- Na koji način određujete visinu marži na proizvode koji nisu ubrojani u osnovne životne namirnice?
Volijeve marže su uvijek iste, ne rastu za sada, a ako nameti nastave da rastu sigurno će morati. Na nabavnu cijenu nemamo uticaja, određuju je proizvođači, a krajnju cijenu određuju : nabavna cijena, plus troškovi prevoza, plus troškovi skladištenja (sa strogom kontrolom kvaliteta i plaćanjem analiza) plus akciza, plus carina, plus prelevmani, plus PDV...
- Kako komentarišete kritike da su marže koje određuju trgovci u našoj zemlji drastično više u odnosu na zemlje EU i da li smatrate da su marže u vašem trgovačkom lancu usklađene sa kupovnom moći građana?
Te kritike su zlonamjerne i populističke, a nekad je u pitanju i neznanje.
Voli je na raspolaganju svim institucijama, da izanaliziraju razloge uvećanja cijena koje nemaju nikakve veze sa rastom marže, a kamoli sa ektraprofitom. O tome govori činjenica koja se može vidjeti kroz naše bilanse -da je bruto marža veća za 1,19% 2022.godine u odnosu na prethodnu i da je Volijev profit rastao zbog porasta prometa, ne zbog uvećavanja marži. Znamo da zbog inflacije rastu troškovi i da marža mora biti veća, ali sa bruto maržom većom za 1,19% nema ekstraprofita. Podsjećam da su u vrijeme Kovid krize i obustava izvoza trgovci bili ti koji su uspjeli da održe kontinuitet snabdijevanja.
Naš promet je i u ovoj godini veći zbog uvećanja potrošnje i priliva stanovništva iz Ukrajine i Rusije. Porast prometa je u prošloj godini omogućio da povećamo plate našim radnicima i izborimo se sa inflacijom. Jasno je da ogovorni privatni sektor koji izmiruje svoje obaveze puni budžet, a još još jasnije da i zaposleni u privatnom sektoru treba da imaju stabilna primanja.
- Neto plate u kompaniji Voli su uvećane za 38,5% u odnosu na 2021.godinu i trošak zarada u 2022. iznosio 21,2 miliona eura.
- Ukupni troškovi kompanije su u 2021. godini iznosili su 56,1 miliona eura, a u 2022g. su bili veći za 10,6 miliona eura i iznosili su 66,7 miliona eura.
- Kompanija Voli kao jedan od najvećih domaćih investitora je u zadnjih 10 godina investirala 125.7 miliona eura.
Poznat je podatak da su cijene u EU porasle čak do 26,2%, (kao što je slučaj u Mađarskoj), a u Crnoj Gori taj rast je bio nešto više od 18%. Na osnovu analize 500 najprodavanijih artikala, cijene u martu ove godine u odnosu na prethodnu godinu su veće 15,7%. Kao što je poznato, marža koja se primjenjuje na osnovnim životnim namirnicama je ograničena na 7 %.
Razlog za povećanje cijena u Crnoj Gori su poreski nameti i povećanje poreza na dobit sa 9% na 15%, uvođenje akciza i inflacija. Svako uvećanje i uvođenje poreza i akciza mora dovesti do povećanja cijena, a činjenica je da se nabavka uglavnom oslanja na uvoz.
Kod nas su marže 7-8% niže nego što je to slučaj u EU.
Predstavljamo iznose u ukupnoj cijeni proizvoda
Prvi primjer je sir koji uvozimo iz EU, a ta kategorija je u prvih 20 najtraženijih proizvoda, a drugi je bezlkoholni gazirani napitak.
Naša marža je 15%, a udio koji uzima Država je i do 46%.
Drugi primjer je bezalkoholni napitak
U tabeli koja slijedi pikazane su obaveze koje Voli podmiruje iz svog dijela- plaća razne takse, isplaćuje plate za zaposlene, režije, operativne troškove, investira u razvoj i kao što je najavljeno, plaćaće „solidarni doprinos“. Sprovodimo kontrolu kvaliteta i porijekla i na analizu ispravnosti robe trošimo ozbiljna sredstva, godišnje cca 200 hiljada eura.
Podsjećamo da je Voli društveno odgovorna kompanija. Prethodne godine smo uložili 4,7 miliona eura u sport i druge vrste pomoći, a iznos donacija i sponzorastava je duplo veći od socijalnog doprinosa koji je predviđeno da platimo. Cilj nam je da i ubuduće budemo društveno odgovorni i da finansiramo projekte od socijalnog značaja, a sa novim nametima to nažalost nećemo moći. Naša ogovornost je velika, kako prema zaposlenima tako i prema svim privrednim subjektima i pojedincima, a pogotovo prema crnogorskim proizvođačima, svima koji su dio našeg poslovanja i radimo za dobrobit i razvoj naše ekonomije.
Kada je u pitanju kupovna moć, to nije nešto na šta mi možemo uticati.
Svi oni koji se oglašavaju u medijima sa navodima da ostvarujemo ekstreman profit sa neograničenim i drastičnim maržama, treba da se manu populističkih priča i rušenja crnogorske ekonomije i zajedno sa istom da rade na tome da izađemo iz krize.
