Uvođenje tridesetpetočasovne i petodnevne radne sedmice je više nego nužan korak ka ostvarivanju balansa između privatnog i profesionalnog života i jedan od ključnih mehanizama da se spriječi odliv, pogotovo mlade radne snage iz Crne Gore.
Ovo je saopšteno “VIjestima” iz Unije slobodnih sindikata (USS) komentarišući najavu Pokreta Evropa sad da će “odmah po formiranju nove Vlade, nakon izbora”, skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 35 sati nedjeljno biti prva reforma koja će biti predložena Socijalnom savjetu.
Socijalni savjet, osim USS i Saveza sindikata (SSCG), čine Unije poslodavaca (UPCG) i Vlada, odnosno resorno Ministarstvo rada i socijalnog staranja. “Vijesti” od SSCG i predstavnika više poslodavačkih organizacija nijesu uspjeli juče da dobiju komentar u vezi sa najavljenom reformom.
Iz asocijacija privrednika su nezvanično kazali da ne žele da komentarišu nešto što je saopšteno u toku i tonu predizborne kampanje, ali da su spremni da o tome razgovaraju kada dobiju zvaničan predlog i kada se budu znali detalji te inicijative.
U nekoliko zemalja EU je uvedeno probno skraćeno radno vrijeme, ali je to značilo značajne izmjene radnog zakonodavstva i duge pregovore socijalnih partnera.
Iz Pokreta Evropa sad, čije je lider Milojko Spajić prvi najavio ovu reformu, saopštili su da brojne studije, istraživanja i probne primjene modela u praksi pokazuju višedimenzionalne benefite skraćenog radnog vremana. Nisu odgovorili na pitanja da li bi njihov predlog značio uvođenje satnice ili dnevnice kao osnova za obračun zarada, da li bi manja radna aktivnost u tom slučaju uticala na niže zarade, kao i zbog čega smatraju da bi privatni poslodavci pristali da za manje radno vrijeme radnicima isplaćuju iste iznose zarada.
Kakva je praksa u EU?
Iz USS su naveli da prema posljednjim objavljenim podacima Eurostata iz 2020. godine u Crnoj Gori radna sedmica prosječno traje 42,8 časova i najduža je u odnosu na sve druge države Evrope, izazimajući Tursku sa kojom dijeli to neslavno prvo mjesto.
”U državama EU radna sedmica prosječno traje 35,5 časova i kreće se od 31,1 čas (Holandija) do 39,7 časova (Grčka i Rumunija). Inače, u Danskoj je 33,6, Njemačkoj 34,4, Austriji 33,7 časova... Ovdje treba imati u vidu da se ovo ne odnosi na propisano sedmično radno vrijeme u tim državama, već da ovaj fond časova obuhvata i prekovremeni rad”, objasnili su iz USS.
Evropski mediji navode da zaposleni u Belgiji imaju pravo da rade četiri dana sedmično umjesto uobičajenih pet, bez gubljenja procenta zarade; da kompanije u Velikoj Britaniji koje su sprovele šestomjesečnu probnu radnu sedmicu od četiri dana sada planiraju da kraću radnu sedmicu učine trajnom nakon što je eksperiment ocijenjen kao “izuzetno uspješan”; da u Škotskoj, probni program četvorodnevne radne sedmice treba da počne ove godine, da je Španija u decembru 2022. pokrenula pilot projekat o skraćenju radnog vremena, a da Švedska i Njemačka to najavljuju. Da o tome naveliko razmišljaju u SAD, Kanadi, Novom Zelandu… Francuska ja za dio djelatnosti uvela sedmočasovno radno vrijeme.
Radni učinak ostao isti
Iz tog razloga, USS navodi da je sasvim realno da Crna Gora, koja tvrdi da je lider u procesu evropskih integracija, počne da hvata korak sa državama EU. Oni su podsjetili da je ta sindikalna organizacija na svom kongresu 2022. godine obavezala rukovodstvo da u ovom mandatu izdejstvuju radnu sedmicu od 35 časova.
”Najavljena inicijativa za uvođenje tridesetpetočasovne radne sedmice u potpunosti korespondira sa našom rezolucijom i mi ćemo je snažno podržati i kod nove Vlade insistirati na njenoj implementaciji. Konačno, u zemljama koje su već od ranije svele radno vrijeme sa 40 na 36 časova ili manje, ankete pokazuju da učinak i radni intenzitet zaposlenih nije pao, već naprotiv da zaposleni bilježe veće radne rezultate. To je posljedica one čuvene mantre poslodavaca da ‘samo zadovoljan radnik je dobar radnik’, a ta mantra se ostvaruje kada se zaposlenom omogući ravnoteža između privatnog i profesionalnog života. To su već odavno shvatili poslodavci u razvijenim evropskim državama, krajnje je vrijeme da to shvate i naši poslodavci, jer nama već naveliko prijeti egzodus domaće radne snage”, poručili su iz USS.
Potreban konsenzus socijalnih partnera
Iz Ministarstva rada su kazali, upitani za komentar u vezi sa ovom najavom, da su u obavezi da u skladu sa propisima Evropske unije (EU) i Međunarodne organizacije rada u dogovoru sa sindikatima i poslodavcima donesu predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
”U toku je rad radne grupe na izradi zakona, koju čine predstavnici ovog ministarstva, relevantnih resora i predstavnici socijalnih partnera. Rok za donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu je treći kvartal 2024. godine. Ukazujemo da je prilikom kreiranja zakonskih rješenja potreban konstruktivan socijalni dijalog sve tri strane koji će u krajnjem rezultirati konsenzusom”, saopštili su “Vijestima” iz resora kojim rukovodi Admir Adrović, navodeći da će predlog zakona biti na javnoj raspravi.
Oni su dodali da je cilj svih članova radne grupe, zaštita prava i zaposlenih i poslodavaca.
”To doprinosi stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta, što u konačnom dovodi do zajedničkog cilja, a to je - zadovoljan zaposleni jednako zadovoljan poslodavac”, naveli su iz ministarstva.
Bonus video:
