Glavni uticaj na inflaciju u Hrvatskoj u prošloj godini imala je želje domaćih trgovaca i proizvođača za veći profit, pokazalo je istraživanje Hrvatske narodne banke o BDP deflatoru, indeksu kojim se nominalni iznos brutodomaćeg proizvoda (BDP) umanjuje da bi se dobila realna stopa rasta BDP-a. Odnosno, on pokazuje na koji je način inflacija uticala na BDP, ali i šta je to činilo inflaciju.
Centralna banka Crne Gore nema slične metode istraživanja već je u dokumentu "Dijagnostička analiza inflacije", kojeg je njen Savjet usvojio 30. januara, navedeno da je inflacija u Crnoj Gori nastala pod dominantnim uticajem globalnih faktora. CBCG u analizi uopšte nema rast profita kao mogući uticaj na rast cijena, iako navodi da je u drugoj polovini prošle godine nastavljen rast cijena iako su na globalnom nivou padale, a država smanjivala dažbine.
Crna Gora nema takvu statistiku
Evropska centralna banka je u martu objavila istraživanje o inflaciji koje je obuhvatilo i strukturu "BDP deflatora", gdje je na nivou prosjeka EU na rast cijena bio ujednačen uticaj profita kompanija, troškova rada i javnih poreza i taksi.
Podaci iz Hrvatske, objavljeni 17. aprila, ukazuju da je domaći uticaj na inflaciju iz BDP deflatora iznosio 8,8 odsto, dok je ukupna inflacija u 2022. godini iznosila 10,8 odsto.
Uticaj rasta profita kompanija na rast inflacije u Hrvatskoj iznosio je 5,1 procentni bod, dok je u 2021. njegov uticaj bio svega 1,1 procentni bod. Ovo pokazuje da je rast profita činio polovinu stope inflacije, značajno više nego ostali domaći činioci zajedno poput troškova rada od 1,5 procentnih bodova i javnih poreza od 2,2 procentna boda.
Objavljivanje ovih podataka u Hrvatskoj izazvalo je negativne reakcije u javnosti građanskih grupa, sindikata i opozicije. Tražili su ograničenja marži, ali i sastavljanje crnih lista trgovaca koji su najviše dizali cijene.
U zemljama EU ovaj indeks je pokazao da i između članica postoji razlika o uzroku inflacije. U Njemačkoj i Francuskoj dominatni činilac inflacije bili su trškovi rada, a u Italiji i Estoniji rast profita domaćih kompanija.
U Francuskoj je zbog ograničenja marži i rasta cijena profit kompanija imao negativan uticaj, odnosno obarao je inflaciju. U Italiji je bila drugačija strategija jer su smanjivali javne dažbine, čime se omogućili niže stope rasta cijena.
U Crnoj Gori nema takve statistike. Ona će biti obavezna tek kada postane članica EU ili ako je prethodno dobrovoljno prihvati. Znamo samo da je inflacija na kraju godine iznosila 17,2 odsto, a da su cijene hrane bile veće za 28,9 odsto.
U saopštenju sa sjednice Savjeta CBCG, kada je usvojena "Dijagnostička analiza inflacije", navedeno je da je njen "cilj da ispita u kojoj mjeri je inflacija u Crnoj Gori zavisna od globalnih faktora, te koliki uticaj na inflaciju imaju faktori sa domaćeg tržišta".
Savjet CBCG: Ne povećavati plate i socijalnu pomoć
"Rezultati studije su pokazali da je inflacija u Crnoj Gori pod dominantnim uticajem globalnih faktora, u prvom redu rasta cijena hrane i nafte na međunarodnom tržištu. Analize su pokazale da u vremenima povećanja, odnosno smanjenja poreskih i akciznih opterećenja, i domicilni faktor ima uticaja na kretanje inflacije. Rezultati ove studije ukazuju na neophodnost sprovođenja strukturnih reformi u oblasti javnog sektora i posebno u segmentu sistema socijalnih davanja. Implementacija strukturnih reformi otvorila bi prostor za primjenu fleksibilne fiskalne politike u suočavanju sa negativnim efektima inflacije i zaštiti životnog standarda stanovništva, dok bi suprotno tome, povećavanje plata i socijalnih davanja sa ciljem amortizovanja inflacionog udara samo dalje pothranjivalo inflaciju", navedeno je tada iz CBCG.
Ovim vrhovna monetarna institucija savjetuje da se u periodu rasta cijena ne povećavaju plate i socijalne pomoći, jer bi kako smatraju to samo podstaklo novi krug inflacije, već da se pravi ušteda na javnim rashodima a za taj iznos smanjuju porezi i akcize.
Vlada je prošle godine povećavala plate u javnom sektoru, penzije i socijalna davanja, ali i smanjivala dažbine - na početku godine kroz program “Evropa sad”, a zatim je tokom ljeta i jeseni prepolovila iznos akciza na gorivo i ukinula ili smanjila PDV na dio osnovnih prehrambenih artikala. Međutim, i u tom periodu su rasle cijene, to dijelimično navodi i CBCG u svom istraživanju, ali u tome ne prepoznaje uticaj rasta profita na cijene.
Vlada CG smanjila dažbine, a cijene rasle
"Visoka korelacija između izvoznih, uvoznih i domaćih cijena robe ukazuje na dominantnu ulogu globalnih faktora u određivanju cijena roba. Stope rasta cijena robe i cijena uvezene robe u velikoj mjeri pratile su jedna drugu. Ova kretanja cijena su očekivana, imajući u vidu da su i cijene domaćih proizvoda koji se prodaju na domaćem tržištu pod uticajem globalnih faktora. Ipak, od juna 2022. primjećujemo i suprotne tendencije. Naime, uvozne cijene bilježe trend pada, dok cijene roba i dalje imaju trend rasta", navedeno je u analizi.
Piše i da u drugoj polovini prošle godine došlo do smanjenja poreza i akciza u cilju zaštite životnog standarda građana, ali da je efekat bio suprotan.
"Usvojene su brojne mjere sa ciljem privremenog snižavanja cijene goriva, smanjenja stope poreza na dodatu vrijednost na osnovne životne namirnice i druge inpute u proizvodnji. No, nije reduciran uticaj domicilnog faktora, već je on povećan. Na osnovu toga možemo cijeniti da se pojavljuje efekat inflatornih očekivanja u kreiranju cijena, posebno u sektoru usluga", navedeno je u izvještaju.
Krivac "inflacija očekivanja"
Takozvana "inflacija očekivanja", koju navodi CBCG je oblik inflacije koji nastaje kada glasine o predstojećem povećanju cijena tjeraju proizvođače i trgovce da unaprijed podignu cijene, čak i u odsustvu ekonomske krize.
"Inflacija očekivanja" je, na primjer, kada trgovac kupi kilogram brašna po cijeni od 50 centi, da bi ga sa svojom maržom i porezom prodavao po 70 centi. Međutim, dok ga on prodaje po 70 centi dobije informaciju da je na berzama i kod dobavljača došlo do rasta cijena zbog čega on odmah cijenu diže na jedan euro, jer očekuje da će nabavna cijena kada bude kupovao sljedeću količinu biti značajno veća od prethodnih 50 centi.
Time omogućava sebi da ima novca da kupuje brašno i ubuduće, ali i povećava svoj profit.
Izbijanje rata u Ukrajini početkom prošle godine a zatim i sankcije Rusiji izazvale su prekide snabdijevanja. Ukrajina i Rusija bili su za evropsko tržište značajni proizvođači žitarica, uljarica, energenata, naročito gasa, ali i vještačkih đubriva, građevinskih materijala, stakla, ambalaža, raznih metala,... To je uticalo da drugi proizvođači i trgovci povećaju cijene svojih proizvoda.
Međutim, već sredinom prošle godine su pronađeni drugi lanci snabdijevanja, došlo je do pada cijena žitarica i većine ovih proizvoda, ali to do marta ove godine nije uticalo na pad cijena u Crnoj Gori, a tada je zabilježena tek blaga mjesečna deflacija od svega 0,7 odsto.
Vujčić: Sada će i rast plata uticati na inflaciju
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, nakon objavljivanja ovog izvještaja, prošle sedmice je kazao da će na rast cijena u Hrvatskoj u ovoj godini uticati profiti poduzeća, ali i da će se povećati uticaj rasta plata na inflaciju.
On očekuje, kako prenose hrvatski mediji, da će u prvom kvartalu ove godine doći u situaciju gdje će plate dodatno postati generator inflacije, jer postoji snažan rast plata pa su realne plate, uprkos visokoj stopi inflacije, već u plusu.
Odgovarajući na pitanje je li poražavajuće da većina domaće inflacije nije uvozna nego je porasla zbog profita i marži trgovaca, Vujčić je rekao da su profiti imali veći doprinos 2022. u rastu stope inflacije nego troškovi rada.
"Kompanije uvijek pokušavaju povećati zaradu, to je logika kojom djeluju i to rade u okvirima koji im to omogućavaju", kazao je Vujčić.
Bonus video:
