Vlada je u budžetu za prošlu, a potom i ovu godinu predvidjela zaduženje od 10 miliona eura kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za petu fazu projekta rješavanja stambenih potreba građana po povoljnim uslovima poznatijeg kao “Hiljadu plus” (1000 plus), međutim kada će i formalno startovati ovaj projekat za “Vijesti” iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i uređenja prostora nijesu precizirali.
Iz ovog resora je zvanično rečeno da je Direktorat za razvoj stanovanja i legalizaciju organizovao brojne sastanke po pitanju mogućnosti realizacije pete faze projekta, te intezivno prati situaciju na tržištu koja u krajnjoj mjeri određuje uslove samog projekta, ali nije navedeno da li su završeni pregovori sa CEB-om u vezi sa ovim kreditom i kada se očekuje potpisanje tog ugovora.
”Zbog velikog interesovanja građana da kroz ovaj projekat riješe stambeno pitanje, budžetom za 2023. godinu predvidjeli smo sredstva u iznosu od 10 miliona za realizaciju sljedeće faze. Vrijednost projekta je 20 miliona eura, a koncipiran je tako da Vlada kroz saradnju sa CEB-om obezbijedi iznos od 10 miliona eura, dok će se preostali iznos obezbijediti iz sredstava komercijalnih banaka koje učestvuju u projektu. Sam broj dodijeljenih vaučera ne možemo predvidjeti jer zavisi od više faktora, između ostalog i od broja prijavljenih aplikanata i njihove kreditne sposobnosti, a dosadašnji je prosjek da oko 400 domaćinstava riješi stambeno pitanje po jednoj fazi”, kazali su u ovom Vladinom resoru.
Kako su objasnili, kada je u pitanju broj stanova koji će biti u ponudi to nije nešto što se može predvidjeti, jer zavisi od broja ponuđača stanova koji će se javiti.
”Posebno tome doprinosi i činjenica, odnosno novitet koji je započet u trećoj fazi, a to je da se kroz projekat “1000 plus” mogu kupiti stanovi sa tržišta koji ispunjavaju uslove propisane javnim pozivom. Dakle, nije nužno da građani kupe stambenu jedinicu koja je u našoj ponudi, već istu, uz ispunjenje određenih kriterijuma, mogu sami naći na tržištu, što ujedno utiče i na povećanje ponude”, kazali su u Ministarstvu.
Na pitanje da li se sada znaju okvirni uslovi po kojima će građanima ovaj novac biti dostupan iz Ministarstva su kazali da se kroz projekat nudi fiksna kamatna stopa, maksimalna cijena po metru kvadratnom za koju može biti kupljena stambena jedinica, a koja je u korelaciji sa zvaničnom prosječnom cijenom na tržištu.
”Uz to, definišu se i kumulativna primanja domaćinstva u zavisnosti od broja članova, a imajući u vidu da je uslijed raznih okolnosti došlo do povećanja cijena nekretnina na tržištu, kao i povećanje euribora koji prati rast kamatnih stopa za stambene kredite, u ovako delikatnim uslovima je neophodno da dođe do stabilizacije istih kako bi projekat mogao uspješno da se realizuje”, poručili su iz ovog resora.
Fiksna kamatna stopa u četvrtoj fazi projekta je bila 2,99 odsto, dok je po posljednjim podacima Centralne banke kamatna stopa za stambene kredite odobrene u januaru iznosila 5,92 odsto.
”Vijestima” je u martu prošle godine iz ovog Ministarstva rečeno da je osnovna pretpostavka za petu fazu projekta obezbjeđivanje kreditnih sredstava od strane CEB-a.
”Što znači da slijede aktivnosti na pripremi aplikacije za zajam, komunikacije sa predstavnicima CEB-a povodom uslova kreditiranja i pravila sprovođenja projekta, potpisivanje ugovora o zajmu, ali i komunikacija sa partnerima u sprovođenju projekta - komercijalnim bankama, investitorima, Notarskom komorom Crne Gore. Očekujemo da će i u narednoj fazi uslovi za učešće u projektu biti povoljni. Podsjetićemo da smo i u ovoj, tekućoj fazi, obezbijedili najpovoljnije uslove na tržištu, u cilju omogućavanja građanima Crne Gore da riješe stambeno pitanje”, saopštili su iz Ministarstva.
Iz ovog resora je tada rečeno da u sadašnjoj četvrtoj fazi učesnici projekta kupuju stanove uz fiksnu kamatnu stopu od 2,99 odsto, a učešće u kupoprodajnoj vrijednosti nekretnine nije obavezno.
”Obrada kredita je 0,3 odsto, dok je period otplate kredita do 240 mjeseci (20 godina). Takođe, kroz saradnju sa Notarskom komorom Crne Gore, obezbijeđen je popust od 50 odsto na notarske usluge. Ističemo i da je novina u ovoj fazi projekta ta što je građanima omogućena kupovina bilo kojeg stana koji je dostupan na tržištu, bilo da se radi o starogradnji ili novogradnji ako ispunjava minimalne uslove energetske efikasnosti. Nakon obezbjeđivanja finansijskih sredstava, odnosno potpisivanja Ugovora o zajmu sa CEB-om, pristupiće se realizaciji projektnih aktivnosti: raspisivanje javnih poziva za banke i investitore, sprovođenje komunikacione strategije i raspisivanje javnog poziva za građane”, naveli su lani iz ministarstva.
Do sada stambeno pitanje kroz projekat riješilo 3.037 građana
Iz Ministarstva prostornog planiranja su kazali da se ovaj projekat u kontinuitetu sprovodi od 2010. godine.
”Do sada su uspješno realizovane tri faze, dok je četvrta u završnom procesu. Ukupno do sada, kroz četiri faze, 1532 domaćinstva, odnosno 3937 građana - članova domaćinstava, riješilo je stambeno pitanje kroz ovaj projekat”, kazali su u Ministarstvu.
Bonus video:
