Uprkos napretku u prethodnoj deceniji, Crnoj Gori je neophodna nova strategija održivog rasta jer ako nastavi stopama rasta prije korona krize, državi će trebati 40 godina da prosječni nivo dohotka građana izjednači sa nivoom u Evropskoj uniji, kazali su iz Svjetske banke.
Predstavnici te banke su to poručili u Podgorici tokom predstavljanja ekonomskog memoranduma za Crnu Goru - "Ka strategiji održivog rasta", modela koji se zasniva na produktivnosti, ljudskom kapitalu i očuvanju prirodnih resursa.
Šef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru Kristofer Šeldon je kao ključne istakao tri oblasti ovog modela, "uklanjanje regulatornih prepreka za rast i ulazak preduzeća na tržišta, korišćenje trgovine kako bi se firmama omogućio pristup novim tržištima i tehnologijama, oslobađanje potencijala ljudskog kapitala Crne Gore kroz stvaranje jednakih prilika".
Ukoliko bi Crna Gora usvojila reforme i ubrzala rast za četiri ili pet odsto godišnje, kako je kazao ekonomista Svjetske banke Milan Lakićević, predviđeni rok bi se mogao skratiti a dohodak građana bi došao na nivo EU za 15 godina.
Kako se navodi u saopštenju Svjetske banke, "promovisanje konkurencije eliminacijom restriktivnih propisa u sektoru usluga bi godišnja stopa rasta Crne Gore mogla da se poveća za približno 0,4 odsto, što bi smanjilo vrijeme potrebno za dostizanje nivoa dohotka u EU za 13 godina".
Viši ekonomista Svjetske Banke Mark Šifbauer je dodao da se prethodna strategija rasta Crne Gore prilično oslanjala na privlačenje velikih investicionih projekata u sektorima transporta, energetike i turizma.
"Iako je to dovelo do privremene ekspanzije građevinarstva često nije bilo popraćeno rastom produktivnosti, što je rezultiralo ograničenim dugoročnim benefitima i povećanom osjetljivošću na eksterne šokove", kazao je Šifbauer.
U saopštenju se ističe da je prema analizi sprovedenoj za potrebe izvještaja, do stagnacije rasta produktivnosti došlo zbog neefikasnosti tržišta u sektorima usluga, koji čine preko 70 odsto BDP-a Crne Gore.
"Produktivna preduzeća iz sektora usluga nisu uspjela da prestignu manje produktivnu konkurenciju, što se podudara sa restriktivnim regulatornim preprekama konkurenciji. Pogrešna alokacija resursa manje produktivnim preduzećima odnijela je prevagu nad porastom produktivnosti pojedinačnih preduzeća koja se bave uslugama", navodi se u saopštenju.
U izvještaju se navodi i da isključivanjem velikog dijela nove generacije iz ostvarivanja pristupa kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenim uslugama usljed faktora koji su izvan njihove kontrole, kao što su mjesto rođenja, pola ili socio-ekonomskog statusa roditelja, se smanjuje rezervoar buduće kvalifikovane radne snage i preduzetnika.
"Politike kojima se obezbjeđuje jednak pristup kvalitetnom obrazovanju i zdravstvu nezavisno od geografskog područja i dohotka, ciljana socijalna zaštita i unapređenje rodne ravnopravnosti pomažu u rješavanju nejednakih prilika i mogu da omoguće korišćenje ukupnog potencijala kad je riječ o ljudskom kapitalu", ističe se u kratkom sažetku izvještaja.
Dodatno se ističe da je slabo sprovođenje vidno kod privilegija određenih preduzeća, posebno onih u većinskom državnom vlasništvu, koja kako se navodi uživaju preferencijalni tretman u javnim nabavkama, pravilima u vezi stečaja i pristupa finansijama, zemljištu i državnoj pomoći.
"Prepreke trgovini i konkurenciji u oblastima saobraćaja, električne energije i profesionalnih usluga najrestriktivnije su u regionu", ističe se u izvještaju.
Navodi se da je strategija održivog rasta posebno važna za turizam, jer je on glavni nosilac rasta u Crnoj Gori.
Ističe se da se mnogim politikama za rast turizma podstiče ukupni rast produktivnosti, odnosno "rješavanje deficita kvalifikovane radne snage i infrastrukture i dosljedno sprovođenje politika".
"Produktivnost preduzeća u oblasti turizma zapravo je i dalje niska, što ukazuje na neiskorišćeni potencijal za rast u tom sektoru", navodi se u izvještaju.
Ovaj sektor zahtijeva posebnu pažnju jer je kako se navodi, "njegov rast osjetljiviji na degradaciju životne sredine i klimatske promjene". Dodaje se da je degradacija životne sredine dovela do zagađenja plaža i prirodnih ljepota, što je ugrozilo tražnju pa će brojna turistička mjesta trpjeti negativan uticaj klimatskih promjena.
"Održivi rast turizma zahtijeva ozelenjavanje, budući da turističke destinacije generišu do tri puta više otpada po glavi stanovnika od državnog prosjeka. Daleko je najveća količina plastičnog otpada po glavi stanovnika koja iz Crne Gore dospijeva u Sredozemno more", ističe se u izvještaju.
Dodaje se i da nova strategija rasta treba da počiva na jačim javnim institucijama jer "nakon desetogodišnjeg procesa pristupanja EU, nedostaci u oblasti vladavine prava i dalje ostaju glavna prepreka ekonomskom razvoju i bržem integrisanju".
Bonus video:
