Za svaku je pohvalu to što se podrška u Agrobudžetu iz godine u godinu povećava i što je konačno u Crnoj Gori prihvaćeno nešto što je odavno poznato da se može o razvoju poljoprivrede govoriti bez izdašne budžetske podrške, ali analiza ovog dokumenta koji je Vlada nedavno usvojila pokazuje brojne nelogičnosti.
Ovo je za “Vijesti” ocijenio profesor Biotehničkog fakulteta Milan Marković u osvrtu na ovogodišnji Agrobudžet vrijedan 66 miliona eura i koji je u odnosu na prošlogodišnji povećan za 15,1 milion eura.
”Detaljnija analiza Agrobudžeta zahtijevala bi stranice teksta, stoga ću ukazati samo na neke nelogičnosti. Listajući dokument uočava se da je u nekim mjerama, s manjim iznosom podrške, dat detaljan finansijski plan, ali ima i onih s milionskim iznosima, bez obrazloženja kako su ti iznosi utvrđeni”, kazao je Marković, navodeći da je mjera “Podrška uvođenju inovacija u sektor poljoprivrede od 300.000 eura data samo na početku u tabeli, ali se njen detaljan prikaz negdje zagubio.
Prema njegovim riječima u analizi Agrobudžeta otvaraju se dva važna pitanja - usklađujemo li našu podršku sa onim što zahtijeva pristupanje EU i poštujemo li obaveze koje proističu iz našeg članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i koliko je pravična raspodjela novca iz državnog budžeta.
”Kada se pogledaju direktna plaćanja, najvažniji dio podrške poljoprivredi, u prvoj mjeri “Direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji” premija po grlu za krave i priplodne junice nije povećana, iznosi 85 eura po grlu, kao i 2022. godine. Planirano je ukupno 4,3 miliona, za 535 hiljada eura više nego prošle godine, ali zato što je ukinut minimum grla za premiju i što će i oni koji drže jednu ili dvije krave moći da ostvare podršku. I u ovčarstvu je premija kao i prošle godine, samo 10 eura po grlu, a toliko je iznosila još 2009. Ali je zato ukupno planirani iznos sa prošlogodišnjih 1,04 miliona povećan na 1,5 miliona eura, što je dovoljno za 150 hiljada grla, a prema MONSTAT-u, Crna Gora je krajem 2021. imala 134,6 hiljada priplodnih ovaca. Ako se, uz opadajući trend broja ovaca, ima u vidu i to da se za stada ispod 10 ovaca ne može ostvariti premija, postavlja se pitanje - nije li ovoliko povećanje ukupnog iznosa samo za promotivne svrhe ili pak - zamajavanje javnosti”, istakao je Marković.
On je naglasio da je proizvodnja mlijeka veoma važan i osjetljiv sektor i treba da ima posebnu podršku, ali da je podrška kod nas višestruko veća od one u članicama EU, koje tu mjeru sprovode (tamo je ona po grlu, bez obzira na visinu proizvodnje mlijeka po kravi).
”U mjeri ‘Podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka osnovna premija’, koja se vezuje za količinu, osnovna premija ostala je ista kao i prošle godine - 0,08 eura po litru, ali će ove godine za istu namjenu biti dovoljno 1,7 miliona, milion eura manje nego u 2022. godini. Pa neće se valjda otkup smanjiti za 12,5 miliona litara? Za mjeru “Podrška preradi mlijeka na gazdinstvu”, uz povećanje sa 0,08 eura na 0,10 eura po litru, ove će godine biti dovoljno dva miliona eura, dok je prošle planirano 3,56 miliona eura, tako da nešto debelo ne štima u proračunima”, ocijenio je Marković.
Sagovornik “Vijesti” je ukazao da se iz više nego konfuznog teksta “Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji” ne može se zaključiti koliko je hektara za podršku, jer u finansijskom planu samo stoji iznos od 3,8 miliona eura.
”Bilo bi dobro znati na čemu se zasniva projekcija da će ove godine trebati 600 hiljada eura više nego u 2022. godini. Prema EU pravilima, podrška po hektaru korišćenih poljoprivrednih površina trebalo bi da bude daleko najveća stavka, 85 odsto od ukupnih direktnih plaćanja, a kod nas je to samo 22 odsto. Nažalost, i pored najava, prirodne livade i pašnjaci i dalje nisu u sistemu podrške, iako čine 94 odsto poljoprivrednih površina koje se koriste”, kazao je Marković.
U direktnim plaćanjima je i nova mjera “Proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji” iz čijeg se opisa jedino može razaznati da su tu utopljene dvije prošlogodišnje mjere “Podrška proizvodnji sjemenskog materijala (100.000 eura) i “Direktna plaćanja za proizvodnju duvana (50.000 eura), te da se iz teksta mjere ne može zaključiti na koji će način biti potrošeno 1,39 miliona eura.
Profesor je ukazao da je u “Mjerama ruralnog razvoja” u dijelu koji se odnosi na jačanje konkurentosti proizvođača mjera “MIDAS 2 - komponenta 1 – Jačanje programa MPŠV za poljoprivredu, i ruralni razvoj” sa četiri komponente - uspostavljanje regionalnih kancelarija Direktorata za plaćanja (kuća poljoprivrede u Beranama i Pljevljima - 500 hiljada eura), unapređenje IAKS sistema (softver i hardver – milion eura), podrška za razvoj agroekoloških mjera – 800 hiljada eura), realizacija ostalih aktivnosti projekta MIDAS 2 (tehnička podrška programu, baze podataka, istraživanja.. – 1,7 miliona eura.
”Nešto što ne spada čak ni u mjere ruralnog razvoja stavljati u podršku konkurentnosti proizvođača hrane ne zaslužuje ozbiljan komentar. Posebno ovdje nije mjesto za drugu i četvrtu stavku, a one iznose 2,7 miliona eura. U ekološkoj Crnoj Gori, u kojoj 94% korišćenih poljoprivrednih površina čine prirodne livade i pašnjaci, koje su i dalje bez podrške po hektaru za mjeru “Održivo korišćenje planinskih pašnjaka planirano je mizernih 300.000 eura, ili 15 eura po uslovnom grlu stoke (uslovno grlo -jedno goveče ili 10 ovaca ili 10 koza). Ta podrška je još 2009. godine iznosila 380.000 eura, ili 20 eura po grlu”, naveo je Marković.
On je dodao da se nastavlja s mjerom “Podrška nabavci priplodnih grla u čistoj rasi” gdje u finansijskom planu za tu mjeru stoji 950.000 eura, što je za 600.000 eura više nego u 2022. godini.
”Ostavimo po strani što to nije u skladu s principima politike ruralnog razvoja, podržavati nabavku junica sa čak 70 odsto vrijednosti grla nije u skladu ni sa elementarnom logikom. Kako to da uvozi junica ne rezultiraju većom proizvodnjom mlijeka, ako je ove godine za premije koje se odnose na količinu mlijeka potrebno znatno manje novca nego prošle. I onda u trećem stubu agrarne politike “Podrška opštim servisima u poljoprivredi, u drugoj mjeri - Program unapređivanja stočarstva, pored ostalog, podrška za živinarstvo, za proizvodnju pilećeg mesa i za koke nosilje, tj. proizvodnju jaja. Nevjerovatno je da Crna Gora, najspremnija za članstvo u Uniji - kako samohvalisavo ističu oni što vode proces pridruživanja, pritom već 10 godina članica Svjetske trgovinske organizacije uvodi i takve mjere. I to u godini kada usvaja Strategiju razvoja poljoprivrede koja bi trebalo da bude platforma za usklađivanje naše agrarne politike sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU”, zaključio je Marković.
Kako izgleda podjela novca
Marković je i na konkretnom primjeru ukazao na pravičnosti raspodjele novca iz državnog budžeta.
”Neko ko ima stado od 100 ovaca, iz agrobudžeta može očekivati 1000 eura (100 grla po 10 eura), pa ako ovce izdiže na katun, još cijelih 150 eura (10 grla po 15 eura). S druge strane, proizvođač mlijeka u ravničarskom dijelu Crne Gore koji drži 10 krava (što bi bilo ekvivalentno držanju 100 ovaca) samo iz osnovnih premija za mlijeko može računati na minimalno 3.200 eura podrške (10 grla puta 4000 litara puta 0,08 eura), a veći proizvođači isporučuju mljekari i preko 5000 litara mlijeka po kravi godišnje), pa još 850 eura na broj grla, a da se ne pominju i premije za kvalitet mlijeka. Pravično, zar ne? I treba li se onda uopšte pitati zbog čega nam se najudaljenija sela ubrzano prazne? Zbilja, kud plovi ovaj brod”, pitao je Marković.
Bonus video:
