Pomoć koju je Vlada dodijeli državnom preduzeću “Skijališta Crne Gore” (SCG) je usklađena sa zakonom o kontroli državne pomoći. To je konstatovala Agencija za zaštittu konkurencije (AZK) koja je završila ispitni postupak u vezi s ovim slučajem.
AZK je ispitivala zakonitost pomoći koju su Skijališta dobila u 2017. godini (10.000 eura + 100.000 eura + 12.745.103 eura), u 2018. godini (250.800 eura) u 2019. godini (650.000 eura + 4.500 eura), u 2020. godini (1.135.000 eura) i u 2021. godini (1.500.000 eura).
Agencija je u decembru 2020. godine pokrenula postupak u vezi s novčanom pomoći od 250,8 hiljada eura, koja je data Skijalištima za pripremu zimske turističke sezone u 2018. godine, da bi potom obuhvatila i ostale godine.
Početkom 2021. AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. Međutim, u 2021. godini SCG dobijaju 1,5 miliona.
“Agencija je iz sopstvenih izvora došla do informacija da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma 2018. godine preduzeću SCG za pripremu zimske turističke sezone dodijelilo pomoć u iznosu od 250,8 hiljada eura. Postoji sumnja da je preduzeću dodijeljena nezakonita (neprijavljena) državna pomoć i Agencija je po službenoj dužnosti pokrenula postupak kako bi ispitala raspoložive podatke i informacije i ocijenila usklađenost dodijeljene državne pomoći sa zakonom”, navela je Agencija u rješenju za pokretanje ispitnog postupka u decembru 2020. godine.
Vlada Duška Markovića je u novembru 2017. donijela odluku da formira SCG sa sjedištem u Mojkovcu. Osnovni kapital je bio 110 hiljada eura, a predviđeno je da firma upravlja javnim skijalištima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.
Dio javnosti iz turističkog sektora i opozicije tada je ocijenio da odluka Vlade da osnuje preduzeće koje bi upravljalo skijalištima zakašnjela, jer je dobar dio važnog resursa već prepušten privatnicima, od kojih neki ni do danas nisu pokrenuli skijališta koja su dobili u zakup, ali i zbog toga što je nedovoljno novca uloženo i devastirana je imovina kojom je ranije gazdovala država.
Plan države je bio da u razvoj skijališta uloži 113 miliona eura dok je koncept razvoja SCG predviđao da se valorizuju postojeća aktivna skijališta i izgrade nova na Bjelasici, Komovima, Hajli i Durmitoru, a da se uz to privatna skijališta uvedu u sistem javnih ako za to “bude obostranog interesa”.
Odlukom da razvija skijališta sa stazama mahom ispod 1.800 metara nadmorske visine, država je ignorisala Nacionalnu strategiju za klimatske promjene iz 2015. godine, u kojoj piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.
“Vijesti” su prethodno objavile da u strategiji piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.
Bonus video:
