Sinu aktuelnog šefa države Blažu Đukanoviću, koji se godinama bavi isplativim biznisom u oblasti energetike i dobija vrijedne poslove od države, državni Investiciono-razvojni fond (IRF) odobrio je u posljednjih pet godina više od osam miliona eura, kroz povoljne kredite i faktoring (preuzimanje dugova uz određenu kamatu).
Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), nakon kredita od 1,5 miliona eura koji je mlađi Đukanović 2019. godine dobio od IRF-a za gradnju male hidroelektrane, državni fond mu je 2019. i 2022. godine odobrio još dva manja, kao i pet zahtjeva za faktoring u milionskim iznosima.
Iz IRF-a su kazali da se od početka 2021. godine, kada je odgovornost za vođenje IRF-a preuzelo novo rukovodstvo, postupa isključivo profesionalno i neselektivno prema svakom potencijalnom klijentu.
”Što će, sigurni smo, potvrdiće svaki klijent koji je u ovom periodu imao komunikaciju sa službama i organima IRF-a. Na tu činjenicu smo posebno ponosni”, rekao je za CIN-CG predsjednik Odbora direktora IRF-a Velizar Kaluđerović.
Fond je osnovala Vlada u cilju podsticanja i ubrzanja privrednog razvoja Crne Gore, kroz povoljne zajmove.
Blažo Đukanović u zahtjevima za kredite i faktoring, u koje je CIN-CG imao uvid, nije navodio porijeklo imovine ili sredstava, s obzirom na to da je član porodice politički eksponirane osobe.
Podaci koje je CIN-CG dobio od IRF-a putem slobodnog pristupa informacijama, pokazuju da je firma sina predsjednika države Mila Đukanovića, BB Solar indirektno, kao podizvođač učestvovala u najvrednijem projektu u Crnoj Gori - izgradnji prioritetne dionice auto-puta Bar - Boljare, koja je koštala oko milijardu eura. Mlađi Đukanović je imao poslove milionskih vrijednosti na trajnom napajanju auto-puta električnom energijom.
Prije nego što je razgranao biznis, mladi Đukanović je bez ikakvog iskustva, čim je formirao firmu, od države dobio poslove u okviru Montesol projekta beskamatnih kredita za domaćinstva radi ugradnje solarnih kolektora.
U taj posao, koji je krenuo 2011. godine, mlađeg Đukanovića je, kako je pisao Monitor, Vlada uključila naknadno, raspisujući novi tender 2012. kako bi njegovoj firmi dala licencu.
Kroz taj projekat je Vlada na čijem je čelu bio Milo Đukanović, 2012. godine BB Solaru dodijelila 820 hiljada eura za ugradnju solarnih panela na UN Eko zgradi u Podgorici.
Osim ovog posla, preduzeća sina šefa države učestvovala su i u drugim značajnim poslovima sa državom - od projekata zamjene rasvjete u više crnogorskih opština, izgradnje malih hidroelektrana (mHE), ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pa do izgradnje elektro-mreže za dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa.
Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) BB Solar je osnovan 2011. godine, a djelatnost mu je postavljanje električnih instalacija. Mlađi Đukanović ima 50 odsto vlasništva u toj firmi, a 50 odsto njegov poslovni partner Ivan Burzanović. Blažo Đukanović je 2014. godine s Burzanovićem osnovao i preduzeće za proizvodnju električne energije BB Hidro.
Blažu je njegov otac 2018. godine prepustio i svoju firmu Capital invest, nakon što je ponovo izabran za predsjednika države. Mlađi Đukanović je preko Capital investa suosnivač firme Kodio sa 39 odsto akcijskog kapitala. Đukanović je to preduzeće za informacione tehnologije osnovao 2018. godine sa više poslovnih partnera.
Prije ulaska u biznis, 2006. godine, kada je postao punoljetan, Blažo Đukanović je od svoga strica, vlasnika Prve banke Aca Đukanovića dobio dva poslovna prostora u tada luksuznoj zgradi Vektra u Podgorici - od 412 i 47 kvadrata.
Izgradnju Vektre, koju je gradio Dragan Brković, kum Mila Đukanovića, pratile su kontroverze. Vlada je tamo od Brkovića kupovala stanove po cijeni nekoliko puta većoj od tržišne. Koliko je poslovne prostore ogromne kvadrature tamo platila porodica Đukanović, nije poznato.
U ranijim imovinskim kartonima Mila Đukanovića, kada su prijavljivani prihodi njegovog sina dok je živio s njim, pisalo je da je Blažo te poslovne prostore izdavao za oko 11 hiljada eura mjesečno.
Kod IRF-a povoljnije do kredita nego kod strica
Krediti državnog IRF-a su najpovoljniji, jer je da bi se podstakla privreda, kamata je značajno manja nego kod komercijalnih banaka. Stric Blaža Đukanovića, Aco Đukanović, ima komercijalnu banku u Crnoj Gori, ali posljednjih godina nema podataka da je Blažo kredit uzimao kod njega.
U zahtjevima za kredite kod IRF-a, Blažo Đukanović je naveo da je njegov BB Hidro ranije dobio dva manja kredita od stričeve Prve banke - jedan od 55 hiljada eura (rok otplate maj 2020), a drugi od 30 hiljada (rok otplate decembar 2019).
Kod IRF-a BB Hidro je prvi kredit od 1,5 miliona eura, za izgradnju male hidroelektrane (mHE) Bistrica u Kolašinu, dobio 2018. godine.
Kredit je dat preko komercijalne banke na rok otplate od deset godina, uz grejs period od osam mjeseci i uz fiksnu kamatu od dva odsto.
Prema podacima koje je CIN-CG dobio od Centralne banke Crne Gore (CBCG), prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (PPKES) na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, 2018. godine je za privredu iznosila 5,24 odsto.
Ugovor o kreditu između IRF i Hipotekarne banke, za korisnika kredita BB Hidro, bio je tajan sve do promjene vlasti i izbora novog Odbora direktora IRF-a. Nova uprava IRF-a s tog ugovora skinula je oznaku tajnosti 5. aprila 2021.
I ugovori o kreditima i faktoring za BB Solar bivša uprava je bila proglasila tajnim.
BB Solaru kredite odobrava i nova uprava IRF-a
Iako je povoljan kredit koji je BB Hidro dobio od IRF-a za posao vezan za koncesioni aranžman sa državom, godinama bio na meti kritika tadašnje opozicije i dijela NVO sektora, njegova druga firma BB Solar je od IRF-a dobila dva kredita, pokazala je dokumentacija koju je dobio CIN-CG.
Prvi iz 2019. godine iznosio je 150 hiljada eura. Drugi kredit, od 500 hiljada eura, Blažu Đukanoviću odobrila je nova uprava IRF-a 2022. godine. Oba kredita su za nabavku obrtnih sredstava, na 12 mjeseci. Prvi je odobren uz efektivnu kamatnu stopa od 4,22 odsto, a drugi uz kamtu od 3,44 odsto.
Nova uprava IRF-a pojašnjava da je kreditna aplikacija BB Solara ispunila sve uslove zahtijevane procedurama.
”Kod takvog stanja stvari, odbijanje njegovog zahtjeva predstavljalo bi nepoštovanje naših procedura koje važe jednako za sve klijente. Posebno naglašavam da nije u nadležnosti u IRF-a da cijeni i presuđuje o tome da li je neki pojedinac imovinu sticao i uvećavao korišćenjem privilegovanog statusa koji mu obezbjeđuje visokopozicionirani bliski srodnik. To pitanje je u nadležnosti drugih subjekata, odnosno nadležnih državnih organa”, rekao je za CIN-CG predsjednik Odbora direktora IRF-a Velizar Kaluđerović.
BB Solaru je u posljednjih pet godina IRF odobrio pet faktoringa (otkup dugova), čime je državni fond na određeni period preuzeo dugove BB Solara prema dobavljačima kao što su Ramel, ETG group, Bjelmont, Kips, Eurozox, Team group, Siemens…
U 2019. godini IRF je BB Solaru odobrio faktoring od tri miliona eura, u novembru 2020. do 1,5 miliona, a u decembru 2021. godine milion eura.
IRF je prošle godine, i nakon promjene rukovodstva, BB Solaru odobrio dva faktoringa, jedan do 600 hiljada eura, a drugi do 2,1 milion. Protiv bivšeg rukovodstva IRF-a, na čelu sa Zoranom Vukčevićem, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je prošle godine optužnicu zbog sumnje da su falsifikovali ugovore o radu i sebi nezakonito ugovorili pravo na isplatu otpremnine. Optužnica je podignuta po prijavi nove uprave IRF-a.
Vukčević je 2021. godine hapšen zbog afere Abu Dabi fond, u kojoj je budžet Crne Gore oštećen za više desetina miliona eura.
IRF je faktoring BB Solaru odobravao sa rokom dospijeća plaćanja obaveza do 180 dana, uz kamatu koja se kretala u rasponu od 2,9 do 4,2 odsto u posljednjih pet godina.
Prema podacima CBCG, prosječna efektivna kamatna stopa na faktoring u tom periodu kretala se od 2,97 do 3,74 odsto. Pored IRF-a, faktoring odobravaju dva faktoring društva.
Faktoring je finansijski posao u kojem se kupuju potraživanja za prodatu robu ili izvršenu uslugu prije dospijeća za naplatu. U konkretnom slučaju, IRF je BB Solaru platio dugove za robu i usluge, a to preduzeće je IRF-u vratilo novac za šest mjesecu uvećan za utvrđenu kamatu.
Đukanovićeva firma gradila trafo-stanice na auto-putu
Iz faktura za usluge i opremu dostavljenim IRF-u uz zahtjev za odobravanje faktoringa, vidi se da je BB Solar učestvovao u izgradnji elektro-mreže za dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa, skriven iza druge firme, iako se nije prijavio na tender državnog Monteputa, raspisan sredinom 2019.
Posao vrijedan 38,2 miliona eura iz drugog pokušaja, u septembru 2019. nakon što je prvi tender poništen zbog neispravnih ponuda, dobili su podgoričko preduzeće Novi Volvox i budvansko Electro team. Novi Volvox je dao ponudu za I i III partiju, a Electro team za II partiju na ovom tenderu.
Partija I obuhvatala je izgradnju trafo-stanice “auto-put 1” sa priključnim dalekovodima i opremanje dalekovoda u trafo-stanici “Podgorica 1”. Vrijednost radova je 9.858.111, sa porezom na dodatu vrijednost.
U ugovorima sa Novim Volvoxom navedeno je da partija III, vrijedna oko 19,6 miliona eura, obuhvata izgradnju trafo-stanice sa kablovskim razvodom i sistemom daljinskog upravljanja za napajanje objekata duž trase na dionici auto-puta Smokovac - Mateševo.
Poslovi u partiji II, vrijedni 8,7 miliona eura, koja je pripala preduzeću Electro team, obuhvatali su izgradnju trafo-stanice “autoput 2” sa priključnim dalekovodima.
Većinski vlasnik (86 odsto) firme Novi Volvox je Milan Ivanović, posredstvom firm Seed capital partners, dok je vlasnik Electro teama Jelena Milović.
Dostupne fakture iz dokumentacije predate IRF-u, pokazuju da je BB Solar angažovan na poslovima u okviru III partije, koju je na tenderu dobio Novi Volvox i koja je bila najskuplja.
Iz Electro teama su za CIN-CG rekli da BB Solar nije bio njihov podizvođač.
”Imenovana kompanija nije bila naš podizvođač na poslu izgradnje trafo-stanice ‘autoput 2’ 110/20kV sa priključnim dalekovodima koji smo realizovali, kao ni na bilo kom drugom projektu”, rekla je izvršna direktorica Electro teama Jelena Milović.
Na pitanje CIN-CG o udjelu BB Solara u njihovom dijelu posla i vrijednosti izvedenih radova, iz Novog Volvoxa nijesu odgovorili. Na pitanja nije odgovoreno ni iz BB Solara.
Monteput je za ovaj posao novac obezbijedio iz kredita od IRF-a. Ugovor o kreditu između IRF-a i Monteputa zaključen je u maju 2019. godine i bio je tajan sve do aprila 2021. kada je novi Odbor direktora IRF-a skinuo oznaku tajnosti.
NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) ranije je objavila da je kredit Monteputu odobren uz grejs period do 36 mjeseci i fiksnu kamatu od 3,5 odsto na godišnjem nivou. Rok otplate kredita je 96 mjeseci.
Državne kompanije Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) otkupiće energetsku infrastrukturu na auto-putu od Monteputa, jer shodno Zakonu o energetici ove dvije firme upravljaju elektroenergetskom infrastrukturom u državi.
”Prihodi od prodaje energetske infrastrukture za potrebe napajanja električnom energijom auto-puta Bar - Boljare, dionica Smokovac - Mateševo po ugovorima CEDIS-a i CGES-a planirani su u iznosu od oko 42,5 miliona eura”, piše u Planu rada Monteputa za ovu godinu.
Planirano je da otkup energetske infrastrukture bude završen ove godine kako bi Monteput vratio kredit IRF-u u punom iznosu, piše u Planu.
Prioritetnu dionicu auto-puta od Podgorice do Kolašina (Smokovac - Mateševo), dugu 41 kilometar, izgradila je kineska državna kompanija China Road & Bridge Corporation (CRBC). Gradnja je počela 2015. godine u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i trajala je sedam godina, a rok za završetak radova probijan je pet puta.
Poslovi trajnog napajanja auto-puta strujom bili su među “zaboravljenima” (nijesu obuhvaćeni projektnim zadatkom i ponudom za gradnju auto-puta) zajedno sa petljom “Smokovac”, vodovodnom mrežom i dijelom pristupnih puteva, što je, uz dodatne radove, cijenu izgradnje povećalo za oko 100 miliona eura.
IRF: Klijent nije obavezan da popuni dio Upitnika o porijeklu sredstava
Zahtjev za dobijanje kredita kod Investiciono-razvojnog fonda sadrži Upitnik o politički eksponiranim licima, u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. U Upitniku je mlađi Đukanović naveo da je član porodice osobe na istaknutom javnom položaju, ali nije popunio dio koji se odnosi na porijeklo novca ili imovine “koji su ili će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije”.
Na pitanje CIN-CG da li je mlađi Đukanović prekršio zakon nepopunjavanjem dijela Upitnika o porijeklu imovine, iz IRF-a su odgovorili da je on, u skladu sa procedurama Investiciono-razvojnog fonda, dostavio potrebnu dokumentaciju.
”Klijent nije u obavezi popuniti dio Upitnika koji se odnosi na porijeklo sredstava koji su predmet poslovnog odnosa, imajući u vidu da klijent podnosi Investiciono-razvojnom fondu zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava”, rekli su iz IRF-a.
”Pandora” još čeka da je SDT otvori
Mlađi Đukanović je imao “poslove” i u inostranstvu. Globalna istraga poznata kao “Pandora papiri” otkrila je da su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju imovinom skrivajući se iza mreže kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.
Kako je objavila NVO MANS, koja je učestvovala u istrazi Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ), Milo Đukanović je formirao Victoria Trust, a Blažo Capecastel Trust. Trastovi su uspostavljeni na period od 80 godina, a kompanija koja njima upravlja je ovlašćena da za račun Đukanovića može kupovati i prodavati nekretnine i firme, otvarati nove kompanije i žiro račune, davati i uzimati kredite i obavljati razne druge poslove.
Milo Đukanović je, u odgovorima na pitanja MANS-a i ICIJ, potvrdio da je osnovao Victoria Trust, ali je kazao da nije imao nikakvih poslovnih transakcija niti otvorenih bankarskih računa i da je vrlo brzo vlasništvo prenio na sina, jer se vratio na funkciju premijera, nakon što se kratko povukao.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo je 2021. godine izviđaj o ovom slučaju i saslušalo mlađeg Đukanovića dok je njegovom ocu dozvoljeno da dostavi pisano izjašnjenje.
Na pitanje CIN-CG da li je izviđaj okončan SDT nije odgovorilo.
Koncesija od oca u ime države
BB Hidro je ušao u profitabilan posao izgradnje malih hidroelektrana (mHE) jer je prethodna DPS vlast garantovala otkup električne energije po podsticajnoj cijeni. Podsticaje su godinama plaćali i građani na računima za struju i iz državnog budžeta uz veliko protivljenje NVO i dijela javnosti, ne samo zbog milionskih podsticaja, već i zbog ugrožavanja rijeka i životne sredine.
Te poslove su dobijala preduzeća bliska prethodnoj DPS vlasti.
Za izgradnju mHE Bistrica u Kolašinu, koncesiju preduzeću mlađeg Đukanovića potpisao je u oktobru 2016. godine, upravo njegov otac dok je bio predsjednik Vlade.
Mlađi Đukanović je koncesiju za mHE “Slatina” u Kolašinu dobio godinu kasnije, ali je nakon promjene vlasti i smjene DPS-a, Vlada Zdravka Krivokapića sredinom janura 2021. godine obustavila postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana do završetka kontrole procedure i zakonitosti zaključenih ugovora o koncesiji. Odluci je prethodio višednevni protest mještana na sjeveru Crne Gore zbog devastacije životne sredine i malih rijeka.
Zbog toga je Blažo Đukanović tužio državu, tražeći naknadu štete i izmaklu dobit. Postupak u Privrednom sudu počeo je krajem februara ove godine.
Rekonstrukcija Termoelektrane i pored upozorenja
Krajem novembra 2019. godine BB Solar je u konzorcijumu sa nekoliko firmi pobijedio na tenderu državne Elektroprivrede (EPCG) za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja.
Konzorcijum kojeg čine kineska kompanija Dec International i domaće firme Bemax, BB Solar i Permonte ponudili su 54.427.700 eura za rekonstrukciju TE, koja je počela tek u aprilu prošle godine, iako je plan bio da se završi do 2021.
EPCG je u taj posao ušla i pored kritika dijela NVO, EU i stručne javnosti i upozorenja da tehnički nije moguće izvesti rekonstrukciju stare termoelektrane da bi ona zadovoljila nove, oštrije standarde evropske Direktive o industrijskim emisijama. Upozoreno je i da lider konzorcijuma, kineska kompanija neće raditi po evropskim standardima, već po kineskim koji su mnogo blaži.
Iz Energetske zajednice (EZ) Crna Gora je u februaru dobila još jedno upozorenje zbog TE, koja je još 2020. godine prekoračila 20 hiljada radnih sati dozvoljenih za period do 2023.
”Nakon isteka 20.000 sati, postrojenja mogu ostati u pogonu samo ako ispunjavaju (strože) standarde Direktive o industrijskim emisijama. To nije slučaj sa TE Pljevlja. Radni sati TE Pljevlja su istekli 2020. godine. Ovaj predmet je već otvoren od aprila 2021. godine”, naveo je Sekretarijat EZ u mišljenju koje je 9. februara ove godine uputio Vladi Crne Gore.
Na sastanku sa članovima Odbora za ekonomiju crnogorskog parlamenta sredinom februara ove godine, predstavnici EZ su rekli da Crna Gora mora svoje zakonodavstvo uskladiti sa evropskim i do juna donijeti nacionalni energetski i klimatski plan u kom će pisati kada i kako će se TE isključiti.
Crna Gora je jedna od potpisnica Sporazuma o EZ koja povezuje Evropsku uniju i države jugoistočne Evrope i Crnomorskog regiona.
Ako potpisnica Sporazuma uporno ne ispunjava svoje obaveze, Ministarski savjet EZ može suspendovati određena prava iz Sporazuma, uključujući glasačka i pravo učešća na sastancima ili mehanizmima predviđenim Sporazumom, što se u januaru 2021. desilo Bosni i Hercegovini.
IRF odbio da odobri reprogram kredita Edinu Kolareviću
Velizar Kaluđerović kaže da se potvrda da IRF postupa profesionalno i neselektivno može naći i u primjeru da su odbili zahtjev preduzeća DP Hotel Facility, čiji je osnivač i vlasnik Edin Kolarević, sestrić aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Ta kompanija je tražila reprogram kredita od pet miliona eura, a zbog odbijanja IRF-a da joj odobri reprogram pokrenula je spor pred Privrednim sudom koji je u toku.
”Dakle, IRF je i prema ovom klijentu postupio profesionalno i neselektivno odbijanjem zahtjeva za reprogram kredita, jer za to nije ispunio uslove koji se zahtijevaju našim procedurama”, rekao je Kaluđerović.
Stanovi u Podgorici i na Žabljaku
Prema podacima iz katastra, Blažo Đukanović ima nekretnine na Žabljaku i u Podgorici.
U Podgorici ima stan od 200 kvadrata u zgradi na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. On je taj stan dobio na poklon, piše u katastru. U Podgorici su na njega upisani i poslovni prostori od 47 i 412 kvadrata u zgradi Vektre.
Na Žabljaku Blažo Đukanović ima dva stana u zgradi Razvršja, od 124 i 75 kvadrata, kao i garažu od 17 kvadrata.
Na BB Solar u katastru je upisan stan od 93 kvadrata na Gorici, poslovni prostori u Staroj varoši i Kruševcu, kao i nekoliko hiljada kvadrata livada u Donjim Kokotima. U vlasništvu BB Hidro je mala hidroelektrana Bistrica.
Bonus video:
