Vještak da utvrdi izgubljenu dobit za “Slatinu”

Advokatica firme “BB Hidro”, koja je tužila državu zbog nemogućnosti da gradi malu hidroelektranu, tražila od Privrednog suda vještačenje ekonomsko-finansijske struke

16020 pregleda 293 reakcija 25 komentar(a)
Blažo Đukanović, Foto: Boris Pejovic
Blažo Đukanović, Foto: Boris Pejovic

Na sporu pred Privrednim sudom povodom tužbe koju je firma “BB Hidro” (BBH) pokrenula protiv države, zastupnica Crne Gore je juče zatražila dodatno vrijeme kako bi se izjasnila na podnesak tužioca koji je prispio 5. juna, pa je pripremno ročište odgođeno za jul.

Firma BBH od države traži naknadu štete i izmaklu dobit, jer im je onemogućeno da grade malu hidroelektranu (mHE) “Slatina” na vodotoku istoimene rijeke u Kolašinu i pored toga što im je po osnovu ugovora o koncesiji iz 2017. godine izdata energetska dozvola za to.

Advokatica BBH - kompanije čiji je suvlasnik Blažo Đukanović, sin bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, predložila je da se na okolnosti navedene u tužbi saslušaju zastupnik tužioca Ivan Burzanović i Slaven Burzanović, kao i svjedoci Bojan i Ljubiša Bošković. Predložila je i vještačenje ekonomsko -finansijske struke, čiji će predmet i obim naknadno precizirati.

Zastupnica države je kazala da od 5. juna kada je tužilac dostavio podnesak, nije prošlo zakonom predviđenih osam dana pa je zatražila produženje roka kako bi se izjasnila. Sutkinja Marija Adžić je tim povodom pripremno ročište odgodila za 7. jul, dok je tuženom dala rok od osam dana da se izjasni na nove spise.

Iz firme BBH smatraju da ih je država oštetila jer je 2021. godine Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) odbilo njihovu žalbu, odnosno potvrdilo rješenje urbanističko-građevinskog inspektora koji je prekinuo postupak odobrenja gradnje male hidroelektrane.

“BB Hidro” je u maju 2015. godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma tražio dobijanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za gradnju mHE. Resor, kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović odbio je njihove zahtjeve, uz obrazloženje da za vodotok rijeke Slatine nije urađeno hidrološko istraživanje, uz naglasak da je neophodno da se uradi studija lokacije. Početkom 2017. BBH ponovo podnosi zahtjeve za dobijanje UTU, koji su potom izdati.

Vlada Duška Markovića je zatim donijela odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za izgradnju mHE “Slatina”, kojom je predviđeno da Uprava za nekretnine ekspropriše 600 kvadrata zemlje u vlasništvu staromještanskih porodica u katastarskoj opštini Raško - Mioska i time omogući realizaciju projekta.

U decembru 2020. godine BBH je dostavio prijavu urbanističko-građevinskoj inspekciji za gradnju “Slatine”, nakon čega je inspektor prekinuo postupak provjere podnošene prijave građenja uz obrazloženje da se čeka okončanje postupka kontrole procedure i zakonitosti zaključenih ugovora o koncesiji za male hidroelektrane od radne grupe formirane pri Ministarstvu kapitalnih investicija.

U maju iste godine MEPPU, kojim je rukovodio Ratko Mitrović, odbio je žalbu BBH-a i potvrdio rješenje urbanističko-građevinskog inspektora. Vlada Zdravka Krivokapića je sredinom janura 2021. godine dala saglasnost da se prekine postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana, pa i “Slatine”.

Bonus video: