Osiguravajuća djelatnost kod nas, u osnovi dijeli sudbinu cjelokupne ekonomije Crne Gore. Kao što zaostajemo za standardom zemalja EU, tako i u osiguranju zaostajemo za prosječnom premijom tih zemalja. Prosječna osiguravajuća premija po glavi stanovnika (per capita) u Crnoj Gori u 2021. godini iznosila je 159 eura i kada je uporedimo sa EU prosjekom, jasno je gdje se trenutno nalazimo.
Ovo je u intervjuu za “Vijesti” kazao izvršni direktor “Sava osiguranja” Nebojša Šćekić koji najveći potencijal za dalji rast ovog tržišta vidi u neobaveznim, prije svega imovinskim osiguranjima zbog najavljenih i planiranih velikih infrastrukturnih projekata, kao i projekata u oblasti turizma.
”Glavna stvar koja bi morala da se uradi kako bi poslovna klima bila bolja je da napokon profunkcioniše vladavina prava u punom obimu. Ako svi budu imali jednak tretman i ako poslovno okruženje bude stabilno i predvidljivo, vrlo brzo, već za nekoliko godina će se vidjeti snažni pomaci naprijed”, ocijenio je Šćekić.
Šta su iz Vašeg ugla najveći problemi na crnogorskom tržištu osiguranja i kako ih rješavati?
Osiguravajuća djelatnost kod nas, u osnovi dijeli sudbinu cjelokupne ekonomije Crne Gore. Kao što zaostajemo za standardom zemalja EU, tako i u osiguranju zaostajemo za prosječnom premijom tih zemalja. Prosječna osiguravajuća premija po glavi stanovnika (per capita) u Crnoj Gori u 2021. godini iznosila je 159 eura i kada je uporedimo sa EU prosjekom, jasno je gdje se trenutno nalazimo. Tržište osiguranja istina dijeli sudbinu cijele privrede, ali moram naglasiti da smo kao tržište stabilniji od većine u našoj ekonomiji. Pored toga, mislim i da svi zajedno u našoj branši ne radimo dovoljno na edukaciji stanovništva i kompanija, kako bi povećali njihovu svjesnost o potrebi za preuzimanjem njihovih rizika od strane osiguravajućih kuća. Mislim da je to najveći problem na koji realno možemo da utičemo.
Da li je postojeća regulativa dovoljna za uređenost crnogorskog tržišta osiguranja? Treba li nešto unaprijediti?
Djelatnost osiguranja svuda u svijetu je striktno uređena, pa tako i kod nas. Ono što vremenom htjeli to ili ne, moramo uraditi, jeste da domaću regulativu uskladimo sa EU i mislim da je naš regulator do sada dosta uradio na tom planu. Pored korišćenja evropskih iskustava, mora se voditi računa i o ambijentalnim karakteristikama u Crnoj Gori i naći odgovarajući balans do momenta kada stupimo u članstvo. Možda sa moje strane dobronamjeran savjet da prilikom izrade novih propisa, kolege iz Agencije za nadzor osiguranja, još više uključe stručnjake iz osiguravajućih kompanija na našem tržištu. Svi imamo isti cilj, svi želimo da nam tržište bude stabilno i prosperitetno, pa bi zbog toga i češće konsultacije o otvorenim pitanjima sa ljudima koji već preko svojih grupa imaju pristup EU znanju i praksi, bile veoma poželjne i korisne.
Gdje vidite potencijal za dalji rast ovog tržišta u Crnoj Gori?
Na tržištu osiguranja u Crnoj Gori još dominiraju obavezne vrste osiguranja, a to je kao što znate odlika slabije razvijenih tržišta. Najveći potencijal za rast vidim u neobaveznim, prije svega imovinskim osiguranjima zbog najavljenih i planiranih velikih infrastrukturnih projekata, kao i projekata u oblasti turizma. Mislim da tu ima prostora za značajniji rast u predstojećim godinama. Takođe, smatram da će digitalizacija, koja je sve više prisutna u osiguranju, dodatno privući nove klijente zbog jednostavnog pristupa proizvodima koje nudimo. Mi jesmo malo tržište, ali moramo pratiti moderne trendove koji dolaze prije svega iz EU, trudeći se da širimo asortiman ponude i edukujemo stanovništvo. Često se zaboravlja i još jedna bitna uloga osiguranja. Osiguravajuće kompanije nisu samo tu da nadoknade štete. One su svuda u svijetu veliki agregatori kapitala i samim tim značajno utiču na razvoj zemlje, pa je i njihov značaj za društvo zbog toga ogroman. To treba da imaju u vidu donosioci odluka u našoj zemlji.
Na koji način se može unaprijediti poslovna klima u Crnoj Gori? Šta po tom pitanju može Vlada dodatno uraditi?
Nisam pristalica tržišta gdje se vlada/država previše miješa. Dokaz tome su i rezultati privrede, koji su u zadnje vrijeme dobri, ako uporedimo to sa burnom situacijom na političkoj sceni. Glavna stvar koja bi morala da se uradi kako bi poslovna klima bila bolja je da napokon profunkcioniše vladavina prava u punom obimu. Ako svi budu imali jednak tretman i ako poslovno okruženje bude stabilno i predvidljivo, vrlo brzo, već za nekoliko godina će se vidjeti snažni pomaci naprijed. Vladi želim da se ne miješa previše, već da se samo trudi da otklanja biznis barijere, privrednici će se vjerujem sami izboriti sa ostalim izazovima. Kada je osiguranje u pitanju, stvar je vrlo jednostavna. Ne treba političari svaki put kada se desi neki veliki požar ili poplava da to koriste samo za političke kampanje i fotografisanje sa oštećenim pojedincima i kompanijama. Treba već danas jasno da ih pozovu da se osiguraju, da te troškove i obaveze po tim rizicima osiguravajuće kompanije preuzmu na sebe, a da Vlada novac daje za socijalno ugrožene kategorije, kojima je u takvim situacijama pomoć neophodna. Osiguravajuće kuće će se pobrinuti za sve ostale.
Gdje je crnogorsko tržište osiguranja u odnosu na zemlje regiona?
Možda smo dosta daleko od zemalja EU, ali kada su zemlje regiona u pitanju, pozicija našeg tržišta je bolja. Ako izuzmemo tržište Hrvatske i Slovenije koje su već u EU i koje u odnosu na nas imaju značajno veću premiju po glavi stanovnika (Hrvatska 386 eura i Slovenija 1237 eura), možemo reći da smo lideru kod zemalja regiona koje nisu članice EU. Naša premija po glavi stanovnika od 159 eura u 2021. godini je nešto veća od 149 eura u Srbiji, a značajno veća od premija po glavi stanovnika u ostalim zemljama regiona. Mislim da svi mi u regionu, osim možda Slovenije koja je ipak daleko ispred svih nas, imamo dosta prostora za razvoj i napredak. Sa inicijativama koje nas povezuju, sa razmjenom iskustava – što donekle radimo godinama unazad na raznim regionalnim konferencijama, smatram da osiguravajući biznis ima veliki potencijal za dalji razvoj.
Šta možemo očekivati od “Sava osiguranja” u narednim godinama?
Slogan našeg društva glasi “Nikad sami” i to je snažno obećanje na kom “Sava osiguranje” temelji svoje poslovanje i naši klijenti i građani Crne Gorem mogu očekivati da uvijek budemo tu za njih. U “Sava osiguranju” klijent je u fokusu svih naših aktivnosti. Uz moderan i savremen poslovni sistem, to nam omogućava da razvijamo kvalitetna rješenja i pružamo sveobuhvatne usluge uz poštovanje najviših standarda. Snažno smo usmjereni i ka digitalizaciji i odgovaranju na izazove koje donosi budućnost. Ono na čemu još insistiramo je da je “Sava osiguranje” društveno odgovorna kompanija i da aktivno učestvuje u životu lokalne i šire društvene zajednice kroz razne akcije za podršku kulturnih, obrazovnih i sportskih manifestacija. Ponosni na sve urađeno do sada, nastavićemo u godinama pred nama da pomažemo društvenoj zajednici, koliko god i kada god smo u mogućnosti.
Nagrada podstrek za dalji rad
Dobitnik ste nagrade Asocijacije menadžera za najmenadžera u kategoriji akcionarskih društva. Šta za Vas predstavlja ova nagrada?
Znate kako, u kojem god poslu da ste, kada čovjek pređe pedesetu, sve mu je teže naći motivaciju za svakodnevni naporan rad i zalaganje. U mom slučaju, ja svoju snagu crpim iz svoje divne porodice i dobrote dragih ljudi kojima sam okružen. Ipak, kada se desi ovakva nagrada i to od struke, to zaista predstavlja nešto sasvim posebno. Ovo je svakako najznačajnija nagrada koju jedan menadžer u Crnoj Gori može dobiti, a gledajući spisak ovogodišnjih laureata za koje se Asocijacija menadžera Crne Gore odlučila, moram biti iskren i priznati, da je to velika čast za mene. Biće mi značajan podstrek za dalji rad. S obzirom na to da je za ovu nagradu mnogo više zaslužan tim sa kojim radim i postižem dobre rezultate, iskreno se nadam da će i njima to biti potvrda da smo na pravom putu u ovom izazovnom vremenu, u kojem živimo i radimo.
Bonus video:
