Nacrtom prostornog plana Crne Gore predviđena je izgradnja dva auto-puta i sedam aerodroma, rekao je premijer Dritan Abazović dodajući da taj plan treba da, da generalne smjernice za budući razvoj države.
Abazović je, predstavljajući prostorni plan na sjednici Vlade, kazao da je najvažniji fokus na razvoj saobraćajne infrastrukture i energetike.
On je rekao da je predviđeno da se rade dva glavna auto-puta, Jadransko-jonski i Bar-Boljare.
Kako je dodao, predviđeno je da se radi nova ruta Kolašin-Andrijevica-Peć.
„Predviđena je izgradnja novog puta između Bijelog Polja i Pljevalja, prema Goraždu, koji bi trebalo da otvori Pljevlja“, rekao je Abazović dodajući da je riječ o potpuno novom putu.
Prema njegovim riječima, izgradnjom dva auto-puta i proširenjem dodatnih puteva omogućiće se da svaki dio zemlje bude maksimalno povezan.
Abazović je istakao da se neće graditi most na Verigama koji bi mogao da izazove velike probleme vezano az UNESCO status Boke Kotorske.
Prostornim planom je, kako je rekao Abazović, predviđeno da Crna Gora ima sedam aerodroma.
“Pored Tivta i Podgorice, Nikšić i Berane imaju aerodrome koji su veliki. Predviđeni su aerodromi u Baru i Ulcinju, Pljevljima i na Žabljaku. To su aerodromi koji će prije svega imati turističku ulogu, za slijetanje malih aviona, drugih vrsta letilica, aviona za gašenje požara”, naveo je Abazović.
Kad je riječ o transportu vodenim putem predviđene su poznate rute.
"Glavni cilj je povezanost Luke Bar sa Italijom. Prostorni plan ne ograničava nove linije koje će se uvoditi, da li će to biti trajektne linije, međunarodni saobraćaj...", rekao je premijer.
Govoreći o energetici, rekao je da je cilj da do 2030. godine postane energetski nezavisna država.
On je najavio da je predviđeno dupliranje podvodnog kabla koji ide prema Italiji, kao i izgradnja vjetroelektrana širom države.
Novaković Đurović: Dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevera
Ministarka ekologije ekologije, prostornog uređenja i urbanizma Ana Novaković Đurović rekla je da je prostorni plan najvažniji strateški plan u sistemu planiranja koji određuje ciljeve prostornog razvoja.
“Vlada je uspjela da dovede dokument do faze nacrta, da ga oblikuje 80 odsto. Vlada je omogućila da Crna Gora do kraja godine dobije prostorni plan do 2040. godine”, rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da je u izradi plana učestvovalo preko 30 eksperata, kao i predstavnici svih opština.
Novaković Đurović je naglasila da je dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona.
Prema njenim riječima, poseban akcenat je na segmentu upravljanja otpadom.
“Predviđeno je da u svakoj opštini postoje deponije i reciklažni centri koji će biti detaljnije uređeni državnim planom o upravljanju otpadom”, kazala je Novaković Đurović.
Ona je rekla da je karakteristika planskog dokumenta da je u najvećoj mjeri naglašena potreba poštovanja ekoloških principa.
“Dokument predviđa i ograničenja u dijelu izgradnje u cilju potrebu zaštite prostora u odnosu na višedecenijsku devastaciju”, poručila je Novaković Đurović.
Rukovoditeljka izrade prostornog plana do 2040. Svetlana Jovanović kazala je da je cilj dokumenta da se postigne komplementaran razvoj.
“I da sve sektorske razvojne politike mogu komplementarno da se razvijaju i da nađu balans kad je u pitanju razvoj infrastrukture i zaštite prostora”, rekla je Jovanović.
Ona je rekla da je planom akcentovano stanovništvo koje je, kako je navela, ključni kapital države.
“I mislim da treba obratiti pažnju na strategiju i politiku demografskog razvoja”, rekla je Jovanović.
Ona je rekla da broj stanovnika u sjevernom regionu opada, a u središnjem i južnom raste.
“Treba da se puno ulaže da bi se u narednih deset do 15 godina zaustavili negativni trendovi i okrenuli ka pozitivnim. Mi razvojem moramo postaći zadržavanje ljudi na sjeveru”, poručila je Jovanović.
Ona ja rekla da je planski cilj ulaganje u ljudski kapital.
“Dali smo niz preporuka na koji način bi ciljano mogli da utičemo na zaustavljanje negativnih trendova i razvoja na sjeveru”, rekla je Jovanović.
Prema njenim riječima, važan aspekt je i smanjenje rizika od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa koje djeluju zajedno.
“Cilj je stvaranje sveobuhvatne otpornosti države da odgovore eventualno takvim prilikama. Mi još nismo na adekvatnom nivou spremnosti da bi mogli da kažemo da smo otporni na seizmički rizik”, rekla je Jovanović.
Bonus video:
