U Crnoj Gori postoji 266 registrovanih agencija za posredovanje u prometu nekretninama, ali se ovim poslom na nelegalan način bavi i značajan broj građana i stranih državljana pa se nepokretnosti oglašavaju po portalima, grupama na društvenim mrežama koje broje hiljade članova, a neki pojedinci oglašavaju po nekoliko stotina nekretnina.
To je, između ostalog, komentarišući probleme u prometu i zakupu nepokretnosti, “Vijestima” kazao predsjednik Grupacije za trgovinu nekretninama Veselin Dragaš i dodao da se nekretnine na društvenim mrežama između ostalih, oglašavaju na Fejsbuku, Instagramu i Telegramu.
Grupacija za trgovinu nekretninama formirana je u okviru Odbora udruženja trgovine Privredne komore (PKCG), a bavi se pružanjem pomoći i podrške kompanijama koje se bave posredovanjem u prometu nepokretnostima.
Zakon na javnoj raspravi
Dragaš je kazao da vjeruje da će usvajanje Zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koji je trenutno na javnoj raspravi, dati tačan broj registrovanih agencija i agenata pošto se njime predviđa i uvođenje registra.
Ovaj nacrt zakona je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma stavilo na javnu raspravu do kraja mjeseca, dok je ova grupacija inicirala ovaj zakonski akt, nakon što je, kako je naveo ovaj Vladin resor, uradila analizu i ukazala na probleme na ovom tržištu.
“Neke firme se legalno bave posredovanjem, ali imaju drugu šifru djelatnosti tako da je i broj onih koji su registrovani za obavljanje djelatnosti agencije za nekretnine, teško odrediti”, kazao je Dragaš.
On je dodao da se prema njihovim istraživanjima, podacima Centralne banke i Monstata procjenjuje da je tokom 2021. u Crnoj Gori naplaćeno najmanje četiri miliona eura provizija od posredovanja u prometu nekretninama, u gotovini ili preko inostranih računa građana čime je budžet Crne Gore oštećen za preko milion eura prihoda, po osnovu poreza na dodatu vrijednost i dobit.
Dragaš je pojasnio da prilikom kupovine nekretnine, kupac plaća porez na promet nepokretnosti po stopi od tri odsto od vrijednosti nekretnine dok prihodi od poreza na nepokretnosti pripadaju državnom, budžetu opština i Egalizacionom fondu, u srazmjeri 10-80-10 odsto.
On je naveo i da kada kupac postane vlasnik nepokretnosti, plaća godišnji porez na nepokretnosti koji obračunavaju i naplaćuju lokalne samouprave po proporcionalnoj stopi od 0,25 odsto do 1 odsto tržišne vrijednosti.
“Glavni grad je prošle godine po osnovu naplate poreza na nepokretnost ostvario prihod od 12,82 miliona eura, Budva 18,22 miliona eura, dok Herceg Novi u toku 2023. očekuje prihode od 8,2 miliona eura”, kazao je Dragaš.
Dodatno je naveo da opštine ostvaruju značajne prihode po osnovu naknada za uređenje gradskog zemljišta, koja se plaća prilikom dobijanja građevinskih dozvola, te da se na naknade i notarske usluge obračunava PDV i plaća porez na dobit pa rastom ovog tržišta raste i obim posla u građevinarstvu.
Među trenutnim problemima na ovom tržištu Dragaš je naveo visoko učešće sive ekonomije, nekvalitetnu uslugu i nepostojanje osiguranja od odgovornosti posrednika, nepostojanje potrebne stručne spreme za agente, što se ugovori u praksi rijetko zaključuju i nemaju sve potrebne elemente, obaveze i odgovornosti, što se provizije često isplaćuju u gotovini a ne preko računa.
“U svijetu agent za nekretnine je priznata profesija što kod nas na žalost još uvijek nije slučaj”, naglasio je on.
Regulacija je neophodna
Dragaš je naglasio da će, kada se krene sa primjenom Zakona o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, korist imati svi - država od regulacije i većih prihoda budžetu, učesnici u prometu jer će biti zaštićeni, a posrednici jer će biti edukovani i licencirani čime će se podići kvalitet njihovih usluga.
Taj stav dijele i iz nadležne Privredne komore, iz koje su “Vijestima” kazali da je uređivanje odnosa u posredovanju nepokretnostima pretežno ograničeno na Zakon o obligacionim odnosima, o sprečavanju nelegalnog poslovanja i o privrednim društvima.
“Nepostojanje pravne regulative kojom se uređuje trgovina nekretninama razlog je postojanja ogromnog broja onih koji se bave posredovanjem u prometu nepokretnosti, kao fizička lica, te pravnih lica, koja se osim osnovne djelatnosti bave posredovanjem, i nelegalnim radnjama nanose direktnu štetu državi, agencijama, klijentima, a posredno i cijeloj struci”, navodi se u odgovoru.
Iz te institucije su kazali da je razvoj turizma i potencijala za investicije uslovio promjenu brojnih zakona, ali da je posredovanje u prometu nekretninama ostalo prepušteno nekolicini generalnih propisa koji ne zadovoljavaju sve potrebe na tržištu. Naglašavaju da bi adekvatna regulativa stvorila uslove za razvoj i unapređenje ovog sektora po uzoru na pozitivne primjere država, koje su ozbiljno pristupile regulisanju ovog sektora.
Iz Privredne komore su ponovili da članovi Grupacije smatraju da je donošenje nacrta ovog zakona od izuzetnog značaja jer će se jasno definisati uslovi za pružanje usluga posredovanja, edukaciju posrednika i afirmisati profesija kroz licenciranje agenata i identifikovati i zaštititi interesi učesnika.
Za građane minimalna kazna hiljadu eura
Dragaš je naglasio da su prema nacrtu zakona kazne za nelegalno posredovanje u prometu nekretninama za firme od četiri do 40 hiljada eura, a za preduzetnike od dvije do 12 hiljada eura.
“Za građane kazna iznosi od hiljadu do četiri hiljade eura”, naglasio je on.
Kako je kazao, prema zakonu posrednici će morati da imaju polisu osiguranja od profesionalne odgovornosti. Dodatno za štetu koju bi posrednik mogao prouzrokovati, najniža osigurana svota ne može biti manja od 20 hiljada eura po osiguranom slučaju, odnosno 60 hiljada eura za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini osiguranja.
On je pojasnio da to znači da će kupci i prodavci nekretnina koji posluju sa agencijama imati dodatnu sigurnost.
Bonus video:
