Državna revizorska institucija (DRI) došla je do podataka da je od 2019. zaključno sa 2022. godinom u državnoj upravi broj zaposlenih povećan za 2.257 osoba, odnosno za 5,37 odsto.
Ovi podaci se nalaze u reviziji predloga zakona o završnom računu budžeta, koja je juče zvanično prezentovana na konferenciji za novinare.
Period za ove četiri godine se odnosi na vlade triju premijera - Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića.
Član Senata DRI, koji je rukovodio Kolegijumom za ovu reviziju, Milan Dabović kazao je novinarima da je DRI dala negativno mišljenje na reviziju pravilnosti završnog računa budžeta za 2022. godinu zbog više nepravilnosti kod potrošačkih jedinica, dok su Ministarstvu finansija dali pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje.
Prema evidenciji Ministarstva finansija, kako navodi DRI u izvještaju, na platnom spisku zaposlenih u javnom sektoru zaključno sa 2022. godinom je bilo 44.656 zaposlenih.
“Prezentirani podaci Ministarstva finansija pokazuju da je u odnosu na 2019. godinu broj osoba zaposlenih u javnom sektoru, za koje su obračunate zarade u 2022. godini, za 5,37% (2.257 lica) veći. Pregledom prezentiranih podataka i poređenjem zaposlenih za one organe koji su imali istu organizacionu strukturu 2019. i 2022. godine, utvrđeno je da je u navedenom periodu najveći rast zaposlenih bio u sektorima zdravstva – javne ustanove (1 173) i prosvjete – javne ustanove (974), te kod potrošačkih jedinica Univerziteta Crne Gore (33), Ministarstva finansija (29), Uprave za inspekcijske poslove (27) i Skupštine Crne Gore (21)”, navodi DRI u izvještaju.
Objašnjeno je da Ministarstvo finansija ne obračunava zarade za prosvjetu, zdravstvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti i Regionalni centar.
“Preporučuje se Ministarstvu finansija da razmotri mogućnost uvođenja potpune centralizacije obračuna i evidencije zarada zaposlenih čije se zarade isplaćuju iz državnog budžeta”, navodi se u izvještaju.
Dabović je kazao da je ovo četvrti uzastopni negativni izvještaj za potrošačke jedinice, odnosno da je ta ocjena izrečena za 2019, 2020, 2021. i za 2022. godinu. Dabović je navao da su razlozi za ova negativna mišljenja porast broja preporuka.
DRI je za 2018. godinu našla nepravilnosti za 20 preporuka, dok su za 2019, u izvještaju koji je predstavljen u oktobru 2020, imali 44 preporuke.
“Za završni račun za 2020. date su 72 preporuke, od čega je sedam bilo sistemskih. Za 2021. bilo je 50 preporuka od čega šest sistemskih. I za 2022. je sada dato 49 preporuka, od čega je sedam sistemskih. Za prošlu godinu nam nije u zakonskom roku dostavljen poreski završni račun. Povećanje broja preporuka i nedostavljanje poreskog završnog računa nas je opredjelilo da damo negativno mišljenje. DRI nema odnos prema osobama već prema sistemu i javnom novcu. Naš cilj je da kanališemo sistem u pravom smjeru”, kazao je Dabović.
Ministarstvo finansija je dobilo pozitivno mišljenje, a jedina zamjerka - skretanje pažnje je da informacioni sistem koji podržava glavnu knjigu trezora ne sadrži sve klase propisane pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji. Dabović je kazao i da sva pogrešna prikazivanja nisu materijalno značajna, ali da Ministarstvo treba da informacioni sistem pripodobi pravilniku.
Kod potrošačkih jedinica nastavile su da se ponavljaju ocjene da se sklapaju ugovori o dopunskom radu suprotno zakonu o radu, da se ne uplaćuju doprinosi po osnovu nezapošljavanja invalidnih osoba, da se sklapaju ugovori o djelu za sistematizovana radna mjesta, da nema evidencije državne imovine, da se isplaćuje novac bez mišljenja Agencije za kontrolu državne pomoći, da se status vršioca dužnosti produžava duže od šest mjeseci... Zbog ovih nepravilnosti su i date preporuke.
“Vlada nije donijela strategiju upravljanja dugom koja bi sadržala okvirni program zaduživanja za trogodišnji period, smjernice za utvrđivanje rizika prilikom uzimanja pozajmica, smjernice upravljanja dugom, gotovinom, garancijama i pozajmicama i druga pitanja od značaja za upravljanje dugom, iako je ta obaveza propisana članom 58 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti”, konstatovano je u izvještaju.
DRI nema odnos prema osobama već prema sistemu i javnom novcu. Naš cilj je da kanališemo sistem u pravom smjeru", kazao je Dabović
Dug za obveznice 1,7 miliona
Revizija je pokazala da je lani na kamate za dugove potrošeno skoro 92 miliona eura. Od te sume na kamate za domaće dugove je potrošeno 9,2 miliona, a na strane dugove 82,7 miliona.
Najveća suma za kamate se odnosi na izdate euroobveznice iz 2018, 2019. i 2020. godine i koje se plaćaju londonskoj Citi banci.
“Ukupni dug za ove tri obveznice je 1,7 milijardi eura i po ovom osnovu nije bilo isplate glavnice prošle godine”, navodi DRI u izvještaju.
Avansi po Vladinom nalogu
U skladu sa Odlukom o izradi kapitalnog budžeta i utvrđivanju i vrednovanju kriterijuma za izbor kapitalnih projekata Vlada je, navodi DRI, imenovala Komisiju za ocjenjivanje projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta države.
“Predstavnici uprava, koje realizuju projekte kapitalnog budžeta, nisu imenovani u Komisiji”.
Riječ je o upavama za saobraćaj i za kapitalne projekte. Preporuka DRI je da se predstavnci ovih uprava imenuju u Komsiju.
Utvrđeno je i da ove dvije uprave su po Vladinim zaključcima plaćale dodatne avanse izvođačima radova, te da DRI u postupku revizije nije mogla da utvrdi po kojim su kriterijumima ovi avansi isplaćivani, niti su izvođači radova dostavili dokaze da im je ugrožena likvidnost zbog čega su i dobili ove avanse.
Bonus video:
