Država u narednih pet godina mora da vrati 2,8 milijardi starih dugova, na šta nas upozoravaju iz Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Dio tih dugova moramo vratiti iz svojih prihoda, zbog čega već sada ulažemo velike napora da povećamo prihode i uvedemo napredne elektronske sisteme naplate i kontrole, kazao je u intervjuu za “Vijesti” državni sekretar u Ministarstvu finansija Ilija Vukčević, koji je zadužen za praćenje prihodne strane budžeta i rada Uprave prihoda i carina i Uprave za igre na sreću.
U javnosti je već dva mjeseca aktuelna priča o stanju u javnim finansijama. Lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić je u aprilu najavio bankrot za jun jer su, kako je tada kazao, cijene crnogorskih državnih obveznica na međunarodnom tržištu 50 centi, a da je u trenutku bankrota Argentine cijena njhovih bila 60 centi. Sa druge strane, Vlada je usvojila predlog rebalansa budžeta koji pokazuje suprotnu situaciju i višak prihoda. Koji je scenario realan?
Živimo u 21. vijeku pa su činjenice lako provjerljive i dovoljno je da posjedujete internet i “pametni” telefon da bi uvidjeli da je priča o obveznicama tzv. fake news - lažna vijest. Ukoliko na pretraživač ukucate pojam Frankfurt Stock Exchange doći ćete na sajt Frankfurtske berze na kojoj se kotiraju naše obveznice. Kada uđete na ovaj sajt u pretraživač ukucajte pojam “Montenegro” i dobićete kao ponudu informacije za sve tri obveznice koje dospijevaju 2025, 2027, i 2029. godine. Na današnji dan (30. maj) zadnja cijena po kojoj se trgovalo obveznicom koja dospijeva 2025. godine je 93,43 centa, 2027. godine je 81,21 cent, a 2029. godine 74,24 centa. Ako odaberete opciju “price history”, vidjećete da je na dan 11. aprila kada je iznesena tvrdnja da je cijena obveznica 50 centi, cijena onih koje dospijevaju 2025. godine bila 92,7 centi, 2027. godine 79,4 centa, a 2029. godine 74,2 centa.
Kretanje cijena obveznica ukazuje da postoji konstantan trend rasta što je apsolutno nespojivo sa pomenutim negativnim scenarijima. Stoga, priču o bankrotu treba razumjeti kao, sa jedne strane, neizbježni dio predizborne kampanje, a sa druge strane, traženje alibija za nemogućnost da se nakon izbora isporuče megalomanska obećanja.
Tada je i predsjednik Jakov Milatović poslao poruku da je stanje javnih finansija značajno bolje. Da li je taj njegov komentar uslijedio nakon sastanka u Ministarstvu finansija gdje se uvjerio u stanje javnih finansija?
Pošto nisam učestvovao na sastanku ove vrste, smatram da su adrese za Vaše pitanje PR službe predsjednika i Ministarstva finansija.
Rebalans budžeta ukazuje na značajno povećanje naplate prihoda. Šta je razlog tome?
Zbog dobre naplate prihoda ova budžetska godina će biti uspješna. U prva četiri mjeseca prihodi su bili za oko 203 miliona viša nego u istom periodu prošle godine, što predstavlja rast od oko 34%. Takođe, preliminarni rezultati za tekući mjesec govore da je na dan 26. maj budžetski plan već prebačen, te da su prihodi za 233,6 miliona veći nego za isti period prošle godine. Uzimajući u obzir niz preduzetih i planiranih fisklanih mjera, kao i najavljenu rekordnu turističku sezonu, sve i uz usporavanja trenda rasta prihoda u preostala dva kvartala, smatram nemogućim da se prihodi na kraju godine zaustave ispod novog nivoa utvrđenog rebalansom budžeta od 2,37 milijardi eura, a što je uvećanje za 225 miliona eura. Lično očekujem prelazak cifre od 2,4 milijarde eura prihoda.
Rast od 34% bih podijelio na tri “kape”. Prva je inflacija koja je za prvi kvartal bila 12,5% što je dovelo do nominalnog porasta prihoda. Druga je podatak da na današnji dan u našoj državi boravi značajan broj ukrajinskih građana što je povećalo potrošnju. Treća, ona koju bih nazvao “institucionalni rast”, jeste činjenica efikasnijeg rada nadležnih organa, kao i preduzetih fiskalnih mjera. Taj rast je svakako dvocifren, sistemski i dugoročno najvažniji, i na njemu tek treba intenzivno raditi u narednom trogodišnjem periodu u susret obaveza vraćanja dugova u 2025. i 2027. godini.
Zvaničnici Svjetske banke i MMF-a iskazuju zabrinutost za 2025. godinu kada dolazi na naplatu prva velika obaveza po starim zaduženjima. Kako to komentarišete?
Komentarišem da su Svjetska banka i MMF veoma ozbiljne institucije koje su uprle prstom u suštinsko pitanje javnih finansija Crne Gore. Iako je ovogodišnje stanje u javnim finasijama pozitivno, sutuacija u periodu pet godina je kompleksnija jer je na osnovu dosadašnjih zaduženja neophodno isplatiti iznos glavnica i kamata od 2,84 milijarde eura. Preciznije, tekuće 2023. godine je neophodno platiti oko 360 miliona, 2024. godine 436 miliona, 2025. godine 810 miliona, 2026. godine 284 miliona, a 2027. godine 950 miliona. Suštinski, u periodu od pet godina na otplatu zaduženja treba izdvojiti jedan cijeli godišnji budžet.
Zato je već sada neophodno planirati poteze u susret obavezama u 2025. i 2027. godini, pa bi zbog povećanih prihoda krajem godine bilo pametno otkupiti dio duga iz 2025, što bi valjalo ponoviti i naredne godine. Na ovaj način bi se lakše prebrodila 2025, a za ovo vrijeme raditi na unapređenju sistema naplate prihoda kako bi se u 2026. i 2027. prihodi popeli na nivo da mogu da servisiraju 2027. godinu.
Moguć rast godišnjih prihoda na tri milijarde
Na sjednici Vlade kada je usvojen rebalans, rekli ste da je neophodno da u tri naredne godine prihodi budžeta dođu do tri milijarde godišnje u susret obavezama iz 2027. Šta sve treba učiniti da bi se došlo do tog cilja?
Postoje desetine mjera, ali osnovni uslov je digitalizacija i uvođenje naprednih sistema naplate, kontrole i razmjene podataka. Najbolja potvrda za to je projekat fiskalizacije koji je nesporno uticao na povećanje prihoda. U ovom cilju u prva četiri mjeseca tekuće godine pokrenuto je nekoliko projekata. Prije svih IRMS i Single window u saradnji sa Svjetskom bankom. Prvi podrazumijeva potpunu digitalnu transformaciju poreskih procesa i njihovo objedinjavanje u jedinstveni sistem, dok drugi pretpostavlja stvaranje sistema koji će omogućiti sprovođenja carinskog postupka na jednom šalteru.
Pored toga, u postupku je nabavka sistema razmjene bankarskih podataka za poreske svrhe sa USA i OECD. Radi se na pripremi novog on-line nadzornog sistema igara na sreću, kao i sistema video-nadzora kazina. Ovome treba dodati početak rada na projektu e-faktura, elektronskog nadzornog sistema za prijavu i odjavu turista, kao i nadzornog track-and-trace sistema za akciznu robu.
Pored navedenog, neophodno je unapijediti sistem naplate u pojedinim oblastima koji je trenutno nepostojeći ili na nezadovoljavajućem nivou. Riječ je o naplati poreza na prihode iz inostranstva, kapitalnim dobicima, prinudnoj naplati iz nepokretnosti, neprijavljenim prihodima, sudskim taksama, administrativnim taksama, iznajmljivanju privatnog smještaja, igrama na sreću, prodaji putem interneta, građenju i prvoj prodaji objekata od strane fizičkih lica, advokatima, itd. Spisak je praktično neiscrpan.
Na kraju, da bi sve ovo bilo sprovedeno potrebno je vrijeme i investicija u nadležne službe koje se bave prikupljanjem prihoda. Uprava prihoda i carina kao nosilac većine pobrojanih aktivnosti u ovom trenutku je daleko od kapaciteta neophodnih da se sve ovo sprovede, pa će krajnji ishod zavisiti prije svega od donosilaca odluka koji moraju da prepoznaju važnost reforme sistema prikupljanja prihoda.
Bonus video:
