Proces EU integracija ne znači samo otvaranje i zatvaranje poglavlja i usklađivanje zakonodavnog sistema sa pravnom tekovinom Evropske unije, već je prioritet i povlačenje što većeg iznosa dostupnih sredstava iz pretpristupih fondova, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Sekretarka Ministarstva finansija i Nacionalna ovlašćena službenica za finansijsko upravljanje sredstvima IPA fondova (NAO), Ana Raičević, koja boravi u radnoj posjeti Rigi u Letoniji, fokusirala je značaj stečenog znanja “malih zemalja EU” kao što je Letonija u povlačenju evropskih sredstava.
"To u velikoj mjeri može biti od pomoći Crnoj Gori u rješavanju zadataka i izazova tokom procesa realizacije programa pretpristupne podrške“, navela je Raičević.
Ona je, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, održala sastanke sa direktoricom Agencije za finansiranje i ugovaranje EU sredstava, Anitom Kruminom i visokorangiranim predstavnicima Ministarstva finansija Letonije: direktoricom Direktorata za internu reviziju Arinom Andreičika, pomoćnicom direktorice Direktorata za reviziju EU fondova-Nacionalno revizorsko tijelo Andom Štegmane i revizorkom u Nacionalnom revizorskom tijelu Inese Levanom.
Imajući u vidu podršku Letonije reformskim naporima Crne Gore na putu učlanjenja u Evropsku uniju, tokom radne posjete Raičević je iskazala zahvalnost na pozivu u cilju jačanja saradnje dvije zemlje i razmjene iskustava u ugovaranju i implementaciji IPA projekata.
Sagovornici su fokusirali pitanje korišćenja pretpristupnih fondova i uspostavljanja i unaprijeđenja struktura za implementaciju nakon pristupanja EU, a put je koji je Letonija prešla obuhvata centralizovani sistem za upravljanje EU fondovima, na način uspostavljanja jednog posredničkog tijela za finansijsko upravljanje i jednog Upravljačkog tijela.
"Iskustva stečena kako u pretpristupnom periodu, tako i kasnije kao država članica, više su nego dragocjena za crnogorske institucije i nadogradnju postojećih, ali i sticanje novih znanja i iskustava, što će doprinijeti napretku države i pospješiti put punopravnog članstva u Uniji“, kazala je Raičević.
Imajući u vidu da je Crna Gora zemlja sa manjom administracijom, Ministarstvo finansija je prepoznalo značaj kontinuiranog jačanja kadrovskih kapaciteta i fokusirano je na motivaciju, unapređenje i usavršavanje postojećih struktura koje su do sada imale dobre rezultate.
"Na tom putu, Ministarstvo finansija razvija regionalnu saradnju kako sa svojim susjedima, tako i sa državama članicama EU, pa je posjeta Letoniji bila prilika za razmjenu iskustava i davanje primjera dobre prakse koji će biti inkorporirani u crnogorski sistem upravljanja pretpristupnim fondovima, a sve u cilju što veće apsorpcije dostupnih sredstava“, ocijenila je Raičević.
Zajedničke poruke sastanaka predstavnika crnogorske i letonske državne administracije su da je dobar i obučen kadar ključ sistema, kako na rukovodećim, tako i na operativnim pozicijama, a efikasno funkcionisanje sistema, kao i kontinuitet kvalitetne implementacije važnih projekata koji se finansiraju putem IPA-e su uslovljeni znanjem i ljudima.
Raičević je navela da Crna Gora, u cilju razvoja ljudskih resursa i motivacione politike, već primjenjuje „trojni mehanizam“, koji obuhvata povećanje zarada kategoriji D u sistemu javne administracije za kompletan ekspertski kadar koji u najvećem dijelu obuhvata IPA strukturu, zatim mogućnost dodjele IPA dodatka do 30 odsto osnovne zarade na bazi postignutih rezultata u radu i dalja usavršavanja i obuke kroz različite modele međunarodne i domaće saradnje.
Raičević je tokom posjete istakla da Crna Gora već sada dobija značajan iznos sredstava pretpristupne podrške - na sedmogodišnjem nivou riječ je o oko 160 miliona eura podrške, a iskustva Letonije ukazuju da se iznos podrške nakon pristupanja uvećava za do deset puta.
Crna Gora na putu pristupanja, a kao veteran u korišćenju pretpristupne podrške od 2007. godine, piše uspješnu priču samostalnog upravljanja IPA sredstvima, a u prilog tome govore brojke. Od dostupnh oko 235 miliona eura ukupne vrijednosti i oko 155 miliona eura podrške za sedmogodišnji period 2014-2020, do sada je ugovoreno 71 odsto što je oko 169 miliona eura, a kada je riječ o potrošnji sredstava ista je na zavidnom nivou i iznosi oko 61 odsto ili 103 miliona eura.
"Izazov za IPA strukture svih zemalja Balkana u narednom periodu jeste preklapanje dvije finansijske perspektive i paralelno sprovođenje IPA II i IPA III programa, pa u tom svijetlu intenzivno radimo na razmjeni iskustava i uspostavljanju sistema, kako bi Crna Gora što uspješnije upravljala programima pretpristupne podrške“, navodi se u saopštenju.
Sastancima je prisustvovala i Generalna direktorica Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći.
Bonus video:
