Crnogorsku željeznicu koja je iz nekada jedinstvenog preduzeća transformisana u četiri Željeznički prevoz (ŽPCG), Željezničku infrastrukturu (ŽPCG), Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) i Montekargo), već dvije decenije potresaju brojne afere.
Uprkos gubicima koji se mjere desetinama miliona eura, dijele se milionske otpremnine i velike plate direktorima, daju stanovi i gotovo nepovratni krediti partijskom kadru, pod sumnjom su brojni ugovori o održavanju i remontu vozova, zapošljavaju se članovi porodice, partijski funkcioneri, uhljebi i preletači, voze i havarišu skupi službeni automobili.
Sve je dovelo do toga da ukupni akumulirani gubitak sva četiri preduzeća na kraju 2022. godine iznosi 75,43 miliona eura. Prema zvaničnim podacima iz izvještaja koje su državne firme dostavile Upravi prihoda i carina (UPCG), ŽICG duguje 34,3 miliona, ŽPCG 25,5 miliona, Montekargo 8,23,miliona, a OŽVS 7,4 miliona eura.
Osim tri španska voza skromnih kapaciteta, kupljenih 2013. godine, posljednji vozovi u crnogorskoj željeznici (elektromotorni - ruski) trgovani su 1984. godine.
Iako se u sređivanje crnogorskog dijela pruge Beograd - Bar godinama ulažu milioni eura, na pojednim djelovima pruge prema Baru, brzina je ograničena na 20 kilometara na čas, a srednja brzina na dijelu pruge građene u doba SFRJ rijetko prelazi 50 km/h. Vožnja od Podgorice do Bara, na primjer, traje sat i dvadeset minuta.
Najveći, najskuplji i najsloženiji objekat na pruzi, čelični most na Maloj rijeci, skuplja naslage rđe i čeka rekonstrukciju i farbanje. A to je, prema ranijoj ocjeni stručnjaka trebalo da se radi još krajem prošlog vijeka.
Zakonom o budžetu za ovu godinu predviđene su državne garancije za investicioni projekat nabavke novih vozova od 20 miliona eura, kao i garancije od dva miliona eura za remont postojećeg voznog parka. Realizacija ovog projekta, međutim, zavisi od mišljenja Agencije za zaštitu konkurencije koja je ukazala na loše bilanse ŽPCG-a iz ranijih godina. Zbog toga je formirana međusektorska radna grupa s ciljem tehničke podrške u primjeni Zakona o kontroli državne pomoći...
Povezani članci
Ukratko, željeznica u svakom smislu sve više škripi, ali DPS i njegovi sateliti i dalje voze i upravljaju, dok nova vlast odlično statira. To potvrđuje i nedavna smjena Slavena Šestovića, izvršnog direktor ŽPCG koji je na toj poziciji bio dvije godine.
Šestović nedostupan, DPS “kroji” po dubini
Iako je ŽPCG u prošloj godini pozitivno poslovao, a kadrovska komisija državne fiirme predložila da mu se produži mandat za još dvije godine, Šestović je sklonjen sa pozicije direktora.
O razlozima smjene i stanju u ŽPCG “Vijesti” nijesu dobile stav od Šestovića, jer nije odgovorio na telefonske pozive.
Osim partijske neposlušnosti DF-u, Šestovićev grijeh, kako su kazali izvori “Vijesti” iz DF-a i ŽPCG, je i to što je pokušavao da poremeti “poslovno-kadrovske šeme usavršavane decenijama”, ali i to što DPS strukture, koje drže sve pozicije po dubini, čine sve da sve ostane po starom i da se ne otkrije ništa od nepočinstava koja su se desila u kompaniji u prethodne dvije decenije.
”Da DPS sa svojim satelitima i preletačima i dalje vodi kolo u ŽPCG-u postaje jasno čim se malo zagrebe u smjenu Šestovića.
Prvo je predstavnik manjinskog kapitala u ranijem Odboru direktora Marko Bertanjoli, koji se povezuje sa DPS tajkunom Veskom Barovićem, podnio ostavku u odboru direktora, da bi se birao novi odbor. Taj srušeni odbor direktora, u kojem su osim Bertanjolija bili i Novak Sokić (DPS), Miralem Redžepagić (BS), Dragoljub Radošević (SNP) i Željko Miladinović (DF), krajem marta na predlog Sokića za vršioca izvršnog direktora ŽPCG bira Ilinku Pavićević.
Povezani članci
Ona je, prije neku godinu, dospjela u javnost povodom lascivne poruke, koju joj je na službenoj Vajber grupi uputio tadašnji izvršni direktor ŽPCG Nenad Babić, što je i dospjelo do medija. Za njen izbor su glasali svi članovi odbora osim Radoševića. Čak i Miladinović koji je bio na čelu kadrovske komisije, a čiji je predlog bio da se Šestoviću produži mandat za dvije godine”, kazalo je izvor “Vijesti”, a potvrdilo više izvora upućenih u dešavanja u državnoj kompaniji.
Povezani članci
Ilinka Pavićević, prema saznanjima “Vijesti”, odmah po stupanju na dužnost je vratila na nekadašnju poziciju direktora za ljudske resurse - politikologa Aleksandra Smolovića, sestrića najdugovječnijeg DPS direktora u željeznici Rešada Nuhodžića.
”Vijesti” su pitale ŽPCG koje su reference novoizabranog v.d. izvršnog direktora i direktora za ljudske resurse o dužini staža i zahtjevima za smjenu sekretara društva (glavni pravnik ŽPCG) Ljubice Marković, ali nije odgovoreno.
Nije odgovoreno ni na zahtjev da se dostavi zapisnik sa sjednice Odbora direktora od 23. marta ove godine, u kome se govorilo o “lažiranom” zapisniku sa jedne od ranijih sjednica. Tada je, prema informacijama “Vijesti”, jednom DPS vojniku neregularno obezbijeđeno stalno radno mjesto, ali i menadžerski dodatak na platu...
Državna firma pod komandom manjinskog akcionara
Izvor “Vijesti” navodi da je prošle sedmice izabran novi - “skoro stari Odbor direktora ŽPCG”.
”Sastav je isti, samo što je predstavnika DPS-a Sokića zamijenio Mirsad Veliju predstavnik GP URA. Bira se i novi predsjednik odbora. Miladinović iz DF predlaže Radoševića iz SNP-a koji je bio predsjednik odbora u starom sazivu. Za Radoševića glasaju jedino njih dvojica. U drugom krugu predlaže se da se za predsjednika izabere Bertanjoli, koji u kompaniji zastupa svega nekoliko procenata kapitala.
Za njega glasaju svi osim Radoševića”, tvrdi izvor, a njegove navode potvrdilo je više upućenih u dešavanja u kompaniji.
Iz ŽPCG nije odgovoreno “Vijestima” na osnovu čega je na čelo Odbora direktora u firmi u kojoj država ima više od 90 odsto vlasništva, izabran predstavnik manjiskog kapitala.
Premijer Dritan Abazović je krajem prošle godine obišao željeznička preduzeća i razgovarao sa predstavncima sve četiri državne kompanije.
Iz kabineta premijera tada je saopšteno da je Abazović naglasio da moramo da zasučemo rukave i izađemo iz jedne negativne faze, govoreći da nema državnih preduzeća koji su u problemima i gubicima, već da ima samo onih na koje država nije dovoljno obratila pažnju, ili za koje nije postojala volja unutar menadžmenta da “iskorače”.
”Mislim da su ova dva faktora u ovom trenutku eliminisana. Samo naprijed, i puna podrška Vlade u ostvarivanju ovih ciljeva”, poručio je tada Abazović.
“Pravna gimnastika” Ljubice Marković
Izvori “Vijesti” navode da je sekretar društva, odnosno glavni pravnik ŽPCG više od deceniju, Ljubica Marković najveći poznavalac dešavanja u kompaniji, uz DPS direktore koji su se smjenjivali.
”Ona slovi za majstora opstajanja na toj bitnoj poziciji i nekoga ko umije pravnom gimnastikom da relativizuje propise. Još je na toj važnoj poziciji, iako je u posljednje dvije godine bilo više nemoćnih pokušaja da se smijeni”, navodi izvor “Vijesti”
O tome svjedoče i dešavanja sa sjednice Odbora direktora ŽPCG od 23. marta ove godine. “Vijesti” su imale uvid u zapisnik sa sjednice.
Na toj sjednici Miladinović je tražio da se preispita odgovornost Ljubice Marković za propuste u radu i tražio je njenu smjenu, ali je ostao usamljen prilikom glasanja.
U zapisniku piše da je jedan kolega primijetio da je na konkursu za radno mjesto komplajns menadžera (menadžer usklađenosti) na Zavodu za zapošljavanje bila data plata na nivou onoga što podrazumijeva menadžerski dodatak, a ne kako je definisano kolektivnim ugovorom.
”Neko je unaprijed planirao da umjesto Odbora direktora donose odluke i za ovo je neko odgovoran”, prenijete su u zapisniku riječi Miladinovića u vezi tog oglasa.
Dalje se navodi da je Miladinović kazao da u kadrovskoj dokumentaciji firme ne postoji nijedan dokument koji se tiče sekretara društva.
”Mora se utvrditi ko je odgovoran što u personalnom dosijeu Ljubice Marković nema nijednog dokumenta. U saznanju sam da ovo nije izolovan slučaj, već da su još neki dosijei prazni, što je zabrinjavajuće. Riječ je o dosijeima prije izvršnog direktora Šestovića”, kazao je Miladinović.
On je zahtjev za smjenu obrazložio i time da je Ljubica Marković samovoljno unijela u zapisnik sa sjednice od 31. 1. 2023. dvije odluke koje Odbor direktora nije imao na dnevnom redu, pa tako ih nije ni razmatrao.
”O ovome svjedoči mejl kolege Redžepagića kao primjedba na zapisnik. To je dovoljan razlog za razrješenje”, navodi Miladinović, koji je ukazao i da treba pronaći krivca zbog toga što jedna od bivši zaposlenih traži u sudskom postupku 50.000 eura i da je izvjesno da će taj spor kompanija izgubiti.
Miladinović je naveo da je interesantno da nadležne službe u kompaniji nemaju nijedan dokument o radnom statusu Ljubice Marković - odluke Odbora direktora o njenom imenovanju i ugovora koji potpisuje sa predsjednikom Odbora direktora.
”Kako ona to nije primijetila sve ove godine kao neko ko treba da vodi računa o poštovanju zakona i propisa”, naveo je Miladinović, pitajući se kako se onda obračunava zarada i donosi bilo kakvo rješenje u vezi nje.
Šestović pušten niz vodu zbog partijske neposlušnosti
Izvori “Vijesti” iz DF-a i ŽPCG navode da je Šestović “pušten niz vodu” zbog partijske neposlušnosti.
”Prvi njegov partijski grijeh bio je kada je sa pozicije svog savjetnika otpustio Miroslava Brajovića (nekadašnjeg konduktera), koji je tada i sada uporedo na poziciji predsjednika Odbora direktora Montekarga. Iz DF-a mu je rečeno da vrati Brajovića, ili će ga skloniti.
Šestović je nevoljno pristao da vrati Brajovića koji je lični prijatelj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ima značajan uticaj na DF”, navodi izvor “Vijesti”.
Šestović nije uslišio zahtjev DF-a, sa čije kvote je izabran - da se uključi u predsjedničku kampanju Andrije Mandića, lidera tog saveza, tvrde izvori “Vijesti”.
Šestović je odgovorio negativno, uz ocjenu da je stručnjak i da se ne bavi politikom.
”Treći i posljednji partijski faul Šestovića pred smjenu, bilo je nepojavljivanje na završnoj konvenciji Mandića u Podgorici”.
Bonus video:
