Vlasnici nelegalnih objekata moraće da potpišu izjavu da garantuju bezbjednost objekta i da snose odgovornost sa štetu drugim osobama ako je objekat izgrađen na manje od metar od susjedne parcele moraće da imaju dozvolu komšije za legalizaciju, nelegalni graditelji neće dobiti dodatne popuste, a nelegalni objekti koji su izgrađeni nakon orto-foto snimanja iz 2018. godine neće imati mogućnost da budu legalizovani u skladu sa povoljnijim uslovima.
To je, između ostalog, navedeno u odgovorima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na primjedbe učesnika javne rasprave o nacrtu zakona o legalizaciji bespravnih objekata.
Na nedavno održanoj javnoj raspravi na tekst nacrta stigle su 333 primjedbe, a najviše je bila zahtjeva za izmjenu člana koji definiše da se legalizacija odnosi samo na nelegalne objekte koji se nalaze na tom snimku iz 2018. godine.
“Stava smo da je orto-foto snimak treba da ostane presjek stanja u prostoru jer je urađen kada je započet postupak legalizacije, odnosno u vrijeme stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji objekata, te da to treba da bude odlučan odgovor države da se neće tolerisati buduća bespravna gradnja. Svaka drugačija odluka bila bi signal da se može i dalje graditi bespravno”, kazali su iz ovog Ministarstva “Vijestima”.
U pojedinačnim odgovorima na ovaj zahtjev odgovoreno je da je tadašnjim zakonom bilo jasno najavljeno da će se legalizacija odnositi samo na one objekte koji se nalaze na snimku kao i da je o tome organizovana medijska kampanja, kao i da su ti graditelji radili na svoj rizik i štetu.
Ostavljeno je da sa razmotri zahtjev za njihovu legalizaciju, ali uz plaćanje punih iznosa naknada za urbanu sanaciju i komunalija.
Od ostalih primjedbi nije prihvaćeno da se produži rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, u kojem vlasnici ovih objekata treba da pokrenu postupak upisa u katastarsku evidenciju, ako već nisu upisani. Ali će se napraviti izmjena da se postupak može privremeno obustaviti ako postoje pravni problemi, neriješeni imovinski odnosi... do njihovog rješavanja. Za objekte koji ne budu upisani u katastar biće donijeto rješenje o rušenju.
Nije prihvaćeno ni ukidanje odredbe da je za legalizaciju potrebna saglasnost komšije ako je objekat do 200 kvadrata izgrađen na manje od jednog metra udaljenosti od njegove katastarske parcele ili ako je objekat od 200 do 500 kvadrata izgrađen na udaljenosti manjoj od dva metra.
U primjedbama je navedeno da ova norma može izazvati ucjenjivanje od komšija, dok su iz Ministarstva kazali da se ako bude toga mogu pokrenuti sudski postupci.
Nekoliko učesnika javne rasprave, koji su navedeno kao građevinski inženjeri ili arhitekte, naveli su da je udaljenost od dva metra između objekata od 500 kvadrata mala, naručito u područjima visokog seizmičkog rizika.
Nije prihvaćena ni primjedba da se ukine norma - izuzetak po kojoj vlasnik stambenog objekta do 200 kvadrata može dostaviti ovjerenu izjavu da je odgovoran za štetu pričinjenu trećim licima nastalu upotrebom objekta. Iz Ministarstva su kazali da su ovu normu uveli kako bi smanjili troškove ukupnog postupka legalizacije. Ovo je izuzetak norme da je za legalizaciju potrebna analiza privrednog društva ovlašćenog za izradu tehničke dokumentacije, koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta, koja potvrđuje da je bezbjedan za upotrebu.
Nekoliko građana je tražilo da se legalizacija odobri i bez ove analize i izjave vlasnika, dok je više inženjera predlagalo da se obavezna analiza stabilnosti objekta i kvaliteta gradnje zadrži i za objekte koji imaju manje od 200 kvadrata u primorskoj regiji koja ima najveći stepen seizmološkog rizika, odnosno mogućnosti da se desi razorni zemljotres.
Prihvaćeno je više tehničkim primjebi koje se odnose na rokove za obezbjeđivanje određene dokumentacije, preciziranja nadležnosti i zvanja inspektora i drugih osoba koji će biti uključeni u postupak legalizacije i njene kontrole, kao i nadležnosti i opisa posla buduće agencije koja će voditi ovaj posao i lokalnih samouprava.
Bilo je i predloga da se smanje ili ukinu naknade za određene kategorije objekata ili stanovništva. Ministarstvo je generalnog stava da su popusti koji mogu iznositi i do 80 odsto dovoljni za ugrožene grupe, kao i da se mora voditi računa da oni koji su kršili zakon ne budu privilegovani u odnosu na one koji su proteklih godina gradili legalno i plaćali pune naknade.
Najviše ovih primjedbi imala je Zajednica opština, kao i opštinske institucije i preduzeća.
Ostalo je da se preciznije definiše uloga vodovodnih i elektro preduzeća u vezi sa isključenjem objekata sa mreže ukoliko legalizacija ne bude prihvaćena, kao i uslovi moguće legalizacije u zaštićenim područjima gdje je pod posebnim uslovima omogućena gradnja.
Biće izjednačeno plaćanje naknada za legalne i nelegalne
Učesnik javne rasprave Igor Damjanović naveo je da ovaj nacrt zakona u odnosu na norme iz nacrta zakona o planiranju objekata ima asimetriju i da otvara prostor za diskriminaciju u dijelu iznosa naknada.
“Nelegalnim graditeljima takođe treba umanjiti iznos za objekat osnovnog stanovanja na 50 odsto kao i legalnim graditeljima. Sa druge strane, treba legalnim graditeljima omogućiti umanjenje za 80 odsto za socijalno ugrožene kategorije - kao što je omogućeno nelegalnim graditeljima”, naveo je Damjanović.
Iz Ministarstva su odgovorili da se “primjedba prihvaća”.
Damjanović je kazao i da rok otplate takođe stavlja u nejednak položaj jer nelegalnim graditeljima daje mogućnost otplate naknada na 30 godina.
“Sa druge strane, legalnim graditeljima, Zakon o planiranju objekata daje najviše 10 godina roka otplate. Treba izjednačiti rok otplate na 30 godina za objekte osnovnog stanovanja, a za ostale objekte do 15 godina”, naveo je Damjanović.
I na ovi primjedbu je odgovoreno sa “prihvata se”.
Ovo znači da će biti izjednačeni uslovi u plaćanju naknada za legalizaciju za osnovne objekte za stanovanja sa onima koje imaju legalni graditelji prema Zakonu o planiranju. Oba zakona su istovremeno na javnoj raspravi.
Odustali od PGR, ali platili 400 hiljada eura
Ministarstvo prostornog planiranja je ranije saopštilo da se neće raditi plan generalne regulacije Crne Gore (PGR), tada nisu precizirali da li će i kako biti državi vraćen novac koji je potrošio stručni tim za izradu PGR-a.
Prethodno ministarstvo je u julu 2020. potpisao ugovor o izradi PGR-a sa rukovoditeljkom stručnog tima Ksenijom Vukmanović.
“Prema navedenom ugovoru, ukupna cijena za uslugu izrade PGR iznosila je 2.000.000 eura, sa ukupnim pripadajućim porezima, prirezima i dr. Ministarstvo se ugovorom obavezalo da će plaćanje rukovodiocu i članovima stručnog tima vršiti na način iz člana 2 ugovora i to 20% iznosa nakon predaje analize dokumentacije i postojećeg stanja. U skladu sa ugovorenom obavezom, rukovodilac izrade i stručni tim završili su prvu faza izrade plana i predali analizu dokumentacije i postojećeg stanja, čime se stekao uslov za isplatu 20% od ugovorenog iznosa. Budući da je iznos od 20% od ugovorenog iznosa isplaćen rukovodiocu izrade i stručnom timu samo u odnosu na izvršenu uslugu prve faze izrade PGR, to se nijesu stekli uslovi za povraćaj ovih sredstava”, naveli su iz Ministarstva.
Procenat od 20 odsto na dva miliona iznosi 400 hiljada eura.
Bonus video:
