Sva preduzeća iz sektora saobraćaja koja budu željela da apliciraju za pomoć Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) u ukupno iznosu od 12 miliona eura moraju ispuniti najmanje jedan od osam kriterijuma koji su definisani kao dokaz da su direktno ili indirektno pogođeni krizom izazvanom ratom u Ukrajini.
To je za “Vijesti” kazao državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) Admir Šahmanović.
Ovaj Vladin resor je spremio Program privremene, hitne podrške transportnom sektoru u kontekstu trenutne globalne krize izazvane ratom u Ukrajini, a pošto novac nije predviđen ovogodišnjim budžetom u komunikaciji sa Ministarstvom finansija, naveo je Šahmanović, biće određeno sa koje će se pozicije isplatiti.
Riječ je o sljedećim kriterijumima - problem u nabavci sirovina, materijala i energenata (nedostupnost, kašnjenje u isporukama, prekidi lanaca sabdijevanja), povećanje ulaznih cijena sirovina, pretproizvoda, materijala i energenata, povećanje ostalih troškova poslovanja (repromaterijala, inventara, troškovi radne snage, opšti operativni troškovi), nemogućnost izlaska ili ograničeni pristup domaćem i/ili inostranom tržištu, nemogućnost distribucije proizvoda/pružanja usluge, smanjena potražnja za proizvodima ili uslugama, problemi sa likvidnošću i pad prihoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ili očekivani pad prihoda.
Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da je ova isplata usklađena za Zakonom o dodjeli državne pomoći.
“Prepoznajući realne potrebe sektora privrede, i uvažavajući dobru međunarodnu praksu, MKI je pristupilo pripremi Programa privremene, hitne podrške transportnom sektoru u kontekstu trenutne globalne krize izazvane ratom u Ukrajini. Ovaj program ima za cilj da otkloni nedostatak likvidnosti sa kojima se suočavaju transportna preduzeća koja su direktno ili indirektno pogođena ozbiljnim poremećajem privrede izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu i sankcijama koje je uvela EU i međunarodna zajednica, ali i Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU, kao i ekonomske kontramjere koje je do sada preduzela Rusija”, pojasnio je Šahmanović
On je naveo da novac za isplatu kroz ovaj program nije mogla biti planirana Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, imajući u vidu propisane rokove u kojima se pripremao nacrt Zakona o budžetu, i period u kome se procijenjivala potreba za ovakvom vrstom podrške.
“Ali upravo zbog ovakvih situacija članom 43 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti je i predviđeno korištenje novca tekuće i stalne rezerve, o čemu, uz prethodnu saglasnost Vlade, odlučuje Ministarstvo finansija, pa je MKI uputilo program podrške Ministarstvu finansija na dobijanje potrebne saglasnosti, po čijem dobijanju će on biti i kandidovan za usvajanje na Vladi”, rekao je Šahmanović.
Ukupno planirani budžet koji bi se stavio na raspolaganje transportnim preduzećima je do 12 miliona eura, ali se po jednom korisniku iz oblasti saobraćaja može, kako je istakao Šahmanović, dodijeliti najviše do milion eura. On je dodao da pomoć po ovom programu može kumulirati i sa drugim mjerama hitne pomoći, s tim da ukupni iznos pomoći ne može preći gornju granicu od maksimalno jedan milion eura po jednom privrednom subjektu.
“Krajnji korisnici mjere su sva preduzeća i preduzetnici u sektoru saobraćaja koji posluju u Crnoj Gori, a na čije poslovanje u 2022. godini i 2023. godini je uticala kriza, direktno ili indirektno, i kojima je potreban novac za ulaganje u osnovna sredstva ili obrtna sredstva, odnosno tekuće poslovanje. Potencijalni korisnici pomoći po ovom programu, u svom zahtjevu koji dostavljaju MKI, moraju dokazati da su, direktno ili indirektno, pogođeni krizom izazvanom nakon ruske agresije na Ukrajinu i posljedicama na tržištima nastalim nakon toga, a koje su imale uticaja na njihovo poslovanje”, rekao je Šahmanović.
MKI će cijeniti pojedinačne zahtjeve transportnih preduzeća na način što će pratiti ispunjenost svih kriterijuma, i kompletne i opravdane zahtjeve, zajedno sa mišljenjem o ispunjenosti uslova, prosljeđivati Ministarstvu finansija, koje je nadležno za isplatu novca.
“Praćenje sprovođenja ovog programa vršiće MKI u odnosu na privredne subjekte iz svoje nadležnosti. Za svaku pojedinačnu dodijeljenu pomoć u iznosu većem od 100.000 eura, Ministarstvo će objaviti sve relevantne podatke i informacije na svojoj web-stranici. Takođe, ove informacije Ministarstvo je dužno dostaviti i Agenciji za zaštitu konkurencije u roku od 30 dana od dana dodjele pomoći, kako bi iste bile objavljene u objedinjenom registru državnih pomoći koje vodi Agencija”, pojasnio je Šahmanović.
Modeli dodjele pomoći
Pomoć se može dodijeliti u obliku direktnih bespovratnih sredstava, poreskih olakšica i povoljnijih uslova plaćanja, kao i kroz druge instrumente, pod uslovom da ukupna nominalna vrijednost takvih mjera ne prelazi maksimalnu gornju granicu od milion eura po privrednom subjektu u bruto iznosu, odnosno, prije odbitka poreza ili drugih troškova.
Bonus video:
