Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je u periodu od 1. januara 2011. do 31. marta 2021. godine ostvarila dobit od 127 miliona eura, dok je od dolaska novog rukovodstva, za dvije godine (od 1. aprila 2021. do 31. marta 2023) ta dobit 140 miliona.
To je na konferenciji za novinare kazao glavni finansijski direktor EPCG-a, Miro Vračar.
Prema njegovim riječima, ta kompanija je izdvojila u državni budžet, preko 125 miliona eura – 2020. godine 24,2 miliona, godinu kasnije 61,5 milion i prošle godine 40,5 miliona. Kako je istakao, neraspoređena dobit na kraju prošle godine iznosila je 68,6 miliona eura, dok je ona na 31. mart ove godine bila 181,3 miliona, kao i da su investiciona ulaganja prošle godine iznosila 47,3 miliona eura.
Stepen zaduženosti u odnosu na ukupan kapital na kraju prošle godine iznosio je 4,94 odsto, a uspjeli su, prema riječima Vračara, smanjiti i učešće bruto zarada zaposlenih.
"To učešće je 2020. godine bilo 6,64 odsto, godinu kasnije 6,44 odsto, da bi prošle godine iznosilo 4,93 odsto. Nema te kompanije, ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu, čije je učešće bruto zarada u ukupnim troškovima toliko malo", kazao je Vračar.
Svi ti rezultati, kako je istakao, ostvareni su u periodu koji energetskm sektoru nije bio naklonjen, imajući u vidu prošlogodišnji sušni period i velike cijene eleketrične energije na berzi.
Govoreći o ostvarenim poslovnim rezultatima u prethodne dvije godine, Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG-a, kazao je da su građanima Crne Gore uštedjeli preko milijardu eura time što nijesu povećavali cijenu električne energije i što se nijesu vodili logikom povećanja cijena goriva.
"Građanin koji sada plaća prosječan račun od 33 eura, da smo povećali cijenu plaćao bi skoro tri i po puta više, odnosno 115 eura", kazao je Đukanović.
Na kraju prošle godine, prema njegovim riječima, suficit u hidropotencijalu je bio 100 gigavati, a time što višak električne energije iz 2021, koji su mogli prodati na kraju te godine za deset miliona eura, su prodali u prvom kvartalu prošle godine ostvarili su dobit od 25 miliona, odnosno ekstra profit od 15 miliona.
Pohvalio se i da su kupovinom imovine Željezare povukli dobar potez jer su, kako je kazao, istu platili 20 miliona eura, njena trenutna vrijednost je 63 miliona, a doći će i do značajnog povećanja kada oko 400 metara kvadratnih zemljišta, koje se nalazi van kapije fabrike, pređe u gradsko-građevinsko zemljište.
Prije dvije godine, prema riječima Đukanovića, bilo je 190 hiljada redovnih platiša, dok ih je sada 230 hiljada, a procenat plaćanja je preko 100 odsto, jer izmiruju i dug iz prethodnog perioda.
"Mi se od početka vodimo sa dvije poslovne filozofije – da električnu energiju proizvodimo tamo gdje je trošimo i da hidroenergetsku infrastrukturu koristimo za priključenje većih solarnih elektrana. Instalirali smo solarne panele na preko 1.500 krovova. Dajemo sve od sebe da Elektroprivreda bude lokomotiva privrednog razvoja Crne Gore i da vratimo kult rada u ovu kompaniju", kazao je Đukanović.
Ponovio je da im zakonska regulativa predstavlja problem, da javni registri nijesu sređeni, i da realizacija od planiranih 2,5 milijarde investicija sporo ide upravo iz tih razloga na koje oni ne mogu da utiču.
Mićun Milatović, izvršni rukovodilac Direkcije za pravne poslove, kazao je da je institucionalni okvir vrlo često neprilagođen, posebno kada je u pitanju polje energetike, kao i da su mnogi projekti, koji nijesu ni skupi ni tehnički zahtjevni, na čekanju, a da svako čekanje predstavlja gubitak novca, ali i gubitak zainteresovanih stranih partnera.
Kao primjer čekanja je naveo izgradnju solarne elektrane na branama Slano i Krupac koje nijesu prepoznate u listu nepokretnosti kao brane već kao javni putevi, kao i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Đukanović: Radnici Solar gradnje žele "jače ugovore"
Prema riječima Đukanovića, na kraju završetka projekta Solari 3000+ i 5000+, koji treba da budu okončani u junu, po osnovu oslobođene energije na godišnjem nivou prihodovaće šest miliona eura, pa priča o minusu od dva milion eura, koji „knjigovodstveno postoji na kraju 2021, ne predstavlja realnu sliku, jer je to firma u osnivanju pred kojom je svijetla budućnost“.
"Taj gubitak, imajući u vidu koliki će biti profit po osnovu oslobođene energije, će odmah biti saniran i ne može se to izolovano posmatrati“, poručio je Đukanović i dodao da je implementarnost solarne i hidroelektrane "pobjednička varijanta i budućnost energetskog sistema".
U Solar gradnji je, prema njegovim riječima, zaposleno oko 450 radnika. Svjestan je da radnici žele, kako je rekao, „jače ugovore“ kako bi imali stabilniji radno-pravni status, i vjeruje da će se to dogoditi u budućem periodu, jer im uspješnost projekta to daje za pravo.
"Skoro svi su ponovo potpisali ugovor na tri mjeseca, sa tendecijom da se taj period produži i mislimo da će za dobre radnike biti prostora da dobiju rješenja na neodređeno. U Solari imamo suvo zlato, kada su u pitanju monteri i ostali radnici. Ne postoji državno preduzeće gdje se više i bolje radi od Solar gradnje", istakao je Đukanović.
Bonus video:
