Ministarstvo finansija razmatra mogućnost emitovanja dugoročnih obveznica na domaćem tržištu koje bi mogli kupovati građani i pravna lica, saopšteno je “Vijestima” iz ovog resora.
Razlozi za razmatranje ove ideje su što Vlada ove godine mora da vrati 475 miliona eura starih kredita koji dospijevaju na naplatu i kamata na te iznose, što domaće i strane banke Vladi nude kredite po efektivnim kamatnim stopama koje prelaze 10 odsto, dok istovremeno građani i privreda u bankama drže depozite od 5,2 milijarde eura, a prosječna kamata, prema podacima Centralne banka za januar, na depozite oročene na preko pet godina iznosi 1,64 odsto.
Cilj emitovanja domaćih obveznica bio bi da njihovi kupci dobiju godišnje prinose veće nego što im banke sada daju kamatu na štednju, a država bi se na ovaj način zadužila po znatno nižim kamatnim stopama. Hrvatska se u februaru zadužila emitovanjem domaćih obveznica za 1,85 milijardi eura, dok će kupci na njih imati prinos od 3,65 odsto. Rok dospijeća je dvije godine, a, kako su tada saopštili iz Vlade Hrvatske, kupci će imati korist kao da su novac oročili na dvije godine uz kamatu od 3,65 odsto, umjesto kamate koja je u njihovim bankama prosječno iznosila 0,5 odsto.
Postoji prostor za emisiju
Predsjednik Upravnog odbora Hipotekarne banke Esad Zaimović, za “Vijesti” na ovu temu, kazao je da postoji prostor za emitovanje domaćih obveznica jer u bankama postoji višak depozita, ali da postoje i rizici zbog čega bi sve trebalo pažljivo analizirati i pripremiti.
Izvršna direktorica Montenegro berze Milena Vučinić kazala je “Vijestima” da ta institucija ima tehničke i kadrovske potencijale da sprovede taj postupak, kao i da je to dobra ideja koja bi doprinijela većoj aktivnosti na tržištu kapitala.
Član Savjeta Crnogorske asocijacije malih akcionara (CAMA), čiji su članovi vrlo aktivni na tržištu kapitala, Tripko Krgović kazao je da očekuje veliko interesovanje za kupovinu tih akcija, da bi se država jeftinije zadužila, a kupci imali veći prinos nego da taj novac drže u bankama.
”Ministarstvo finansija razmatra sve mogućnosti i modele zaduživanja do preostalih 500 miliona eura, koliko je ostalo prostora prema godišnjem zakonu o budžetu i odluci o zaduživanju, pa i mogućnost emisije dugoročnih obveznica na domaćem tržištu. Nakon sprovedene analize svih mogućnosti finansiranja, Ministarstvo će donijeti i zvaničnu odluku na koji način je najisplativije da obezbijedi sredstva, kako bi se stvorili uslovi za nesmetano izmirenje svih obaveza planiranih budžetom, a prije svega otplatu duga u skladu sa rokovima dospijeća”, naveli su iz ovog resora ministra Aleksandra Damjanovića.
Depoziti rekordni, kamate na štednju niske
Zaimović je kazao da su depoziti u crnogorskim bankama na rekordnom nivou, i da je tačno da su kamatne stope na depozite, osim kod par banaka, na veoma niskom nivou.
”Ozbiljnija analiza bi pokazala da su ovakvi pokazatelji rezultat, ili bolje rečeno posljedica, nekoliko faktora, od kojih su najznačajniji: - povjerenje u bankarski sektor - građani i privreda i dalje vjeruju u stabilnost bankarskog sektora, uprkos negativnim informacijama iz okruženja, pa su depoziti stabilni i na visokom nivou; politička nestabilnost - vlasnici kapitala se uzdržavaju od novih investicionih aranžmana u uslovima nepredvidivog ambijenta, koji je prouzrokovan političkom i ekonomskom nestabilnošću, tako da taj neupotrijebljeni kapital ostaje u bankama kao depozit; nesklonost banaka da investiraju u uslovima povećanih rizika - stroga bankarska regulativa ne ostavlja bankama puno prostora za povećanje plasmana u uslovima povećanog rizika, tako da banke svoje viškove likvidnosti radije drže na računima nego da investiraju u nove projekte”, naveo je Zaimović.
On je kazao da je uzrok rasta depozita i dolazak stanovništva iz Ukrajine i Rusije, koji su preselili dio biznisa i kapitala u Crnu Goru, kao i da je logična posljedica svih tih dešavanja pad kamatnih stopa na depozite.
“Iz aktuelnih podataka o viškovima likvidnosti u bankama svakako da postoji prostor da se država zaduži kod građana i privrede kroz emisiju obveznica, s tim što treba biti oprezan prilikom procjene uspješnosti takve emisije. Neuspjeh emisije bi značio i da građani nemaju povjerenja u institucije države, prvenstveno Vladu. Kamatna stopa na te obveznice bi sigurno bila veća od stope na depozite u bankama, ali to sigurno neće biti jedini kriterijum na osnovu kog bi građani i privreda odlučili da investiraju svoj kapital u te obveznice. Zbog svega toga bi bilo dobro uraditi neku analizu ili istraživanje sklonosti investitora da kupuju takve obveznice”, kazao je Zaimović.
On je naveo da bi u slučaju emisije trebalo razmotriti opcije trgovine tim hartijama na Montenegro berzi, kao i ostalim modalitetima korišćenja i prometovanja tih hartija, kao što je korišćenje obveznica kao zaloga za kredit, plaćanje poreskih i ostalih dažbina uz neki diskont i slično, kako bi hartije dobile na atraktivnosti i podstakle potencijalne investitore da ih kupuju.
Berza spremna da se uključi
Vučinić je navela da je Montenegro berza za državu uspješno obavila primarni plasman obveznica, 2014. i 2019. godine, tako da ima iskustvo u obavljanju tog posla.
”Ekonomske prilike su takve da kamatne stope na kredite građana i privrede rastu, dok su kamatne stope na depozite i dalje veoma niske. Likvidnost bankarskog sistema i depoziti građana su izuzetno visoki. Privreda i građani deponuju novac u bankama po niskim kamatnim stopama ili ih samo čuvaju bez oročavanja i prava na prihod u vidu kamate. U navedenoj situaciji Vlada bi trebalo da iskoristiti priliku da se zaduži na crnogorskom tržištu kapitala na način što će da iskoristi slobodna sredstva koja se nalaze kao neoročeni depoziti kod banaka i sredstva koja se nalaze u ‘slamaricama’, odnosno da donese odluku o zaduživanju na domaćem tržištu kroz emisiju obveznica”, kazala je Vučinić.
Ona je navela da tim i članovi berze, brokeri i investicioni savjetnici imaju sve zakonske, tehničke i stručne kapacitete da sprovedu primarni plasman državne obveznice, kao i da nakon toga obavljaju transakcije obveznicama na sekundarnom tržištu.
”Brokeri i investicioni savjetnici već imaju veliku bazu svojih klijenata. Kada postoji ekonomski interes za građane, privredu, institucionalne investitore, odmah se svi pokreću i sa lakoćom pronalaze put do brokera koji im pruža usluge oko trgovanja finansijskim instrumentima. Treba voditi računa o nominalnoj vrijednosti emitovane obveznice, kao i o minimalnoj količini za svaku pojedinačnu ponudu, kako bi ih država učinila dostupnim svim punoljetnim građanima”, navela je Vučinić.
On je kazala i da je u razvijenim ekonomijama berza glavno mjesto za sakupljanje kapitala, pa bi bilo prirodno da Crna Gora mnogo više koristi Montenegro berzu i direktno doprinese aktiviranju i daljem razvijanju svog tržište kapitala.
Krgović: Emisija bi mogla biti veoma uspješna
Krgović je kazao da bi emisija obveznica, uz dobru organizaciju, mogla biti veoma uspješna.
”S obzirom na visinu depozita kojim trenutno građanstvo i privreda raspolažu, emisija državnih obveznica uz zadovoljavajući prinos, ali i odgovarajuće kanale prodaje, mogla bi biti jako uspješna na način da državi omogući da se jeftinije zaduži, a deponentima da nađu alternativu za bezobrazno niske kamatne stope na depozite crnogorskih banaka. Ovakav potez uticao bi svakako na dinamiku na tržištu kapitala, koje se nakon ulaska države kroz akcije Luke Bar konačno probudilo. Trenutno na domaćem tržištu postoji nekoliko dividendih hartija sa prinosima koji su se kretali u rasponu od tri do osam odsto, ali uz veliki problem likvidnosti jer nije lako plasirati veće količine novca”, kazao je Krgović.
Bonus video:
