Crna Gora bi do 2040. godine trebalo da ima dva završena auto-puta umrežena sa više stotina kilometara brzih cesti duž Crnogorskog primorja, od Nikšića prema Sarajevu, od Bijelog Polja do Pljevalja i dalje prema Goraždu, od Berana i Rožaja prema Peći...
Dva međunarodna aerodroma Podgorica i Tivat bi trebalo da imaju duplirane kapacitete, a osposobiće se i pet malih aerodroma u Podgorici (“Špiro Mugoša”), Nikšiću, Beranama, Ulcinju i Žabljaku za sportsku avijaciju, ali i manje avione za turističke i izletničke letove.
Termoelektrana bi trebalo da bude rekonstruisana i ekološki prihvatljiva da se izgrade tri elektrane na gas u Baru, Podgorici i Pljevljima, deset velikih solarnih elektrana, kao i četiri nova velika vjetroparka.
I dalje se planira gradnja hidroelektrana Kruševo i Komarnica, ali uz ogradu da to treba da potvrde procjene uticaja na životnu sredinu jer je “potrebno naći kompromis između razvoja energetike i zaštite prirode”.
Biće ukinute sve deponije (smetlišta) za odlaganje otpada i Crna Gora će biti pokrivena sanitarnim deponijama i reciklažnim centrima.
U turizmu bi trebalo da bude utrostručen broj ležajeva u hotelima sa pet zvjezdica, na sjeveru da bude deset hiljada novih ležajeva u hotelima veće klase i novim specijalizovanim planinarskim kampovima i rizortima.
To su samo neke od projekcija predstavljene u juče objavljenom Nacrtu prostornog plana Crne Gore, kojeg je Vlada usvojila i poslala na javnu raspravu koja će trajati narednih 30 dana. Jučerašnjoj prezentaciji plana na sjednici Vlade prisustvovali su i njegovi autori.
NE PROPUSTITE
Prostorni plan definiše namjenu prostora i određuje ciljeve razvoja države, a u njemu u konačnom odlučuje državni parlament. Smatra se da je prostorni plan najvažniji akt nakon Ustava. On se detaljnije razrađuje planovima nižeg reda.
Važeći PPCG istekao je krajem 2020. godine. Osnovnim tekstom Odluke o izradi ovog dokumenta predviđeno je da se uradi u roku od godinu od imenovanja rukovodioca plana, a taj rok je istekao 6. avgusta 2021. godine. Posao nije završen, pa je rok za izradu nekoliko puta produžavan, a posljednjom Vladinom izmjenom iz decembra, krajnji rok za izradu je definisan za 1. oktobar ove godine.
“Nadam se i vjerujem da će Prostorni plan do tada biti usvojen u Skupštini. Dali smo ovako širok vremenski okvir da ga za razliku od prethodnih Vlada ne bi na svakih nekoliko mjeseci pomjerali”, saopštila je u decembru prošle godine ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović.
Njen resor nije završio posao, već su stigli samo do nacrta.
Preko zaliva most, ali će čekati UNESCO
Prostorni plan ostavio je i neke otvorene dileme, jedan od tih primjera je brza cesta duž primorja koja treba da obiđe centre tih gradova, skrati rastojanje između njih i smanji saobraćajne gužve. Ovaj dokument ne nudi konačno rješenje kako će biti zaobiđeni gradovi, niti gdje će i kako ova saobraćajnica preći Bokokotorski zaliv.
“Kad je u pitanju ključno pitanje konflikta saobraćajnog rješenja i zaštite kulturnog nasljeđa, sve analize su pokazale da je ‘rješenje prelaska mostom’ saobraćajnice na ulazu u Bokokotorski zaliv optimalnije rešenje u poređenju sa tunelskim rješenjem na istoj lokaciji, koje bi imalo manji negativni vizuelni efekat na zaštićeni prostor. Sa druge strane, Izvještaj UNESCO iz 2018. godine po pitanju uticaja koridora brze saobraćajnice na područje Bokokotorskog zaliva je istakao da konačno treba odustati od mostovskog rješenja”, navedeno je u dokumentu.
Most kod Veriga je i dalje naveden kao jedna od opcija, ali i za koju postoje negativna mišljenja. Zbog toga obrađivači plana predlažu da nadležna ministarstva intenziviraju komunikaciju sa UNESCO i razmotre dodatnu pripremu procjene uticaja na baštinu koja bi imala rješenja prelaska preko Bokokotorskog zaliva.
Kazali su da će u toku procesa javne rasprave na nacrt plana “prihvatiti stavove Vlade i njenih institucija, kao i konačan stav Uprave za zaštitu kulturnih dobara i UNESCO predstavnika”.
Druga varijanta koja je navedena u planu je da se ova brza saobraćajnica od Tivta nastavi preko Luštice i da na hercegnovsku stranu pređe kod Kumbora. Međutim, autori plana navode i da je u izradi prostorno-urbanističkih planova Herceg Novi, Tivat i Kotor, razmatran koridor brze saobraćajnice u području Boke i da je predloženo da se odustane od razmatranja varijante kojom bi koridor prolazio kroz područje Luštice.
Brza cesta oko gradova na primorju
Brza cesta bi u drugom smjeru išla oko Budve, Bara i Ulcinja i mostom preko Bojane išla u Albaniju.
Za saobraćajne gužve kroz Budvu predviđeno je i rješenje da se od Markovića, na putu Cetinje - Budva, napravi nova saobraćajnica koja bi se spuštala oko Budve i ukrstila na novi bulevar koji se gradi od Jaza ka Tivtu.
Planom se predviđa izgradnja punog profila auto-puta Bar - Boljare, iako je studijom izvodljivosti ostala mogućnost da se od Berana prema Srbiji gradi kao polu auto-put ili brza cesta.
Konstatuje se i da neće biti moguća izgradnja auto-puta od Podgorice prema Baru kroz teritoriju Nacionalnog parka Skadarsko jezero, zbog čega se predlaže duža i skuplja varijanta koja bi išla mostom preko Rijeke Crnojevića i u potpunosti zaobilazila zaštićena područja.
Trasa za Jadransko-jonski auto-put
Za Jadransko-jansku trasu auto-puta, koji je nastavak auto-puta iz Hrvatske i koji je do sada stigao kod Čapljine u Bosni i Hercegovini, odakle bi kroz Hercegovinu trebalo da nastavi za Crnu Goru, a zatim za Albaniju i Grčku. Prostornim planom se za ovaj auto-put kroz Crnu Goru predviđa trasa Nudo - Grahovo - Čevo - Podgorica, (obilaznica), do granice sa Albanijom. Ovaj auto-put bi se kod Farmaka ukrštao sa auto-putom Bar - Boljare. Odatle bi se auto-putem mogla nastaviti prema Baru, a sjeverno bi se išlo obilaznicom oko Podgorice do Smokovca, odakle bi išao novi krak auto-puta prema Tuzima i Albaniji.
Kod željezničkog saobraćaja se predlaže nastavak rekonstrukcije i ulaganje u modernizaciju pruge, ali i bolje povezivanje ovog vida transporta sa lukom i drumskim saobraćajem.
Pruga za Pljevlja, Čapljinu, Peć...
Navodi se i da je potrebno “aplicirati za proširenje regionalne transportne mreže za prugu Nikšić - Podgorica, paralelno sa aktivnostima na izgradnji Nikšić - Trebinje - Čapljina”.
Predlaže se i rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Podgorica - Tuzi - Albanija. Ostavljen je prostor i za projektovanje pruge Pljevlja - Bijelo Polje - Berane - Peć, za koju se navodi da je urađena studija opravdanosti i idejno rješenje, kao i da je predložena izgradnja intermodalnog terminala u Beranama.
Kod energetike se predviđa izgradnja više novih dalekovoda kako bi se omogućilo priključenje planiranih novih solarnih i vjetro elektrana, ali i izgradnja još jednog energetskog kabla za Italiju.
Da država bude razvijena i održiva
Premijer Dritan Abazović juče je na sjednici Vlade kazao da plan treba daje generalne smjernice za budući razvoj države, a da je najvažniji fokus na razvoju saobraćajne infrastrukture i energetike.
Prema njegovim riječima, izgradnjom dva auto-puta i proširenjem dodatnih puteva omogućiće se da svaki dio zemlje bude maksimalno povezan.
Abazović je istakao da se neće graditi most na Verigama koji bi mogao da izazove velike probleme vezano za UNESCO status Boke Kotorske.
On je naveo i da će biti unaprijeđen transport vodenim puteme.
“Glavni cilj je povezanost Luke Bar sa Italijom. Prostorni plan ne ograničava nove linije koje će se uvoditi, da li će to biti trajektne linije, međunarodni saobraćaj...”, rekao je premijer.
Govoreći o energetici, rekao je da je cilj da do 2030. godine postane energetski nezavisna država. On je najavio da je predviđeno dupliranje podvodnog kabla koji ide prema Italiji, kao i izgradnja vjetro i solarnih elektrana širom države.
Ministarka ekologije ekologije, prostornog uređenja i urbanizma Ana Novaković Đurović rekla je da je prostorni plan najvažniji strateški plan u sistemu planiranja koji određuje ciljeve prostornog razvoja.
“Vlada je uspjela da dovede dokument do faze nacrta, da ga oblikuje 80 odsto. Vlada je omogućila da Crna Gora do kraja godine dobije prostorni plan do 2040. godine”, rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da je u izradi plana učestvovalo preko 30 eksperata, od čega 20 doktora nauka, kao i predstavnici svih opština.
Novaković Đurović je naglasila da je dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona, kao i da je poseban akcenat na segmentu upravljanja otpadom.
“Predviđeno je da u svakoj opštini postoje deponije i reciklažni centri koji će biti detaljnije uređeni državnim planom o upravljanju otpadom”, kazala je Novaković Đurović.
Ona je rekla da je karakteristika planskog dokumenta da je u najvećoj mjeri naglašena potreba poštovanja ekoloških principa.
“Dokument predviđa i ograničenja u dijelu izgradnje u cilju potrebu zaštite prostora u odnosu na višedecenijsku devastaciju”, poručila je Novaković Đurović.
Otežavajuća okolnost jer nisu imali podatke sa popisa
Rukovoditeljka izrade prostornog plana do 2040. Svetlana Jovanović kazala je da je cilj dokumenta da se postigne komplementaran razvoj.
“I da sve sektorske razvojne politike mogu komplementarno da se razvijaju i da nađu balans kad je u pitanju razvoj infrastrukture i zaštite prostora”, rekla je Jovanović.
Ona je rekla da je planom akcentovano stanovništvo koje je, kako je navela, ključni kapital države, ali da su imali problem jer zbog odlaganja popisa u prethodne dvije godine nisu imali novije podatke o broju stanovnika, domaćinstava i stanova što im je otežalo posao.
“Na osnovu podataka sa prethodnog popisa i demografskih kretanja radili smo prognoze sadašnjeg broja stanovnika. Cilj ovog plana je i da poboljša kvalitet života na sjeveru izgradnjom potrebne infrastrukture. Treba da se puno ulaže da bi se u narednih deset do 15 godina zaustavili negativni trendovi i okrenuli ka pozitivnim. Mi razvojem moramo postaći zadržavanje ljudi na sjeveru”, poručila je Jovanović.
Ona ja rekla da je planski cilj ulaganje u ljudski kapital.
“Dali smo niz preporuka na koji način bismo ciljano mogli da utičemo na zaustavljanje negativnih trendova i razvoja na sjeveru”, rekla je Jovanović.
Sami plan ipak pokazuje da će se nastaviti smanjenje broja stanovnika na sjeveru sa sadašnjih 177 hiljada na 158 hiljada u 2040. godini, dok će se u centralnoj regiji povećati sa 293 na 338 hiljada, a u primorskom sa 148 na 171 hiljadu.
Prema njenim riječima, važan aspekt je i smanjenje rizika od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa kojima Crna Gora može biti izložena, kao što su zemljotresi.
“Cilj je stvaranje sveobuhvatne otpornosti države da odgovore eventualno takvim prilikama. Mi još nismo na adekvatnom nivou spremnosti da bismo mogli da kažemo da smo otporni na seizmički rizik”, rekla je Jovanović.
Neophodno hitno proširenje aerodroma u Tivtu i Podgorici
“U cilju podizanja kvaliteta usluga u oblasti vazdušnog saobraćaja, neophodno je prostorno proširenje i unapređenje kapaciteta međunarodnih aerodroma Podgorica i Tivat, kako bi se odgovorilo budućim potrebama i standardima u ovoj oblasti. To zahtijeva obezbjeđivanje standarda koji su definisani u vazdušnom saobraćaju u zemljama EU. Unapređenje treba da se ogleda u raznovrsnijoj ponudi prevoza putnika i robe i obezbjeđivanje svih operativnih karakteristika kojima se garantuje komfor, bezbjednost i brzina u saobraćaju”, navedeno je u dokumentu.
Za Aerodrom Tivat piše da će se u narednom periodu značajano infrastrukturno razvijati, u skladu sa urađenom planskom dokumentacijom i idejnim rješenjem, dok za Aerodrom Podgorica navode da je neophodno što prije donijeti odgovarajući planski dokument u cilju stvaranja formalnih pretpostavki za njegov dalji razvoj.
Vlada je prije četiri godine pokrenula međunarodni tender za dugoročni zakup ova dva aerodroma, u koje bi zakupac trebalo da uloži preko 150 miliona eura. Proces je prvi put stopiran u 2020, zbog pandemije, a dvije naredne vlade nisu donosile odluke da li će ova procedura sa odabirom prijavljenih investitora biti nastavljena ili prekinuta.
Planom se predviđa mogućnost aktiviranja nekadašnjih aerodroma Kapino polje kod Nikšića, “Špiro Mugoša” kod Podgorice, Berana, kao i slijetnopoletnih staza koje su nekada bile u funkciji kod Ulcinja i na Žabljaku. Zbog toga se planom zabranjuje gradnja u zonama ovih aerodroma i stvaraju pretpostavke da se planovima nižeg reda planira njihovo proširenje i modernizacija u cilju razvoja sportskog vazduhoplovstva i prijema manjih aviona, kao i mogućnosti baza za protivpožarne avione.
Bonus video:
