Profesor Branko Radulović pozvao je danas premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da, kako je kazao, zaustavio galopirajuće uništavanje energetskog potencijala, kao jedinog zdravog koji je preostao za razvoj Crne Gore.
On je u otvorenom pismu zatražio od Abazovića da hitno stornira izdavanje urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju velikih solarnih elektrana i vjetroparkova i realizaciju odobrenih projekata do donošenja potrebne zakonske regulative.
„Intenzivirajte izradu i usvajanje Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, Nacionalnog energetskog i klimatskog plana i Zakona o obnovljivim izvorima energije“, poručio je.
Neophodno je, kako je dodao, izmijeniti projektne zadatke za izgradnju hidroelektrana (HE) “Komarnica“, “Pive II“ i „Kruševo“ sa optimalnim kotama, kao i uraditi rekonstrukciju HE „Piva I“ kako bi bile reverzibilna i hibridna.
„Pokrenite napokon valorizaciju naših voda iz Bilećkog jezera. Naložite ekspertizu ekološke rekonstrukcije TE ’Pljevlja’ u cijelom tehnološkom procesu u skladu sa novim propisima EU i sa ciljem smanjenje koncentracije CO2 i polutanata“, poručio je Radulović.
On je naveo da se obraća Abazoviću, ovako javno, jer vidi „zlo pred očima“.
„Ukazivao sam na ovo bezbroj puta, podnosio rezolucije i davao inicijative, polemisao sa Vama u Skupštini Crne Gore, organizovao stručne rasprave na ovu temu, obraćao se saopštenjima, držao konferencije za novinare, čak podnosio i krivične prijave, međutim, izgleda uzalud. Tajkunski, lični ili partijski interesi su bili jači i veći od javnog interesa. Obraćam Vam se na ovaj način jer još vjerujem da dijelimo isti odnos prema Crnoj Gori i da su katastrofalne odluke u sektoru energetike posljedica ukupnog haotičnog stanja, kao i Vašeg prioriteta a to je borba protiv određenog oblika visokog kriminala“.
Poručio je da od kvaliteta valorizacije energetskog potencijala ne zavisi samo samodovoljnost u zelenoj i jeftinoj energiji, razvoj drugih sektora i ukupne održive i konkurentne ekonomije, već i biološki opstanak građana Crne Gore, uzimajući u obzir klimatske promjene i geopolitičku situaciju koja će biti sve složenija.
„Ukoliko razvijamo energetski potencijal na održiv način, uvažavajući znanje, pozitivnu praksu i procedure, Crna Gora bi mogla, za 5-6 godina da ima suficit zelene energije sa prihodom koji bi kontinuirano rastao na preko tri milijarde eura i profitom blizu milijardu eura. Za to nam ne trebaju finansijska sredstva već samo znanje, vizija i poštenje. Način, na koji se sada tretira energetski potencijal i donose odluke, ukazaje na to da Crna Gora nema nijedan od ovih uslova. Doći ćemo u apsurdnu situaciju, da ćemo proizvoditi veliku količinu struje, da će država imati malu korist kroz plaćene poreze, da će tajkuni ostvarivati veliki profit a da će građani plaćati jednu od najskupljih cijena struje u Evropi“, upozorio je Radulović.
Kolika je nebriga ili neznanje pokazuje i činjenica da se, kako je dodao, niko i ne pita što će biti sa izraubovanom opremom čiji radni vijek je od 20 do 30 godina a za čiju kvalitetnu reciklažu još nema tehnološkog rešenja.
Prema riječima Radulovića, posljednji primjeri katastrofalnih odluka u vezi energetike su način izgradnje vjetroelektrane „Bijela“ u Šavniku, namjera izgradnje solarne elektrane „Velje Brdo“ u Podgorici, te vjetroelektrane u Kolašinu, a i na desetine prethodnih oko izgradnje solarnih i vjetroelektrana od Čeva do Rožaja.
„Svaka na svoj način je nonsens. Ukazivao sam i Vama i donosiocima odluka koji modaliteti postoje oko izgradnje ovakvih energetskih subjekata kako bi najveći, ili dominantan, benifit imala država i lokalna samouprava. Da apsurd bude veći pokazivao sam i razne pozitivne primjere iz okruženja-Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. To što kod nas ima, nema nigdje.“
Radulović kaže da mu je sada jasno zašto ga Abazović nije poslušao kada je, prije više od godinu, podnio ostavku na članstvo u Savjetu za reviziju Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine „zbog nekvalitetog rada i upitnih kompetencija pojedinih obrađivača, duboko svjestan da se njime definiše razvoj Crne Gore u narednih 20 godina, uključujući i sektor energetike“.
„Ništa nema ni od Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, niti od Zakona o obnovljivim izvorima energije. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je ostalo ’gluvo’ na moj zahtjev i kasniju zvaničnu urgenciju za dostavljanje punih informacija u vezi sa izdavanjem dozvola za izgradnju solarnih polja i vjetrogeneratora, a zakonski rok za odgovor je bio 15 dana. Počeo sam da sumnjam da se time prikriva nerad, neznanje, a možda i kriminal“.
Da tragedija bude veća, kako kaže, projektni zadaci i način izbora obrađivača za izradu tehničke dokumentacije za HE “Komarnica“ i HE “Kruševo“ su i ekološki i ekonomski i tehnološki promašaj.
„Krađa naših voda iz Bilećkog jezera se nastavlja, ekološka rekonstrukcija TE ’Pljevlja’ i sadržaj CO2 ne ulivaju optimizam, a odluka Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije o uvođenju prekograničnog poreza na CO2 stupa na snagu 1. oktobra 2023. godine. Plašim se i ja da će gospodin (Milojko) Spajić, ako postane premijer, realizovati utopiju zvanu Evropa sad 2 prodajom HE 'Piva' i HE 'Perućica' za oko milijardu eura i tako dovršiti poharu Crne Gore“.
Radulović navodi da ovo što on iznosi trebalo bi da zastupaju i kompetentni resorni ministri, menadžment i profesori univerziteta.
„Nema ih da se oglase. Da sam na Vašem mjestu sve bi ih smijenio, a ovim trećima smanjio prinadležnosti i ukinuo studijske programe za koje nema interesovanja zahvaljujući upravo ovakvom njihovom odnosu, da ne kažem kukavičluku“.
Radulović je ponovio da Željezara Nikšić ima perspektivu ako se izdvoji iz EPCG, izabere kvalitetan menandžment, vrati svojoj osnovnoj djelatnosti, modernizuje i restrukturira poput mnogih željezara u EU.
„Takođe Vaše razmišljanje da hitno treba izgraditi još jedan terminal na Aerodromu Podgorica u potpunosti podržavam“.
Poručio je da je potrebna brza saobraćajnica Široki Brijeg-Sukobin, puni auto-put Bar–Boljare i rekonstrukcija željeznice su prioritetni, ali ih treba realizovati sa nivoa glavnog projekta, kvalitetno, brzo, jeftino i aktiviranjem domaće ponude. Naš status i EU-fondovi su mnogo bitni. Osnujte napokon Institut za razvoj Crne Gore, Razvojnu banku Crne Gore, Obveznički fond, Industriju Crne Gore a.d., biće nam lakše i nećemo griješiti. Mojim amandmanima je to predvđeno budžetom za 2023. godinu kao i izrada pojedinih 'zrelih' projekata“, zaključio je Radulović.
Bonus video:
