Na presudu Privrednog suda da je država dužna firmi “Bistrica Clean Energy”, koja je gradila malu hidroelektranu na istoimenom vodotoku u Bijelom Polju, isplatiti naknadu štete zbog raskida ugovora od 760 hiljada eura i troškove postupka od 20 hiljada, žalbe su Apelacionom sudu podnijeli i kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države, koja traži da se tužba u potpunosti odbaci, kao i pravni zastupnici ove firme koji traže da se obeštećenju doda i izmakla dobit od 27,5 miliona eura koju je utvrdio vještak.
Ovo je bila prva presuda po tužbama graditelja malih elektrana, a sada će postupak biti nastavljen u Apelacionom sudu.
Konzorcijum “Bistrica Clean Energy”, čiji je većinski vlasnik sa 98 odsto udjela biznismen Žarko Burić preko svoje firme “BP Hydropower”, je koncesiju za gradnju male hidroelektrane dobila u januaru 2017. godine. Vlada Duška Markovića je krajem 2019. godine informaciju o potrebi raskida ugovora i iniciranju dogovora o sporazumnom raskidu, do kojeg nije došlo iako ga je tražio i koncesionar. Nova Vlada Zdravka Krivokapića jednostrano raskida ugovor u decembru 2020. godine uz obrazloženje da koncesionar nije predao novu bankarsku garancije u zakonski predviđenom roku.
Koncesionar zatim podnosi tužbu kojom traži naknadu štete za dotadašnja ulaganja kao i za izmaklu dobit koji je mogao zaraditi u koncesionom periodu od prodaje električne energije i subvencija. Tokom postupka sudski vještak Dragan Đukić predložio je sudu da tužiocu na ime naknade stvarne štete isplate 602 hiljade eura, 157 hiljada eura na ime kamata na taj iznos kao i 27,5 miliona eura za naknadu izgubljene dobiti sa zateznim kamatama da isplate.
Sud u presudi prihvata krivicu države za raskid ugovora i obavezuje je da isplati iznos štete i kamata od 760 hiljada eura i troškova postupka od 20 hiljada, ali u potpunosti odbacuje dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu izgubljene dobiti od 27,5 miliona eura.
U obrazloženju presude se navodilo da prema Zakonu o obligacionim odnosima, povjerilac ima pravo na naknadu štete za izmaklu korist samo ako su ispunjeni uslovi a to je da je šteta u vidu izmakle koristi izvjesna.
“Pri tom, nije dovoljno neko optimističko predviđanje dobitka i nije dovoljno da je povjerilac planirao dobitak. Dobitak za koji se po subjektivnim procjenama i željama povjerioca, pretpostavljalo da će nastupiti, ne uzima se u obzir prilikom odmjeravanja naknade štete. Traži se da je u pitanju dobitak koji bi svakako nastao, da postoji razumna vjerovatnoća u pogledu ostvarivanja takve dobiti”, navedeno je u obrazloženju.
Sud je konstatovao i da nalaz i mišljenje vještaka Đukića, u dijelu koji se odnosi na naknadu izgubljene dobiti, “ne može predstavljati valjanu podlogu za dosuđivanje traženog iznosa, iz kojeg razloga nije od značaja za odlučivanje”.
U žalbi kancelarije Zaštitnika imovinsko - pravnih interesa države, predlaže se drugostepenom sudu da preinači prvostepenu presudu i u potpunosti odbaci tužbeni zahtjev “Bistrica Clean Energy”, kao i da tužilac nadoknadi sudske troške državi.
“Predmetni ugovor raskinut je isključivo krivicom tužioca nedostavljanjem bankarske garancije, što je bio raskidni uslov iz člana 11 Ugovora o koncesiji, jer je tužilac preuzeo zaključenjem ugovora obavezu izgradnje mHE i postupanje u svemu prema odredbama ugovora koje su ga obavezivale, pa je nepoštovanje ugovorenih obaveza lišen osnova i za naknadu stvarne štete, jer isti snosi rizik nepostupanja po ugovoru na koji se obavezao, za šta tužena ne može biti odgovorna. Tužilac je sam skrivio štetu”, navedeno je u žalbi kancelarije Zaštitnika.
U ovoj žalbi se navodi i da vještak nije dobro utvrdio stvarne troškove, jer je morao da utvrdi samo stvarno plaćene troškove koji se odnose na realizaciju sporne investicije. Osporava se kao stvarni trošak ugovor o poslovno tehničkoj saradnji između člana konzorcijuma “BP Hydropower” i firme “System MNE” od 150 hiljada eura, ugovor o izradi elaborata sa “Geodeting”, račun iz hotela “Facility” Kotor, ugovor sa “Hidrilogistics”... jer nema dokaza da je plaćeno po tim ugovorima. Sporno je i što je u dosuđene troškove uvrštena plata za izvršnog direktora za period nakon raskida ugovora.
Kod Privrednog suda je u toku pet postupaka po tužbama graditelja malih elektrana koji smatraju da im je država napravila štetu raskidom ugovora ili navodnim opstrukcijama zbog čega nisu mogli završiti projekte. Ukupni odštetni zahtjevi su procijenjeni na iznos od preko sto miliona eura.
Koncesionar podnio žalbu i traži izgubljenu dobit
Pravni zastupnik “Bistrica Clean Energy” advokat Filip J. Jovović kazao je u izjavi “Vijestima” da su podnijeli žalbu na odluku Privrednog suda kojom je prihvaćena samo isplata stvarne štete 602 hiljade eura uz dodatne kamate i sudske troškove, a ne i naknada za izgubljenu dobit.
On je kazao da žalbom tražu isplatu te naknade u iznosu od 27,5 miliona eura, onako kako je u svom izvještaju utvrdio sudski vještak ekonomsko-finansijske struke, jer bi mala hidroelektrana bila izgrađena da nije bilo opstrukcija države i koncesionar bi na osnovu nje ostvarivao prihod i imao dobit.
Bonus video:
