Centralna banka (CBCG) pripremila je nova zakonska rješenja o poslovanju banaka koja će joj omogući da prema banci preduzme set mjera kako bi otklonila uzroke pogoršanja finansijske stabilnosti banke prije nego ona dođe do situacije u kojoj ne postoji rješenje problema, osim stečaja ili likvidacije.
Te mjere uključuju, između ostalog, zamjenu upravljačke i rukovodeće strukture u banci, privremeno ostvarivanje direktnog uticaja na poslovanje banke preko ovlašćenih predstavnika i imenovanje privremenog upravnika.
Nova zakonska rješenja dio su izmjena i dopuna zakona o bankama koji je na javnoj raspravio do 11. septembra ove godine. “Vijesti” imaju uvid u taj akt.
Zakon o bankama se mijenja da bi se uskladio sa direktivom EU koja obuhvata pitanja planova oporavka banaka i supervizorske mjere (mjere rane intervencije).
Novim zakonskim rješenjima je definisano da CBCG mjere rane intervencije može da se primijeni kada je banka svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila suprotno zakonu, propisu CBCG kojim se uređuje adekvatnost kapitala banaka ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka u mjeri koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njenu likvidnost, solventnost ili održivost poslovanja, ili kada se procijeni da u bliskoj budućnosti mogu nastati takve okolnosti.
Mjere podrazumijevaju i zahtjev CBCG da banka sprovede određene aktivnosti iz usvojenog plana oporavka, izmijeni poslovnu strategiju ili organizacione strukture banke, sazove skupštinu akcionara da bi donijela odluke koje predloži CBCG...
U slučaju uvođenja privremene uprave u banci, zadatak privremenog upravnika je da izvršava sva ovlašćenja koja su mu dodijeljena kako bi pronašao rješenje da se popravi finansijska pozicija banke. Novina u zakonu je da banka mora da pripremi plan oporavka i da ga uvrsti u sistem upraljanja rizicima kao njegov obavezni element.
Jedno od novih rješenja je da banka može da angažuje lice izvan banka koja bi obavljala poslove za banku (eksternalizacija). Taj posao se može ugovoriti samo uz odobrenje CBCG.
“CBCG neće odobriti banci planiranu eksternalizaciju, ako bi ona negativno uticala na obavljanje redovnog poslovanja banke, efikasno upravljanje rizicima u banci, sistem internih kontrola banke ili mogućnost obavljanja kontrole od strane CBCG”, definisano je izmjenama i dopunama zakona.
Dalje, podaci koji se smatraju bankarskom tajnom mogu se učiniti dostupnim i korespondentskoj banci. To su podaci o klijentu koji su toj banci potrebni za izvršavanje obaveze identifikacije i provjere klijenta u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Nakon što zakon stupi na snagu CBCG će ima rok od pola godine da donese podzakonske akte za njegovo izvršenje, a banke će imati rok od tri mjeseca da dostave CBCG prve planove oporavka.
Neće se odnositi na MFI i lizing
Ukoliko bude usvojen, stupanjem na snagu ovog zakona o bankama neće se, kao što je to slučaj sada, uređivati pitanje poslovanja mikrokreditnih finansijskih institucija, kreditnih unija i lica koja se bave kreditno-garantnim poslovima.
Za poslovanje tih finansijskih institucija CBCG je pripremila posebni zakona koji je na javnoj raspravi do 1. septembra ove godine, a zove se zakon o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima.
Bonus video:
