Dok cijene žitarica na regionalnim i svjetskim berzama padaju već mjesecima, u Crnoj Gori je došlo do svega neznatnog pojeftinjenja brašna, a cijena hljeba ostala je ista.
Sagovornici “Vijesti” iz ove oblasti kažu da bi cijene uskoro mogle biti niže i u Crnoj Gori, ali da je potrebno prethodno riješiti probleme koji postoje između Vlade, trgovaca i pekara.
Tokom ljeta 2021. zbog suše i smanjenja roda, kao i nakon napada Rusije na Ukrajinu u proljeće i ljeto prošle godine, cijena pšenice dostigla je 40 centi po kilogramu. Pad je počeo u jesen prošle godine, a kilogram ove žitarice sada na Produktnoj berzi u Novom Sadu košta 18 centi.
Kilogram pšeničnog brašna tip 500, prema informacijama “Vijesti”, kod najvećih proizvođača u Srbiji sada u veleprodaji košta oko 28 centi, dok ga crnogorski uvoznici i veletrgovci pekarima prodaju po cijenama od 35 do 40 centi. U maloprodaji u Crnoj Gori, zavisno od marke i trgovca, kilogram brašna ovog tipa košta od 55 centi kod domaćeg proizvođača, a uvozni brendovi koštaju najčešće od 70 centi do jednog eura.
Moguć pad narednih mjeseci?
Uvoznici i trgovci brašnom sa kojima su “Vijesti” razgovarale, nezvanično su kazali da neki od njih još imaju zaliha kupovanih po većim cijenama, ali da će ukoliko se trend sa međunarodnim berzama žitarica održi, i cijene brašna u Crnoj Gori biti niže narednih mjeseci.
“Prije krize cijena brašna u maloprodaji iznosila je oko 40 centi, a u periodima prošlogodišnjih nestašice je iznosila i preko eura. Tako da je došlo do blagog pada, ali ne i povratka na staro. Mislim da se cijene i ne mogu vratiti u potpunosti jer je mlinovima u Srbiji povećan trošak za električnu energiju, i dalje su visoke cijene goriva i prevoza, a i trgovci i pekari su prošle i ove godine morali značajno da povećavaju zarade radnicima, kako bi ih zadržali”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
On je naveo da, ukoliko se zadrže sadašnje cijene žitarica i brašna u Srbiji, odakle Crne Gora nabavlja oko 80 odsto svojih potreba, maksimalna maloprodajna cijena kilograma brašna tipa 500, uz marže uvoznika i maloprodaje od po 20 odsto, troškove prevoza i poreza, ne bi trebalo da prelazi 55 centi.
Cijena obične vekne bijelog hljeba od 500 grama početkom 2021. godine koštala je najčešće 40 centi, da bi je pekari početkom ljeta zbog rasta cijena brašna podigli na 50 centi.
Uredba iz 2021. bila nezakonita, pekari oštećeni
Vlada Zdravka Krivokapića je tada donijela spornu uredbu kojom je zamrzla cijenu vekne na 50 centi do kraja godine, a naknadno su smanjivane stope PDV-a na brašno i hljeb. Međutim, nakon toga cijene brašna na međunarodnom tržištu su nastavile da rastu, a cijeli gubitak su trpjeli pekari. Njima je na sastancima, o čemu su “Vijesti” tada pisale, Vlada najavljivala vanredne mjere pomoći kako bi im nadoknadila gubitak, a cijena hljeba ostala je na 50 centi. Međutim, to se nije desilo.
Pekari su tada saopštili da će poštovati uredbu kao svoj dio društvene odgovornosti u krizi i pomoći najugroženijim stanovnicima. Uredba je prestala da važi krajem decembra 2021. godine, a oni su nakon januarskih praznika povećali cijenu vekne bijelog hljeba na 65 centi. Nakon izbijanja ukrajinske krize, kada su cijene žitarica i brašna dodatno povećane i kada ih je bilo teško nabaviti, cijena vekne je povećana na 80 centi.
Posljednjih mjeseci predstavnici Vlade ponovo lobiraju kod trgovaca i pekara da spuste cijene.
Na sastanku sa pekarima tim povodom krajem marte ove godine, kod potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, zvanično je saopšteno da je uredba prethodne Vlade o zamrzavanju cijene hljeba bila nezakonita i da Vlada nema zakonsku mogućnost određivanja cijena na slobodnom tržištu. Saopšteno je da i dalje analiziraju mogućnosti da pekarima nadoknade štetu zbog uredbe iz 2021. godine, ali bez konkretnih naznaka.
Dodatni problem između trgovaca i pekara je što trgovci uslovljavaju pekare da im dostavljaju količine hljeba kako bi popunili rafove, ali da sav trošak za neprodati hljeb pada na pekare.
Ne padaju ni cijene stočne hrane, pa nema ni jeftinijeg mlijeka, mesa i jaja
Pad cijena žitarica na međunarodnim berzama trebalo bi da utiče i na pad cijena stočne hrane u Crnoj Gori, ali, prema riječima predstavnika stočara, to se nije desilo u bitnoj mjeri.
Nakon izbijanja krize u Ukrajini, cijene stočne hrane u Crnoj Gori su duplirane. Stočari i proizvođači mlijeka su tada protestovali, dok su brojne farme i zatvorene.
Vlada je odgovorila djelimičnim povećanjem premija za otkup mlijeka i uzgoj stoke.
Predsjednik Udruženja stočara Milko Živković kazao je da je nakon velikog pada cijena žitarica na međunarodnim berzama došlo do simboličnog smanjenja nekih cijena stočne hrane.
“Kod koncentrovane hrane uopšte nije bilo pada, jer uvoznici i trgovci drže vrlo visoke marže. Nama su troškovi i dalje vrlo visoki, tako da još nema uslova da domaći poljoprivredni proizvođači spuste cijene mlijeka, mesa ili jaja. Jedino ako dođe do značajnog pada cijena stočne hrane može doći do snižavanja cijena naših proizvoda”, kazao je Živković “Vijestima”.
On navodi da stočari sada imaju dodatni problem jer zbog neprestane kiše tokom proljeća nisu mogli kositi travu i djetelinu i pripremati sijeno.
“Kod onih koji su i uspjeli nešto da pokose, ono je zbog vlage lošeg kvaliteta. To sve utiče da su nama veći troškovi za ishranu stoke. Nadamo se da će se vrijeme proljepšati i situacija preokrenuti, inače ćemo biti u velikom problemu”, kazao je Živković.
Bonus video:
