ozbiljno razmotriti
Iz PKCG su poručili da analiziraju Nacrt zakona o solidarnom doprinosu (tzv. dodatnom porezu na profit privrednih subjekata), koji je od prekjuče na javnoj raspravi.
”Budući da se radi o zakonskom predlogu koji uvodi dodatne i neočekivane obaveze za privredu, Komora ne može dati podršku takvom rješenju prije nego se tokom javne rasprave sučele i izvedu svi argumenti od značaja za jednu ovako krupnu i značajnu poresku mjeru. Svaki dodatni namet i teret za privredu, naročito u ovako složenim ekonomskim prilikama, treba oprezno i sveobuhvatno razmotriti i u narednim danima ćemo sagledati sve aspekte predloženog zakona i dati mišljenje na određena rješenja”, kazali su iz PKCG.
Bonus video:
