Principi i metode unapređenja kvaliteta mogu pomoći organizacijama da se brzo i efikasno pozabave nerazdvojivim neefikasnostima, omogućavajući im da brže, ekonomičnije i održivije ispune promjenljiva očekivanja kupaca od svojih konkurenata, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).
Svjetski dan kvaliteta i Evropska nedjelja kvaliteta obilježeni su danas okruglim stolom u PKCG na temu Kvalitet: ostvarivanje svog konkurentskog potencijala.
PKCG već dugi niz godina obilježava Dan kvaliteta kroz isticanje uspješnih dostignuća u primjeni integrisanih sistema menadžmenta u crnogorskim kompanijama, kroz promociju aktivnosti na jačanju infrastrukture kvaliteta u Crnoj Gori, kao i kroz diskusiju o pitanjima od značaja za kvalitet.
Potpredsjednik PKCG, Dragan Kujović, istakao je da u današnjem složenom i dinamičnom okruženju rizika, održavanje konkurentske prednosti zahtijeva više od same operativne otpornosti.
“Principi i metode unapređenja kvaliteta mogu pomoći organizacijama da se brzo i efikasno pozabave nerazdvojivim neefikasnostima, omogućavajući im da brže, ekonomičnije i održivije ispune promjenljiva očekivanja kupaca od svojih konkurenata. Uklanjanjem ovih neefikasnosti u cjelokupnoj ekonomiji, produktivnost, bezbjednost i održivost će imati koristi”, rekao je Kujović.
Prema njegovim riječima, pitanja kvaliteta se ne odnose samo na direktnu proizvodnju i uštedu resursa, već i na zaštitu životne sredine, sigurnost, informacionu sigurnost i društvenu odgovornost.
Kvalitet ide ruku pod ruku sa privredom, jedno bez drugog ne mogu. Privreda ne može pružiti kvalitet proizvoda i usluga ako ne zadovoljava osnovne principe standarda kvaliteta.
“Kvalitet je kamen temeljac našeg poslovanja, a njegovo održavanje i unapređenje su od vitalnog značaja za našu konkurentnost, reputaciju i dugoročni uspjeh. Kako bi crnogorska privreda bila konkurentnija, potrebno je uvoditi sistem menadžmenta kvaliteta u poslovanje crnogorskih preduzeća. A da bi se uvodio taj sistem, kvalitet mora postojati osnova na kojoj će se on izgraditi. Ta osnova je razvijena privreda, a posebno prerađivačka djelatnost i industrija”, kazao je Kujović.
PKCG, kako su saopštili, veliku važnost pridaje kvalitetu.
“Uvođenjem standarda ISO 9001 u svoje poslovanje Privredna komora je željela dodatno da promoviše i ukaže na značaj kvaliteta i standarda za uspješan rad i razvoj za tržišno pozicioniranje privrednih subjekata”, dodao je Kujović.
Predsjednik Koordinacionog odbora za kvalitet PKCG, Milan J. Perović, je kazao da je Komora odlično mjesto za obilježavanje Svjetskog dana kvaliteta, jer ona predstavlja centar privrede, a sa razvojem kvaliteta u privredi, on se razvija i u drugim oblastima društva.
On je istakao da je kvalitet življenja kao kompleksna, višeslojna, višedimenzionalna kategorija, predmet interesovanja sociologa, filozofa, ekonomista, pravnika, inženjera, sveštenstva, a tema je bila aktuelna i u staroj Grčkoj i srednjem vijeku.
Perović je kao osnovnu oblast od uticaja na kvalitet življenja istakao upravljanje organizacijom kao najvažnijeg faktora za integrisanje društvene odgovornosti u cjelokupno poslovanje u organizaciji.
“Upravljanje organizacijom je ključno za integraciju društvene odgovornosti u poslovanje prema ISO standardu 26000. Osnovne oblasti uticaja na kvalitet života obuhvataju upravljanje organizacijom, ljudska prava, radne prakse, okolinu, poštene poslovne prakse, odnos prema potrošačima, uključivanje u razvoj zajednice, te procesni pristup”, kazao je Perović.
Perović je posebno istakao činjenicu da se Industrija 4.0 razvija na temelju prethodne industrijske revolucije - na bazi započete digitalizacije, razvoja kompjuterskih mreža, robotike, vještačke inteligencije, pametnih mašina, pametnih pogona, pametnih fabrika, transporta i drugih pametnih činioca razvoja, a da je prati Kvalitet 4.0.
“Kvalitet je stav - to je proces promjena koji omogućava da organizacija uči o željama i potrebama korisnika, bilo da su one iskazane ili ne. Kvalitet je okvir za unapređenje, način života, kulture i razmišljanja, odnosno razumijevanja. On predstavlja znanje i filozofiju razumijevanja aspekata i trendova Industrije 4.0”, poručio je Perović.
Predstavnik EPCG i Univerzitata Mediteran, Velimir Strugar, govorio je o elektroenergetskom sektoru u susret Industriji 5.0 i Kvalitetu 5.0.
On je kazao dehumanizacija industrije traži odgovor kroz vraćanje čovjeka u proizvodnju upotrebom saradničkih robota odnosno kobota.
“Industrija 5.0 po svom konceptu se može razumjeti i kao više „antindustrijska“ nego industrijska, jer promoviše atribute iz perioda prije industrijalizacije, odnosno vremena kada su lične vještine i zanati bili jako cijenjeni i kada je svaki proizvod bio unikat izrađen prema želji kupca”, istakao je Strugar.
Prema njegovim riječima, danas se Industrija 5.0 razumije kao novi oblik saradnje čovjeka i robota u cilju njihove što potpunije upotrebe.
On je posebno istakao da pametna mreža, obnovljivi izvori energije (OIE) i upravljanje energijom u uslovima velike neizvjesnosti čine temelj modernih energetskih sistema.
“Zelena tranzicija mijenja tradicionalni koncept proizvodnje, distribucije i potrošnje energije, uvodeći održivu proizvodnju na mjestu potrošnje i stvarajući nove tržišne entitete”, poručio je Strugar.
Strugar je istakao da pametna mreža, koja povezuje generatore, potrošače i proizvođače-kupce, omogućava kompleksne informacijske sisteme poput virtuelnih elektrana.
Integracija ICT, senzorska tehnika, pametne kuće i e-vozila dodatno optimizuju sistem.
“U konačnom, pametne mreže predstavljaju temelj za transformaciju energetskih sistema, prilagođavajući se zahtjevima savremenog društva i podstičući održivost”, kazao je Perović.
O društvenoj odgovornosti i konkurentnosti govorila je članica Tehničkog komiteta za društvenu odgovornost Instituta za standardizaciju Crne Gore, Bosiljka Vuković Simonović.
Ona je kazala da sedam ključnih tema društvene odgovornosti obuhvataju - upravljanje organizacijom, ljudska prava, radne prakse, okolinu, poštene poslovne prakse, pitanja potrošača i uključivanje u zajednicu.
“Integracija društvene odgovornosti u poslovanje organizacije osigurava povećanje njene sposobnosti djelovanja na društveno odgovoran način “, istakla je Simonović.
Prema njenim riječima, osnova vladavine prava i koncepta društvene pravde i pravičnosti ključni su principi društvene odgovornosti. Države imaju obavezu štititi ljudska prava, dok organizacije odgovaraju za poštovanje tih prava, uključujući područje svog uticaja.
Kada su u pitanju radne prakse, kazala je da one obuhvataju uslove rada, socijalnu zaštitu, socijalni dijalog, zdravlje i sigurnost na radu, razvoj zaposlenih i šanse za pokretanje biznisa.
“Fer poslovne prakse, suzbijanje korupcije, odgovorno političko djelovanje, zdrava konkurencija i poštovanje imovinskih prava predstavljaju temelj uspješnog poslovanja”, poručila je Simonović.
Bonus video:
