Preduzeće “DP Hotel Facility” u vlasništvu Edina Kolarevića, sestrića odlazećeg predsjednika države Mila Đukanovića, tužilo je Investiciono-razvojni fond (IRF) tražeći isplatu 315 hiljada eura zbog raskinutog ugovora o reprogramu kredita od pet miliona. Sudska parnica se vodi u Privrednom sudu.
Prema dokumentaciji u koju “Vijesti” imaju uvid, Kolarević je kasnio sa otplatom kredita kojeg je dobio 2018. godine za izgradnju luksuznog rizorta kod Kotora. Zbog toga je nova uprava IRF-a, na čelu sa izvršnom direktorkom Irenom Radović i predsjednikom Odbora direktora Velizarom Kaluđerovićem, koja je preuzela fond početkom 2021. godine, odbila njegov zahtjev da ranije odobreni reprogram ostane na snazi.
Bivši Odbor direktora IRF-a, na čijem je čelu bio Zoran Vukčević, 16. februara 2018. godine odobrio je dugoročni kredit za finansiranje izgradnje hotela i tri depadansa, firmi “DP Hotel facility Kotor”, čiji je vlasnik Kolarević preko preduzeća “Serzman Incorporated”, a shodno kreditnoj liniji IRF-a “Program kreditiranja početnika u biznisu-start up”.
Kredit od pet miliona eura odobren je na period od 135 mjeseci, uz grejs period od pet mjeseci i kamatu od 4,17 odsto godišnje.
Nakon toga, potpisana su četiri aneksa ugovora o kreditu, kojim su Kolareviću obezbijeđeni povoljniji uslovi za vraćanje zajma, između ostalog i reprogram.
Iz IRF-a su u odgovoru na tužbu ukazali da je posljednjim aneksom ugovora “DP Hotel Facility” produžen rok otplate i grejs period za 24 mjeseca, s tim da se preostali dospjeli dug do dana realizacije reprograma kapitalizuje na glavni dug.
Aneks je, kako su naveli iz IRF-a, zaključen u “međuprostoru” nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića razriješila tadašnji odbor direktora IRF-a i imenovala novi.
Nova uprava IRF-a je zbog neispunjavanja obaveza, odnosno kašnjenja otplate kredita, aneks stavila van snage i na taj način ukinula povoljnosti za “DP Hotel Facility”, što je bio razlog kompaniji Kolarevića da pokrene tužbu.
Kolarevićev advokat Igor Martinović tužbom traži da reprogram kredita ostane na snazi, kao i da sud donese privremenu mjeru zabrane aktivacije i realizacije svih instrumenata obezbjeđenja kredita. Kolarevićeva firma traži i naknadu štete od 315 hiljada eura, odnosno iznos koji će biti preciziran nakon vještačenja, jer je, kako se navodi u tužbi, izgubio pravo na subvencionisanje kamate predviđeno trećim paketom Vladinih socioekonomskih mjera.
Ovaj tužbeni zahtjev iz IRF-a u cjelosti smatraju neosnovanim, a u odgovoru na tužbu su ukazali da Kolarevićeva firme nije na vrijeme plaćala dospjele rate.
Oni su naglasili da je “DP Hotel Facility” od ukupno 14 obaveza predviđenih posljednjim aneksom, ispunio samo jednu, zbog čega su se stekli uslovi za njegov raskid.
Uz to je naglašeno i da je “DP Hotel Facility” dobio višemilionski kredit, pod izuzetno povoljnim uslovima, odobren nepuna dva mjeseca nakon što je Kolarević osnovao preduzeće, umjesto kredit do 50 hiljada kako predviđaju akti IRF-a.
Kolarević je u Dobroti kod Kotora izgradio luksuzni hotelski kompleks “Allure Palazzi Kotor Bay,” vrijedan oko 20 miliona eura.
Rizort je otvoren u junu 2018. godine, pod brendom Karisma Hotels & Resorts, a čine ga dvije velike zgrade i deset vila.
Međutim, kako je navedeno u odgovoru IRF-a na tužbu, Kolarević je u drugoj polovini 2018. godine raskinuo ugovor sa Karismom, a nije obezbijedio zaključenje novog ugovora o vođenju poslova sa međunarodnim operaterom, što je bio obavezan, niti je o tome obavijestio IRF. Budući da je kreditni zahtjev prelazio limit od 50.000 eura, koji je definisan kreditnom linijom, prihvaćen je Ugovor o vođenju poslova preduzeća zaključen sa “Karisma Hotels Management Montenegrom” i “Serzman Incorporatedom”, kao izvor bonitetnog jemstva i predstavljao je otplatni potencijal za zaduženje, piše u izvještajima IRF-a.
Traže da se spisi upute tužilaštvu
Po ovoj parnici juče je u Privrednom sudu održano ročište, na kojem je advokatica IRF-a Marija Radulović od postupajućeg sudije Faruka Mušovića tražila da prekine postupak i spise predmeta uputi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), o čemu će se odlučivati naknadno.
SDT, dok je njime rukovodio Milivoje Katnić, 2020. godine pokrenulo je istragu protiv kompanija “Serzman Inkorporated” i “DP Hotel Facility” zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa za, kako je objasnila Radulovićeva, predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina.
Međutim, SDT je ubrzo donio naredbu o obustavi istrage, a Radulovićeva je navela da je to urađeno nezakonito, jer je Zakonom o odgovornosti pravnih lica za krivična djela predviđeno da državni tužilac može odlučiti da ne pokrene krivični postupak samo za djela za koja je propisana kazna zatvora do tri godine.
”Zakon podrazumijeva mogućnost da se ‘ne pokrene’ postupak protiv pravnog lica ako su ispunjeni zakonski uslovi, dok je naredba o obustavi istrage donijeta nakon što je krivični postupak bio pokrenut.Ove činjenice ukazuju na postojanje opravdane sumnje da je donošenjem naredbe o obustavi istrage došlo do protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja od strane ‘DP Hotel Facility’, navela je Radulovićeva.
Ona je predložila da sud spise predmeta uputi SDT-u radi ocjene da li su se prilikom donošenja naredbe o obustavi istrage stekli elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti.
Martinović je kazao da se tome protivi i naveo da ovaj zahtjev predstavlja pokušaj odugovlačenja postupka u Privrednom sudu, ukazujući da je IRF duže od dvije godine posjedovao naredbu o obustavi istrage.
”Pa se postavlja pitanje da li je tuženi podnio krivičnu prijavu za djelo koje je naveo”, rekao je advokat
Martinović je navode da “DP Hotel Facility od 14 obaveza nije ispunio 13, nazvao “apsolutno neistinitim”, što je objasnio u tužbi.
On je naglasio da su svi ugovori i aneksi između IRF-a i “DP Hotel Facility” potpisani uz saglasnost obiju strane i dodao da Radulović pokušava da ovaj postupak predstavi kao suđenje prethodnim zastupnicima IRF-a, što je nazvao kao “groteskan” pokušaj.
Sudija Mušović je donio rješenje da se do narednog ročišta pribavi izjašnjenje od resornog Ministarstva ekonomskog razvoja, kako bi se utvrdilo na šta se odnose mjere iz trećeg paketa socioekonomskih mjera koje je Vlada ranije donijela, a na kojim tužbu temelji Kolarevićeva firma.
Zbog turističkog kompleksa stradala stoljetna hrastova šuma
Kolarević, kako piše u odgovoru na tužbu, nije ispunio obavezu da će kao obezbjeđenje, IRF-u dostaviti ugovor o zalozi na prava i obaveze po osnovu ugovora o zakupu morskog dobra, odnosno plaže sa preduzećem Morsko dobro.
Kolarevićev kompleks je izgrađen na mjestu veće zelene površine uz more u Dobroti, gdje je zbog toga posječena stoljetna hrastova šuma, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela javnosti. Nakon odluke državnih organa da investitoru omogući “rehabilitaciju kupališta” koje je nije ni postojalao, održani su protesti mještana. Kolarević je planirao da izgradi dvije velike betonske ponte od po 30 metara dužine i između njih naspe šljunkovito-pješčanu plažu od oko 110 metara na obalnom putu kroz Dobrotu.
Međutim, kako su “Vijesti” ranije pisale, glavni državni arhitekta Dragan Vuković u oktobru 2020. je odbio zahtjev Kolarevića za davanja saglasnosti na spoljni izgled privremenih montažnih, demontažnih i pokretnih objekata za potrebe uređenja hotelskog kupališta u Dobroti.
Bivša uprava IRF-a je plažu aneksom ugovora izuzela iz sredstava obezbjeđenja.
Bonus video:
