Gotovinski nenamjenski krediti koje banke odobravaju građanima za posljednje tri godine i devet mjeseci smanjeni su za 167,5 miliona eura (24 odsto), odnosno sa 707, 3 miliona na 539,8 miliona.
Ovaj trend smanjena kredita je posljedice mjera koje je uvela od januara 2020. godine Centralna banka (CBCG) kako bi ograničila kreditnu ekspanziju.
CBCG se odlučila za ove mjere jer je analizom kreditine aktivnosti banaka utvrdila intenzivan rast gotovinskih nenamjenskih kredita odobrenih građanima od 2018. godine, a naročito kredita odobrenih na duži rok. Ove mjere su na snazi do kraja ove godine, a u vrhovnoj monetarnoj instituciji najavljuju novu analizu nakon koje će odlučiti da li će ih produžiti.
Kada je ograničenje ovih kredita stupilo na snagu bilo planirano da ova mjera važi dvije godine, ali je analiza trendova kretanja neobezbijeđenih gotovinskih kredita na kraju oktobra prošle godine pokazala da mjeru treba produžiti uz određenu krekciju.
“S obzirom na to da primjena navedene mjere ističe krajem ove godine, izvršićemo analizu sistemskih trendova kretanja gotovinskih nenamjenskih neobezbijeđenih kredita i kredita obezbijeđenih mjenicom. Na osnovu rezultata te analize, kao i ciljeva usvajanja navedene mjere donijećemo odluku o potrebi njene dalje primjene. Mjere koje su donijete se odnose na gotovinske neobezbijeđene kredite koje banke odobravaju fizičkim licima i uticale su na pozitivne trendove smanjenja ove vrste kreditiranja, sa ciljem održavanja stabilnosti finansijskog sistema kao cjeline”, kazali su za “Vijesti” iz CBCG.
Gotovinski krediti su duže vrijeme bili jedan od najtraženijih bankarskih proizvoda koji građani podižu za razne potrebe i za koje nije potrebna obimna dokumentacija, već se mogu odobriti i za nekoliko dana. Od dokumentacije je bila dovoljna, uz prijavu za kredit, administrativna zabrana na platu i mjenica. Nakon uvođenja mejra CBCG za te kredite građani su morali da prilože hipoteku na nepokretnost, zalog na pokretnim stvarima, garanciju...
“Odlukom koja je stupila na snagu 1. januara 2020. godine je definisano da banke odobravaju gotovinske kredite građanima sa rokom otplate dužim od osam godina i da ugovaraju produženje roka tako da preostali rok bude duži od osam godina, ako je kredit obezbijeđen: hipotekom, fiducijom, zalogom na pokretne stvari, finansijskim instrumentima, garancijama/kontragarancijama i drugim instrumentima. Takođe, banke koje u svom portfoliju imaju iznos gotovinskih kredita odobrenih građanima sa preostalim rokom otplate dužim od šest godina, koji je veći od 50% sopstvenih sredstava, mogu odobravati iste samo ako su obezbijeđeni kolateralom iz prethodnog stava”, pojasnili su iz CBCG.
Izmjenom Odluke iz decembra 2021. bankama je omogućeno da odobravaju gotovinske kredite građanima sa rokom otplate dužim od osam godina i da ugovaraju produženje roka otplate iz osnovnog ugovora o kreditu tako da preostali rok otplate bude duži od osam godina, ako je kredit u potpunosti obezbijeđen utvrđenim sredstvima obezbjeđenja.
“Tom izmjenom tvrđeno je da banke koje imaju ukupan iznos gotovinskih kredita odobrenih građanima sa preostalim rokom otplate dužim od šest godina veći od 50% regulatornog kapitala, mogu da odobravaju gotovinske kredit sa rokom otplate dužim od šest godina ili da ugovaraju produženje roka otplate iz osnovnog ugovora o kreditu tako da preostali rok otplate bude duži od šest godina, ako su obezbijeđeni kolateralom u skladu sa odredbama ove odluke”, navode iz CBCG.
Prema posljednjim raspoloživim podacima koje su banke dostavile CBCG, četiri banke u sistemu imaju ukupan iznos gotovinskih nenamjenskih neobezbijeđenih kredita i kredita koji za obezbjeđenje imaju mjenicu sa ugovorenim rokom otplate dužim od šest godina, veći od 50% regulatornog kapitala.
“Kada je u pitanju preostali rok dospijeća kredita kao kriterijum, tri banke bilježe prekoračenje uspostavljenog limita, što zahtijeva pribavljanje kolaterala u skladu sa navedenom mjerom”, kazali su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Udio gotovinskih nenamjenskih kredita od januara 2020. godine u ukupnim kreditima i potraživanjima je smanjen sa 52% na 32%, dok je udio u kreditima fizičkih lica (bez preduzetnika) smanjen sa 21% na 14%.
Preventivna odluka zbog mogućeg prelivanja krize
Kada je CBCG uvodila ovo ograničenje objašnjeno je da predložene mjere imaju za cilj povećanje otpornosti finansijskog sistema i održivog finansiranja građana.
“Njihova primjena predstavlja preventivno djelovanje da se potencijalni rizik od rasta zaduženosti i neizvršenja ugovornih obaveza po kreditima, prije svega po gotovinskim kreditima, do kojeg bi moglo doći u slučaju rasta nezaposlenosti i/ili smanjenja zarada. Sve to imajući u vidu aktuelno stanje u svjetskoj i evropskoj ekonomiji i mogućnost lakog prelivanja krize u Crnu Goru, kao i stanje u privredi Crne Gore, sumirano kroz relativno visok i rastući nivo javnog duga u odnosu na BDP”, pojašnjeno je iz CBCG.
Bonus video:
