Agrobudžetom za 2023. godinu predviđena su veća izdvajanja u mnogim oblastima, smanjeni su kriterijuma u govedarsvu i ovčarstvu za sticanje premija, a kreirane su nove mjere u živinarstvu, bilnjoj proizvodnji...
Ovo je na današnjoj konferenciji za novinare, predstavljajući Agrobudžet za ovu godinu, poručio ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vladimir Joković.
On je saopštio da Agrobudžet za 2023. godinu, iznosi preko 66 miliona eura i da je najveći u istoriji Crne Gore, s povećanjem od 42 odsto u odnosu na prethodnu godinu kada su u pitanju izdvajanja iz nacionalnog budžeta.
"S obzirom na tešku situaciju s cijenama poljoprivrednih inputa u prethodnom periodu, nastalih zbog okolnosti na globalnom tržištu, bilo je neophodno da u skladu s nacionalnim budžetom u najvećoj mogućoj mjeri izađemo u susret našim proizvođačima. Iz državnog budžeta opredijeljeno je 44,72 miliona eura, iz donacija oko 11,5 miliona, a iz kreditnih sredstava 9,8 miliona eura", naveo je Joković.
On je kazao da strukturu Agrobudžeta čine tri cjeline - podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju, podrška ribarstvu i novac koja se opredjeljuju operativnim programima.
Joković je kazao da će se Agrobudžetom omogućiti da se adekvatno finansiraju mjere agrarne politike za tržišno-cjenovnu politiku, politiku ruralnog razvoja, poslove od javnog interesa, socijalne transfere pojedincima, mjere u oblasti bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarnih poslova i mjere u oblasti ribarstva.
Povezani članci
Svi proizvođači u govedarsvu imaju pravo na premije
Joković je naveo da je za direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji oprediljeno 6,5 miliona eura.
"Ono što je jako bitno, da smo smanjili kriterijum za premije u govedarstvu, tako da će svi proizvođači, nezavisno od broja grla imati pravo da se prijave kada je u pitanju podrška po grlu", naveo je minsitar.
On je kazao i da smanjen je kriterijum za ovce i za koze i to će iznositi jedno uslovno grlo, ili 10 ovaca ili koza koje će biti uključene u sistem premija.
Premija za krave i priplodne junice iznosi 85 eura, i za ovce i koze 10 eura po grlu.
"Premija za krave u sistemu držanja krava-tele (isključivo tovne rase) za gazdinstva koja gaje tri i više grla stoke, će iznositi 130 eura, a osnovna klanična premija za tovljena grla u govedarstvu će iznositi 150 eura", objasnio je Joković.
Premije u svinjarstvu veća za 20 odsto
Uz to, dodao je da su premije u svinjarstvu povećane za 20 odsto - sa 100 eura na 120 eura, dok je premija za steone junice u čistoj rasi povećana sa 150 eura na 250 eura po grlu.
"Podrška za nabavku sjemena za vještačko osjemenjavanje krava je povećana sa 220.000 eura na 300.000 eura što je za oko 35 % više novca u odnosu na 2022. godinu", naveo je.
U sektoru živinarstva, prema riječima Jokovića, kreirane su nove mjere koje se odnose na proivodnju i stavljanje na tržište pilećeg mesa i jaja.
"Ovogodišnjim budžetom podržavamo i razvoj visokoproduktivnog stočnog fonda, te smo u tu svrhu opredijelili 950.000 eura za nabavku visokoproduktivnih steonih junica, gdje će iznos podrške biti 70 odsto ili do maksimalnih 1.500 eura po grlu. Planirana je podrška za nabavku 640 grla", kazao je Joković.
Za mlijeko do 17 centi
Kada su u pitanju premije za mlijeko ove godine će iznositi 17 eurocenti, od čega osam osnovna premija, plus osam za ekstra klasu plus jedan za količinu, što je povećanje, kako je kazao Joković, u iznosu od preko 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
"Ono što je jako bitno je to da ćemo po prvi put primjenjivati geometrijsku sredinu, odnosno da će parametar za kvalitet mlijeka biti prosjek u prethodna tri mjeseca, što će umnogome olakšati položaj naših poljoprivrednih proizvođača", naveo je on.
Dodao je da će premije za sir biće uvećane za 25 odsto, sa osam na 10 eurocenti.
Pčelarstvu 45 odsto više novca nego lani
Za sektor pčelarstva, kako je naveo potpredsjednik Vlade, biće izdvojeno 45 odsto više novca nego lani
"Povećali smo podršku za nabavku matica sa pet eura po matici na sedam eura. Povećali smo podršku za nabavku voska, sa 50 odsto na 60 odsto".
Osim što smo povećali ukupnu podršku, pojednostavili smo procedure za nabavku pčelarskog pribora i opreme i omogućili nabavku većeg asortimana opreme u odnosu na prethodnu godinu. Osim podrške koju smo imali prethodne godine za nabavku djelova košnice, ove godine smo stvorili mogućnost pčelarima nabavke kompletnih košnica, a nastavićemo i sa školom pčelarstva.
Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji 270 eura
Što se tiče biljne proizvodnje kada su u pitanju direktna plaćanja ove godine, Joković je naveo, da postoji veći broj mjera, tako da pored osnovnih direktnih plaćanja koje su do sada sprovođene uvedena su i proizvodno vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji, zatim plaćanja za mlade farmere, dodatna plaćanja za proizvodnju na nekorištenom poljoprivrednom zemljištu kao i od ove godine agroekološke mjera za privatne livade i pašnjake.
"Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji su povećana sa 250 na 270 eura po hektaru. Ove godine su po prvi put uvedena dodatna plaćanja za zasnivanje proizvodnje na prethodno nekorišćenom poljoprivrednom zemljištu u iznosu od 400 eura po hektaru. Tako će premije za svaki novozasnovani hektar iznositi 670 eura po hektaru (270e/ha osnovna premija plus 400e/ha za povrsine koje se po prvi put evidentiraju u SIZEP sistemu kao povrsine u funkciji biljne proizvodnje)", kazao je Joković.
Plaćanja za mlade farmere povećan je sa 10 na 70 eura po hektaru.
"Uveli smo i proizvodno vezana plaćanja za posebne proizvode u sektoru biljne proizvodnje: voće i povrće, žitarice, krompir, maslinovo ulje u iznosu od dodatnih 100eura po hektaru. Cilj nam je da dodatno stimulišemo one koji značajno ulažu u proizvodnju i svoje proizvode plasiraju na tržiste", podvukao je Joković.
Joković je naglasio da je njihov strateško opredjeljenje da u narednom periodu država ima više od 25 odsto organskih proizvođača.
On je saopštio i da su ovogodišnjim budžetom povećane premije koje se ostvaruju po hektaru proizvodne površine, pčelinjem društvu, jedinki živine i uslovnom grlu u stočarstvu sa 450.000 eura na 600.000 eura.
"Organski proizvođači imaju i dodatnih 10 odsto podrške na druge Javne pozive koje kreira i sprovodi Ministarstvo iz nacionalnih sredstava Agrobudžeta", naveo je on.
Joković je dodao da je u okviru mjera zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, Agrobudžetom za 2023. godinu opredijeljen novac za posebne podrške za vino.
"To uključuje novac za restrukturiranje i konverziju vinograda namijenjena registrovanim proizvođačima vina, kao i sredstva za promociju vina udruženjima vinara i drugim sektorskim udruženjima. Naš cilj je proširenje areala uzgoja vinove loze, reanimacija napuštenih vinograda, prilagođavanje vinskog sortimenta razvojnim trendovima, pospješivanje međusobne saradnje vinara i širenje vinske kulture u Crnoj Gori", kazao je on.
Zbog konstantnih zloupotreba kontrolisaće svakoga
On je istakao i da će stepen kontrole ove godine u svim segmentima biti na značajno većem nivou.
"Zbog konstantnih zloupotreba i zaštite naših proizvođača, vršićemo inspekcijski nadzor i kontrola će ići do 100 odsto sve sa ciljem da opredijeljena sredstva odu u prave ruke", naglasio je Jokvoić.
Pojasnio je da je ovogodišnjim Agrobudžetom za mjere ruralnog razvoja opredijeljeno preko osam miliona eura podrške.
"Strateški cilj nam je da mjere koje se tiču investicija u poljoprivredu budu na što većem nivou sve sa ciljem da poljoprivredni proizvođači obezbijede ono što im je neophodno. Nastavićemo kontinuitet podrške investicionim mjerama za sve vidove podrške što se tiče podizanja zasada i opremanja postojećih. Podrška se opredjeljuje u iznosu od 50, 60, 70 odsto od ukupne investicije", kazao je ministar.
Poseban fokus, prema riječima Jokovića, stavljen je na razvoj ruralne infrastrukture gdje će iznos podrške biti 3,73 miliona eura.
"Takođe, novina je da će Ministarstvo za sjeverne opštine izvršiti nabavku mehanizacije i opreme za cišćene snijega, kako bi ruralno seosko stanovništo u zimskim mjesecima moglo nesmetano da funkicioniše", kazao je Jokvoić.
Ribarstvu pet miliona
Budžet za ribarstvo ove godine iznosiće pet miliona.
"Ova podrška će biti usmjerena ka unapređenju i modernizaciji ribarskog sektora u Crnoj Gori... Osim toga, želeći da podržimo naše ribare u nabavci novih plovila i opreme za plovila, osigurali smo sredstva u iznosu od milion i po eura za grantove. Takođe, planiramo da unaprijedimo kopnenu infrastrukturu za vez ribarskih plovila i iskrcaj ulova, te smo za tu namjenu opredijelili dva i po miliona eura.", naveo je Joković.
Dodao je da planiraju, posebno kada su u pitanju nepredviđeni događaji na moru, da osiguraju ribolovna plovila i uzgajališta sa 60 odsto premije, uz maksimalan iznos do 500 eura.
Apelovao na poljoprivrednike da osiguravaju svoju proizvodnju
Joković je saopštio i da su posebnu pažnju posvetili osiguranju u poljoprivredi, gdje će iznos podrške za polise biti uvećan sa 50 na 60 odsto, i istakao da najveći broj opština učestvuje sa dodatnih 25 do 30 odsto.ž
"Ovom prilikoim bih psoebno apelovao na poljoprivredne proizvođače da u što većoj mejri osiguravaju svoju proivodnju, jer svi znamo što se prošle godine dogodilo sa gradom u Malesiji", kazao je Joković.
On je zaključio da će krajem ove nedjelje početi info kampanja agrobudžeta a 2023. godinu po svim opštinama, gdje će detaljno biti objašnjene sve mejre.
"Cilj nam je da svi poljoprivredni proivođači budu informisani i na vrijeme apliciraju na Javne pozive koje će raspisati Ministarstvo. Takođe, unaprijedićemo sistem komunikacije sa proizvođačima, kako direkne tako i elektronske sa ciljem da sredstva budu iskorištena u najvećoj mogućoj mjeri", zaključio je Joković.
Joković: Učinili smo sve u cilju rješavanja viškova malina
Joković je kazao, na pitanje da li će ministarstvo subvencionirati malinare, koji su za danas najavili protest ispred službi Ministrstva poljoprivrede u Bijelom Polju, da je taj Vladin resor učinio sve u cilju rješavanja viškova malina, odnosno nekih 300 tona. “Ministarstvo ni na koji način ne snosi odgovornost za cijenu koju su otkupljivači sami odredili kada su kupovali maline po 4,3 eura. Sada je cijena malina na berzi pala i oni ne mogu da plasiraju te proizvode. Ministarstvo nema mogućnost, niti opredijeljena sredtsva, da nešto učini po tom pitanju”, objasnio je Joković.
Povezani članci
Od IPARD II programa neutrošeno 23 miliona
Iz Ministarstva poljoprivrede su saopštili i da je od IPARD II programa Evropske unije (EU) ostalo 23 miliona eura.
Taj novac se mora iskoristiti ove godine, jer će u suprotnom biti vraćen EU.
Iz ministarstva su naveli da će uputiti pismo Evropskoj komisiji kako bi se taj novac mogao koristiti i sljedeće godine.
Bonus video:
